ŠVICARSKA TRIBUNE DE GENEVE O POMOĆI ISTOČNOJ EUROPI

ŠVICARSKA TRIBUNE DE GENEVE 14. I. 1997. Suradnja s istokom seli se na Balkan i stepe Novinarka lista Christiane Imsane piše o švicarskoj gospodarskoj pomoći. U članku, između ostaloga, stoji: "Poljska i Mađarska će najvjerojatnije postati članice Europske unije prije Švicarske. Budući da su obje države na popisu država koje će ući u Europsku uniju u novom krugu proširivanja, one će pregovore o priključivanju započeti ovoga proljeća. Slovačka bi im se mogla priključiti u drugom krugu, iako još mora dosta učiniti na području poštovanja ljudskih prava i temeljnih demokratskih načela. Švicarska, čiji je zahtjev za pridruživanje i dalje zamrznut, pomagala je tim državama na putu prema EU financiranjem programa tehničke i novčane pomoći čiji je cilj olakšavanje gospodarske pretvorbe i prijelaza na tržišno gospodarstvo. Sada se Švicarska nastoji osloboditi pomaganja tim državama kako bi se mogla više usmjeriti na pomaganje nekim drugim regijama: jugoistočnoj Europi (Albanija, Bosna, Bugarska, Makedonija, Rumunjska), ali i nekim članicama Zajednice nezavisnih država (Rusija, Ukrajina, Kirgistan). 'Za dvije godine prestat ćemo tehnički pomagati Poljsku, Mađarsku i Slovačku', izjavio je jučer Reno Gautschi, potpredsjednik Uprave za razvoj i suradnju. Poslije 1999. godine u tim će se državama zadržati samo još neki programi financijske pomoći. Već godine 1995. Švicarska je prihvatila novu strategiju kojom se predviđa postupno mijenjanje potpore državama srednje Europe u korist država jugoistočne Europe i Zajednice nezavisnih država. Jer, istina je da one prve sada mogu biti smatrane punopravnim političkim i gospodarskim partnerima, što potvrđuje i najava njihova primanja u Europsku uniju. Pojačani napori koje Europska unija poduzima u državama-kandidatima još više opravdava postupno ukidanje švicarske pomoći u korist nekih drugih država. Prema mišljenju Francoisa Lachata, predsjednika švicarskog parlamentarnog povjerenstva za vanjsku politiku, to preusmjeravanje pomoći sudski je utemeljeno i zbog novčanih ograničenja, ali se on svejedno čudi što se prema Slovačkoj postupa jednako kao i prema Poljskoj i Mađarskoj. Prema njegovu mišljenju, povlačenje Švicarske iz tih programa opravdano je ponajprije načinom na koji Slovačka postupa prema svojim manjinama, osobito prema Romima. 'Poštovanje ljudskih prava jedan je od uvjeta za dobivanje švicarske pomoći', kaže Lachat. Ali u Upravi za razvoj i suradnju, suradnju s tim trima državama smatraju vrlo plodnom. Unatoč nekim nedavnim problemima, program za pomaganje poljske mljekarske industrije zaslužan je za uvođenje europskih norma za kvalitetu mlijeka. (...) Od pada berlinskoga zida, 1989. godine, suradnja s državama iz nekadašnjeg sovjetskog bloka temelji se na kreditima u iznosu od 1,65 milijardi franaka. Ali, taj podatak treba uzeti s oprezom, budući da se radi o programima koji su odobreni na razdoblje od više godina, a za svaki se cent mora dobiti zeleno svjetlo parlamenta prije nego se on potroši. U posljednje dvije godine, švicarski je parlament odobrio godišnje kredite u visini od 140 milijuna franaka. Tijekom ove godine, na sjednici oba zastupnička doma trebao bi se odobriti kredit od 800 milijuna do 3 milijarde franaka. (...) 'Imat ćemo manje problema pri izglasavanju kredita za države europskog istoka nego za države trećeg svijeta, zato što tržišta ovih prvih više obećavaju', kaže Francois Lachat, pristaša nastavljanja suradnje s tim državama". 150058 MET jan 98