DELO O ZAGREBAČKOM PROMETU - 13. I.

SLOVENIJA DELO 13. I. 1998. Hrvatska prijestolnica: groblje lima "Hrvatski glavni grad doživljava najteži infarkt u osobnom, a i u javnom prijevozu. Zagrebački električni tramvaj (ZET) koji na Trg bana Josipa Jelačića doveze i odveze dva milijuna putnika dnevno, zbog zapreka na križanjima kreće se prosječnom brzinom od osam do najviše 15 kilometara na sat, u središtu grada istodobno pak 30 tisuća vozača uzalud traži odgovarajuća parkirališta, jer ih upravo toliko nedostaje. U minulih šest godina broj stanovnika hrvatskoga glavnoga grada narastao je za četvrtinu, gradskim ulicama svakoga dana prođe 300 tisuća osobnih vozila ili gotovo dva puta toliko koliko dopuštaju mogućnosti. I zbog toga se na gradskom području registrira prosječno 30 manjih ili težih nesreća dnevno. Posebno su poglavlje parkirališta koja su zauzeta već u ranim jutarnjim satima, a svakoga se dana nepravilno parkira prosječno sto tisuća automobila. Iz prometne se gužve teško probiti spomenutim javnim prijevozom pa i taksijem koji od autobusnog kolodvora do tri kilometra udaljenoga Gornjega grada, gdje je sjedište hrvatskog parlamenta, vozi oko pola sata ili približno prosječnom brzinom zagrebačkog tramvaja. Prometni stručnjaci upozoravaju da bi se ispod Zagrebačke gore što prije morala izgraditi obilaznica i porušiti na crno izgrađene kuće u predgrađu (Kozari Bok). Tamo je po svoj prilici oko 20 tisuća crnih zgrada, a i novogradskih zgrada koje su preskočile cestovne i željezničke koridore. Odredila ih je gradska uprava šezdesetih godina pod vodstvom najcijenjenijega zagrebačkoga gradonačelnika u poslijeratnoj povijesti grada Većeslava Holjevca. Arhitekt prof. dr. Emil Širić tvrdi da je priličan broj suvremenih objekata izgrađen mimo javnih natječaja; time je pokvaren kvalitetan razvitak grada za kakav su se zalagali u doba gradonačelnika Holjevca kad je Zagreb među tadašnjim jugoslavenskim gradovima bio uzor izgrađenosti. Prof. dr. Ivan Dadić iz zagrebačkoga prometnog instituta dodaje da bi se što prije trebala urediti željeznička mreža za uvođenje gradske željeznice te ispod Zagrebačke gore (Sljemena) izgraditi sjeverna obilaznica koja bi bila puno bolje iskorištena od već postojeće južne iz osamdesetih. Južna obilaznica teče tako nesretno da ispunjava jedva desetinu prometnih planova postavljenih prije gradnje kad planeri i izvođači nisu ni sanjali da će Zagreb već prije kraja tisućljeća postati milijunski grad" - izvješćuje Peter Potočnik. 140013 MET jan 98