Ž1=DELO
Ž2A=31. XII. 1997.
Ž3=Neuslišani prosac
Pa neka su nastojanja najrazličitijih slovenskih odbora, povjerenstava
i drugih sličnih tijela za uspostavu diplomatskih odnosa sa Saveznom
Republikom Jugoslavijom još tako goruća i dobronamjerna, konačni će
'blagoslov' ipak morati dati čovjek koji ima u srpsko-crnogorskoj
federaciji prvu i zadnju riječ - Slobodan Milošević. Ljubljana se već
više puta trudila (i još to čini) urediti odnose s tom državom. Zadnji
pokus te vrste zbio se u proljeće kad je Štefan Cigoj, državni
podtajnik u ministarstvu vanjskih poslova, s izaslanstvom posjetio
Beograd, a mediji bliski vladi nisu objavili ni vijestice o posjetu
slovenskoga izaslanstva. Slovenski pozivi u Beogradu su uvijek
nailazili na gluhe uši. Milošević pak kako je sam priznao 'ne čuje
dobro'."
Autorica članka Bojana Humar u nastavku spominje dva jugoslavenska
uvjeta za početak pregovora - da Slovenija prekine protujugoslavensku
kampanju i da se odrekne teze da se SFRJ raspala.
"Je li se u beogradskom stajalištu sada možda nešto promijenilo ili se
radi samo o uljudnoj gesti?" - pita B. Humar u povodu najnovije
vijesti da je odbor za međunarodne odnose skupštine SRJ prihvatio
poticaj slovenskog odbora za međunarodne odnose o sastanku
parlamentaraca obiju država.
"Zamjerke Srbije koja se neće i neće osvrnuti na slovenske prosce su
velike. Nezahvalno smo im razbili državu (u kojoj su nakon Titove
smrti imali dobre mogućnosti da postanu gospodari), premda su nam u
povijesti već više puta pomagali. Uvrijedili smo ih s Cankarovim domom
gdje smo se drznuli poduprijeti kosovske Albance i, ne na kraju,
upravo je Slovenac u ustavu iz godine 1974. osigurao Kosovu i
Vojvodini status konstitutivnoga dijela federacije. Osim toga, na SRJ
nema jačih vanjskih pritisaka da uredi odnose sa slovenskom državom, a
ni gospodarski interes u Beogradu u tom smjeru nije baš pretjeran.
Dovoljan razlog da čekamo i najvjerojatnije ćemo i čekati sve dok
odlučnu riječ bude imao Milošević. Taj Slovencima očito neće samo tako
oprostiti 'grijehe', prenemaganje i inat su tako i tako dio njegove
političke kulture, koju je dobro svladao.
U tom pogledu dakle ništa nova. Prilično više iznenađuje iznenadno,
zamalo molećivo zauzimanje slovenskoga odbora za međunarodne odnose za
uređenjem odnosa sa SRJ. Iz vedra neba to je postala tema, premda nam
je već sve to poznato. Za to se valjda trudimo već nekoliko godina. I
zašto odjednom tolika žurba i grčevito zauzimanje za uspostavu odnosa
s Beogradom? Kakvi god bi mogli biti razlozi, takva je prosidba za
državu s promišljenom vanjskom politikom nedostojna. Jesmo li dakle
nedostojni ili nam je vanjska politika nepromišljena? (...)
020012 MET jan 98
Vodeći proizvođači najavljuju više nafte od travnja
MDC: Veća posjećenost hrvatskim muzejima u 2024., ostvarene i rekordne brojke
HZJZ: Više od trećine djece i dvije trećine odraslih ima prekomjernu težinu
Hrvatska turistička ponuda predstavljena na svjetskom sajmu ITB Berlin
Japan se bori s najvećim požarom u zadnjih pola stoljeća
Vinicius želi što prije obnoviti ugovor s Realom
Čeferin: Konferencijska liga ojačala nogomet u Europi, profitirale male države
ZSE: Crobexi potonuli za više od pet posto, izbrisali sve ovogodišnje dobitke
Brnabić tvrdi da su tri zastupnice ozlijeđene u neredima u parlamentu
SKV: Hrvatska u 12,30 sati