GB-HR-PRODAJE-Bankarstvo-Vlada BBC 23. XII. PRODAJA PRIVREDNE BANKE BRITANSKI RADIO - BBC23. XII. 1999.Hrvatska je Vlada prošlog tjedna jednoj talijanskoj banci prodala većinski udio u Privrednoj banci, drugoj po snazi hrvatskoj
banci. U javnosti su se pojavile mnoge dvojbe oko te prodaje, a neovisni ekonomski stručnjaci protive se daljnjoj prodaji hrvatskih banaka strancima, bojeći se da bi to moglo usporiti gospodarski rast zemlje. Zanimljivo je da je Savjet Hrvatske narodne banke jedva dao suglasnost za prodaju Privredne banke, jer se dobar dio članova protivio ishitrenoj provedbi kako bi se samo popunio državni proračun. U prilogu Roberta Tomljenovića možete čuti mišljenje Branimira Lokina, iz Hrvatske gospodarske komore. "Krajem prošlog tjedna hrvatska je Vlada za 600 milijuna maraka milanskoj banci Commerciale Italiana prodala 66 posto udjela u Privrednoj banci, uz Zagrebačku banku najsnažnijoj banci u Hrvatskoj. Ta je prodaja otvorila niz pitanja, od toga zašto je do prodaje došlo po hitnom postupku i za taj iznos, pa sve do pitanja o zakonskom uporištu za odluku o prodaju. Naime, odluku o privatizaciji banaka propisalo je Vijeće za strateške odluke pokojnog predsjednika Tuđmana, a ne parlament. Također, hrvatska je Vlada naglo odustala od dugo proklamiranog stava da će se banke
BRITANSKI RADIO - BBC
23. XII. 1999.
Hrvatska je Vlada prošlog tjedna jednoj talijanskoj banci prodala
većinski udio u Privrednoj banci, drugoj po snazi hrvatskoj banci.
U javnosti su se pojavile mnoge dvojbe oko te prodaje, a neovisni
ekonomski stručnjaci protive se daljnjoj prodaji hrvatskih banaka
strancima, bojeći se da bi to moglo usporiti gospodarski rast
zemlje. Zanimljivo je da je Savjet Hrvatske narodne banke jedva dao
suglasnost za prodaju Privredne banke, jer se dobar dio članova
protivio ishitrenoj provedbi kako bi se samo popunio državni
proračun. U prilogu Roberta Tomljenovića možete čuti mišljenje
Branimira Lokina, iz Hrvatske gospodarske komore.
"Krajem prošlog tjedna hrvatska je Vlada za 600 milijuna maraka
milanskoj banci Commerciale Italiana prodala 66 posto udjela u
Privrednoj banci, uz Zagrebačku banku najsnažnijoj banci u
Hrvatskoj. Ta je prodaja otvorila niz pitanja, od toga zašto je do
prodaje došlo po hitnom postupku i za taj iznos, pa sve do pitanja o
zakonskom uporištu za odluku o prodaju. Naime, odluku o
privatizaciji banaka propisalo je Vijeće za strateške odluke
pokojnog predsjednika Tuđmana, a ne parlament. Također, hrvatska
je Vlada naglo odustala od dugo proklamiranog stava da će se banke
privatizirati tako da državi ostane kontrolni paket dionica.
Sporna je odluka Vlade da Privrednu banku oslobodi svih obveza
prema Londonskom krugu, čime su njezine obveze prebačene na teret
državnog proračuna. Vlada je očito Privrednu banku htjela
privatizirati prije parlamentarnih izbora, a na žurbu ju je izgleda
natjerao i nedostatak novca za zatvaranje privremenog proračuna za
prva tri mjeseca iduće godine. Prodajom većinskog udjela
Talijanima oštećeni su i porezni obveznici i mali dioničari, tvrdi
poznati ekonomski analitičar Branimir Lokin:
= Privredna banka, kao što znate, je sanirana banka. Prema tome u
nju je država uložila velike novce da bi ju sanirala. Uz to, zapravo
svi mali dioničari u toj banci su izgubili svoje portfelje,
smanjene su im vrijednosti njihovih ulaganja za po četiri do pet
puta. Prema tome, na neki način, mi sad prodajemo nešto što ni ne
pripada onima koji to prodaju. I iz tog stajališta zapravo se
postavlja i pitanje pravednosti, i zapravo pitanje kapitala i naše
pozicije u tom kapitalu na domaćoj sceni.
Nakon Privredne vrlo brzo prodat će se većinski udjel u Splitskoj i
Riječkoj banci. Prodaja banaka stranim investitorima naišla je na
kritike mnogih nezavisnih ekonomskih stručnjaka, koji tvrde da
time središnja banka više neće moći utjecati na bankarsku politiku
i da će to dodatno usporiti gospodarski razvoj Hrvatske. S time se
slaže i Branimir Lokin, direktor sektora za gospodarsku strategiju
Hrvatske gospodarske komore:
= Prodaja banaka bi mogla teći tako da ustvari mi ne uspijemo više u
rukama držati našu gospodarsku politiku, što se tiče cilja razvoja.
Da nam je ozbiljno smanjena mogućnost da utječemo na te ciljeve
razvoja jer stranac može taj novac ulagati vani, on može stvarno, na
neki način, ulagati u sektore koji nas uopće ne interesiraju. Nama
treba ulaganje u industriju, ulaganje u primarne sektore, i sve to
skupa može zapravo, na neki način, dovesti u pitanje i ozbiljno
suziti utjecaj naše države, cijele države, na strategiju i
strategijske odnose u zemlji.
Lokin upozorava i da je Hrvatska u kaosu, između ostaloga i stoga
što su, unatoč privatizaciji, svi elementi sustava, uključujući i
financijski, na neki način centralizirani što je kontradiktorno:
= Iz toga stajališta mi ulazimo u kaos. Vi ne možete imati te strane
elemente tržišnog gospodarstva naglašene, a s druge strane
centralizaciju države, centralizaciju financija, odluka itd. I tu
je zapravo kaos. Jer ne možete utjecati i sve se zapravo
koncentriralo na Gornji grad, na Markov trg.
Vlada je alfa i omega svih događaja. Tamo završavaju svi prosvjedi i
od tamo kreću sve plaće, napominje ekonomski analitičar Lokin,
ističući kako Hrvatska ne vlada gospodarskom situacijom, što se
vidi i iz činjenice da je stopa rasta ispod prošlogodišnje, iako je
u svijetu obrnuto.
(BBC)