GB-HR-IZBORI-Političke stranke-Izbori-Gospodarstvo/poslovanje/financije BBC 16. XII. CRKVENAC BRITANSKI RADIO - BBC16. XII. 1999.U drugom dijelu serijala posvećenom gospodarstvu, poslušajte kakvu gospodarsku politiku planiraju u
najjačem oporbenom bloku, koaliciji SDP-a i HSLS-a. Mato Crkvenac iz SDP-a govorio je u ime koalicije, i u početku razgovora Marijani Buljan pojasnio što znači najava da će doći do revizije pretvorbe:= Revizija neće biti nikakav pogrom. Neće tu biti ništa izvan pravnog sustava, ali će biti revidirano ono što nije u skladu sa zakonom, što je na neki način izvedeno ispod stola, u sprezi sa političarima, financijerima itd. i ono gdje nisu poštivani ugovori koji su prilikom privatizacije učinjeni, a koji su se odnosili i na daljnji razvoj, na zapošljavanje radnika i sve ostalo.- Kako namjeravate povećati broj zaposlenih?= Broj zaposlenih namjeravamo povećavati naravno stvaranjem kompletno novih uvjeta s rastom proizvodnje. Riječ je o tome da smanjujemo državnu potrošnju, a dajemo poticaj malom i srednjem poduzetništvu. Da velike sustave i njihovu gradnju podupiremo dolaskom inozemnog kapitala, dakle mjere i na području rasterećenja porezima. A potpore kreditima i svim drugim uz oslonac i stvaranje uvjeta za privlačenja inozemnog kapitala.
BRITANSKI RADIO - BBC
16. XII. 1999.
U drugom dijelu serijala posvećenom gospodarstvu, poslušajte kakvu
gospodarsku politiku planiraju u najjačem oporbenom bloku,
koaliciji SDP-a i HSLS-a. Mato Crkvenac iz SDP-a govorio je u ime
koalicije, i u početku razgovora Marijani Buljan pojasnio što znači
najava da će doći do revizije pretvorbe:
= Revizija neće biti nikakav pogrom. Neće tu biti ništa izvan
pravnog sustava, ali će biti revidirano ono što nije u skladu sa
zakonom, što je na neki način izvedeno ispod stola, u sprezi sa
političarima, financijerima itd. i ono gdje nisu poštivani ugovori
koji su prilikom privatizacije učinjeni, a koji su se odnosili i na
daljnji razvoj, na zapošljavanje radnika i sve ostalo.
- Kako namjeravate povećati broj zaposlenih?
= Broj zaposlenih namjeravamo povećavati naravno stvaranjem
kompletno novih uvjeta s rastom proizvodnje. Riječ je o tome da
smanjujemo državnu potrošnju, a dajemo poticaj malom i srednjem
poduzetništvu. Da velike sustave i njihovu gradnju podupiremo
dolaskom inozemnog kapitala, dakle mjere i na području
rasterećenja porezima. A potpore kreditima i svim drugim uz oslonac
i stvaranje uvjeta za privlačenja inozemnog kapitala.
- Spominje se da će doći do smanjenja poreza. Istodobno nam
najavljujete da će biti smanjeni troškovi države. Kako namjeravate
namaknuti novac potreban za državni proračun?
= Državni proračun moramo smanjivati. Njega ćemo svakako i smanjiti
rasterećenjem od sve one rastrošnosti koja sada postoji, a suvišni
je luksuz vlasti. Smanjit ćemo ga rasterećenjem od troškova
klasične države i birokracije koja je sada preskupa. Smanjit ćemo
ga na nekim drugim točkama, osobito u sferi tzv. sanacija,
različitih budžetskih izdataka za saniranje, podupiranje,
otkupljivanje raznih poduzeća itd. gdje je bilo mnogo
arbitražnosti i proizvoljnosti u vladi i u dosadašnjih jakih ljudi
u politici. Smanjit ćemo ga time što ćemo kapitalna ulaganja iz
budžeta smanjiti jer ulaganja trebaju ići logikom povezivanja
koncesija i drugog, a ne oporezivanja i budžeta.
- I predstavnici hrvatskih poslodavaca i vodeći članovi sindikata u
Hrvatskoj očekuju da će početkom sljedeće godine doći do velikog
broja otpuštanja, gubljenja radnih mjesta. Je li to po Vašem
mišljenju točna procjena?
- Nije. Prvo da Vam kažem, ekonomski se problemi u Hrvatskoj ne mogu
riješiti u kratkom roku, ali ono što naš program nudi je zadržavanje
proizvodnje, zadržavanje zaposlenosti i zadržavanje ekonomske i
socijalne stabilnosti.
- Kako mislite riješiti problem nelikvidnosti odnosno unutarnjeg
duga?
= Unutarnji dug je jednim velikim dijelom rezultat lopovluka,
korupcije, neplaćanja i slabog funkcioniranja pravne države. S
druge strane, on je rezultat debalansa, deficita koji postoje, veće
potrošnje nego što su stvarne mogućnosti, što treba naravno
likvidirati. I treće, on je rezultat nedostatnog kapitala, zdravog
kapitala. Taj kapital ćemo povećati i jačom unutarnjom štednjom i
privlačenjem našeg kapitala iz inozemstva i dotokom inozemnog
kapitala, kao i monetarnom politikom koja će u većoj mjeri
usmjeravati sredstva u realni sektor i proizvodnju uz ekonomske
mjere na strani ponude i potražnje novca koja će smanjivati kamate.
To je širok program smanjenja problema nelikvidnosti koji mi imamo,
koji sadrži 15-ak skupina različitih mjera.
- Gospodine Crkvenac, ako SDP i HSLS, ako ta koalicija bude nakon
izbora određivala gospodarsku politiku, prvih sto dana te vlade,
kakve i koje promjene koji slojevi hrvatskog društva mogu
očekivati?
= Ljudi mogu očekivati svakako olakšanje u tom smislu što će
uslijediti promjene o kojima sam govorio, a koje će značiti da ćemo
zaustaviti pad proizvodnje, pad zapošljavanja, probleme ne možemo
riješiti, da ćemo skresati potrošnju države, da ćemo rastrošnost
vlasti prekinuti, da ćemo smanjiti plaće političarima, da ćemo
vlast učiniti onakvom kakva je u normalnim državama, gdje vlast
mora biti i poštena i solidarizirati se s teškoćama u kojima žive
ljudi.
Gospodarskoj politici izbornog bloka SDP-HSLS kako ga je
predstavio Mato Crkvenac moglo bi se, po mišljenju direktora
Instituta za ekonomska istraživanja Dražena Kalođere, ponešto i
dodati:
= Ono što bi trebalo dodati je, po mom mišljenju, problem izvozne
orijentiranosti hrvatskoga gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo
bez izvoza nema nikakve izglede da se razvije, da otvara radna
mjesta, da ima nove proizvode. A osim toga, mislim da mu nedostaje,
kao i drugima, da nisu dovoljno teško ocijenili pad konkurentske
sposobnosti hrvatskih poduzeća na europskom tržištu koja danas sve
teže konkuriraju radi zastarjelosti opreme, radi makro i
mikroekonomskih faktora konkurentnosti koji su kod nas krajnje
nepovoljni. Konačno, ja bih dodao kod prof. Crkvenca i problem da je
on spomenuo problem korupcije i problem unutarnjeg duga, također on
spominje i problem zaposlenosti, ali jedan od gorućih problema
hrvatskog gospodarstva, nemojte se začuditi kad to kažem, to je
problem sudstva i pravosudne zaštite, mislim da to nije dovoljno
istaknuo, odnosno problem da nema dobre ekonomije bez dobroga
sudstva i dobrog pravnog sudstva koje je garant i jedini način da se
tržište može razvijati.
(BBC)