BBC 12. XII. TISAK O SMRTI PREDSJEDNIKA

BRITANSKI RADIO - BBC 12. XII. 1999. Pregled tiska 'The Observer' donosi napis svoga beogradskog dopisnika Chrisa Birdha pod naslovom 'Smrt hrvatskoga silnika odagnala sjenu rata'. Navodeći podatke iz Tuđmanova životopisa, njegovu partizansku prošlost i preobraćenje u nacionalista, čvrstorukaša, koji nije tolerirao različita politička mišljenja, Chris Birdh kaže kako će njegova smrt ostaviti veliku prazninu na hrvatskoj političkoj pozornici. No potom napominje kako su mnogi hrvatski građani dočekali njegovu smrt s olakšanjem jer bi ona mogla označiti prekid vladavine jednog čovjeka te pomak Hrvatske ka konstituiranju demokratičnije vlasti što je preduvjet za primitak u Europsku uniju. On također napominje da bi Tuđmanova smrt mogla označiti kraj teritorijalnih pretenzija Hrvatske prema Bosni i Hercegovini koja je dominirala hrvatskom politikom posljednjeg desetljeća. U članku se iznosi kako Tuđman i nakon Daytona nije odustao od zamisli podjele Bosne i Hercegovini te da su prošloga mjeseca mirovne snage NATO-a u Bosni zaplijenile neke dokumente iz kojih se može zaključiti da su hrvatske obavještajne službe sudjelovale u sustavnim pokušajima da se spriječi povratak srpskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu. Opisujući kako su hrvatski mediji i javnost dočekali vijest o Tuđmanovoj smrti, dopisnik 'The Observera' podsjeća da su čelnici zapadnih zemalja Tuđmana opetovano kritizirali zbog autokratske politike i slabe suradnje s haaškim sudom. U samoj Hrvatskoj njegova je popularnost opadala dok je istodobna rasla njegova ljubav prema šampanjcu i jahtama i ljetovanjima na Brijunima, a zemljom harali financijski škandali i nepotizam. Članak o Tuđmanu objavljen u konzervativnom 'The Sunday Telegraphu' potpisuje dobro znani publicist Misha Glenny čija je knjiga 'Balkan 1804.- 1999. - Nacionalizam, rat i velike sile', objavljena prošloga tjedna u Londonu. On iznosi dojmove sa svojega prvoga osobnog susreta s predsjednikom Tuđmanom u travnju 1990. u jedno toplo travanjsko veče, u jednom neuglednom zagrebačkom predgrađu. Glenny se prisjeća kako Tuđman tom prilikom, uoči prvih slobodnih demokratskih izbora u zemlji, koja je još bila u sastavu Jugoslavije, nije mogao prikriti veselje jer je bio uvjeren da će njegova stranka na njima odnijeti nadmoćnu pobjedu. Povjesničar po zanimanju, prvo u službi komunističkog Titovog režima, a potom disident koji je promicao hrvatsko nacionalno pitanje, Tuđman je - kaže Glenny - bio odlučan da osobno bude tvorac buduće hrvatske povijesti i da osnovavši neovisnu Hrvatsku, oslobođenu jugoslavenskog jarma, ostvari tisućljetni hrvatski san. Upravo se u tome, mislio je Glenny sastojala njegova snaga, njegova potpuna predanost viziji neovisne Hrvatske razlikovala ga je od njegova srpskog kolege Slobodana Miloševića. Dok Slobodan Milošević nije imao nikakvog osobitog cilja, osim da utvrdi osobnu moć, Tuđman je uvijek znao što je želio postići, nikad od toga nije ni za milimetar odstupao. Lord Owen koji ga je dobro upoznao tijekom dugotrajnih i zamršenih pregovora oko Bosne i Hercegovine, rekao je da Tuđman ima samo jedan cilj u životu, a to je da uspostavi kontrolu nad svim područjima koje smatra da povijesno pripadaju Hrvatskoj. No taj bivši britanski ministar vanjskih poslova, piše Glenny, koji je htio-ne htio imao određeni respekt prema Tuđmanu, ubrzo je shvatio kako ovaj ne održava nikad svoja obećanja, te da ga nije briga što to svi znaju. Upravo zbog toga je bio puno uspješniji političar od Slobodana Miloševića. Kao posebnu poslasticu svojih susreta s predsjednikom Tuđmanom, Glenny navodi kako mu je Tuđman jednom prilikom na postavljeno pitanje ne bi li se možda trebalo sporazumjeti s pobunjenim Srbima u Kninu, odgovorio ustavši i urlajući na posve nedržavnički način: Knin je svet, gospodine, čujete li me - svet, svet, svet. Nedjeljni 'The Independent' pak u članku pod naslovom 'Smrt čelnika i izlazak Hrvatske iz izolacije' napominje da premda hrvatski građani žale zbog smrti predsjednika Tuđmana, mnogi hrvatski oporbeni čelnici, a i zapadni diplomati, u njegovoj smrti vide navještaj novoga doba za Hrvatsku. Kao ilustracija, navode se riječi Javiera Solane, povjerenika EU za vanjsku politiku i sigurnost koji je čuvši za smrt Franje Tuđmana tijekom summita EU u Helsinkiju, rekao da njegova smrt otvara put promjenama ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj regiji i da će predstojeći izbori i novi odnos političkih snaga koji će uslijediti omogućiti Hrvatskoj da postane istinski demokratska zemlja. U članku se povlače usporedbe sa Slovačkom koja nakon pada Vladmira Mečiara, lidera profila slična Tuđmanovu, vrlo se brzo uključila u proces europske integracije. Osvrćući se na Tuđmanovu vladavinu, nedjeljni 'The Independent' kaže kako je on svoj kult ličnosti modelirao na kultu ličnosti pokojnoga jugoslavenskog predsjednika Tita, okružujući se osobnim savjetnicima i posvećujući posebnu pozornost ceremonijalu. Tuđman je - kaže 'The Independent' - tako uspio hrvatsku demokratsku scenu profilirati u svojevrstan balkanski hibrid u kojem je odanost stranci na vlasti postala sinonim odanosti ideji neovisne Hrvatske. Nedjeljni 'The Times' smrti predsjednika Tuđmana posvećuje dva članka. U jednom od njih iz pera Toma Walkera 'Nova vlast će vjerojatno stati na kraj bogaćenju Tuđmanove obitelji' iznosi se kako je obitelj pokojnog predsjednika Tuđmana možda i jedna od najbogatijih obitelji u istočnoj Europi te da je njezino osobno bogatstvo daleko veće od osobnog bogatstva srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Tuđmanova je smrt - kaže Walker - možda početak kraja korumpiranog hadezeovskog režima. Već nakon nedavnog incidenta u središtu Zagrebu kad je u obračunu mafije ubijen nedužni prolaznik, u policiju privedene neke od vodećih ličnosti podzemlja, pa i sam obnašatelj dužnosti predsjednika Republike, Vlatko Pavletić, oštro je i javno progovorio o navodnim aktivnostima Tuđmanova sina Miroslava, čelnika jedne od hrvatskih obavještajnih služba. Walker u članku u nedjeljnom 'The Timesu' kaže kako treba očekivati da će se i Miroslav Tuđman, kao i njegova sestra Nevenka, poslovna žena koja je nekoć bila činovnica u Leksikografskom zavodu, naći pod lupom javnosti i da hrvatska javnost neće više biti spremna tolerirati životne stilove njezinih sinova, Tuđmanovih unuka, Deana koji se, premda nema gotovo nikakvu naobrazbu, nalazi na čelu jedne banke, i Siniše koji je vozač trkaćih automobila, a da bi i njegova udovica Ankica mogla imati problema zbog tajnog bankovnog računa koji je otkriven prije nekog vremena i zbog kojega bi sada mogla odgovarati. Bez Tuđmana Hrvatska bi mogla živjeti puno bolje. Istražiteljima međunarodnog suda u Haagu moglo bi biti dozvoljeno da istraže prvi put zločine koji su navodno počinjeni na području same Hrvatske, no malo je vjerojatno da će se pitanje ratnih zločina naći u sadržaju stranačkih manifesta za predstojeće parlamentare izbore, zaključuje nedjeljni 'The Times'. (BBC)