AT-HR-STRANKE-IZBORI-VLADA-Vlada-Političke stranke-Parlament-Izbori AU 30.XI.PR ŠEKS-OGRANIČITI VLAST PREDSJ. AUSTRIJADIE PRESSE30. XI. 1999.HDZ namjerava u budućnosti ograničiti vlast predsjednikaList objavljuje intervju Ericha
Rathfeldera s Vladimirom Šeksom."Nakon završetka Tuđmanove ere sadašnja vladajuća stranka postat će demokratičnija, izjavljuje u razgovoru za list šef HDZ-ove frakcije u hrvatskom Saboru Vladimir Šeks. U posljednje vrijeme Tuđmanovo se stanje dodatno pogoršalo a skupštinski izbori sazvani su za 3. siječnja.- Je li bolest predsjednika Tuđmana izazvala ustavnu krizu?= Ni u kom slučaju. Postupamo strogo u skladu sa zakonom, sve se rješava po pravno besprijekornoj proceduri te se zato stanovništvo nije ni uznemirilo. Ustavni sud odredio je Vlatka Pavletića za privremenog predsjednika, zasad s mandatom u trajanju od 60 dana.- Odluku o terminu održavanja izbora (3. siječnja) donijelo je stranačko tijelo HDZ-a. Nisu li tu odluku trebale donijeti državne institucije?= Privremeni predsjednik, predsjednici skupštine i ostali predstavnici države istodobno su i članovi HDZ-a. I u drugim demokratskim državama vladajuća stranka koristi se svojim
AUSTRIJA
DIE PRESSE
30. XI. 1999.
HDZ namjerava u budućnosti ograničiti vlast predsjednika
List objavljuje intervju Ericha Rathfeldera s Vladimirom Šeksom.
"Nakon završetka Tuđmanove ere sadašnja vladajuća stranka postat
će demokratičnija, izjavljuje u razgovoru za list šef HDZ-ove
frakcije u hrvatskom Saboru Vladimir Šeks. U posljednje vrijeme
Tuđmanovo se stanje dodatno pogoršalo a skupštinski izbori sazvani
su za 3. siječnja.
- Je li bolest predsjednika Tuđmana izazvala ustavnu krizu?
= Ni u kom slučaju. Postupamo strogo u skladu sa zakonom, sve se
rješava po pravno besprijekornoj proceduri te se zato stanovništvo
nije ni uznemirilo. Ustavni sud odredio je Vlatka Pavletića za
privremenog predsjednika, zasad s mandatom u trajanju od 60 dana.
- Odluku o terminu održavanja izbora (3. siječnja) donijelo je
stranačko tijelo HDZ-a. Nisu li tu odluku trebale donijeti državne
institucije?
= Privremeni predsjednik, predsjednici skupštine i ostali
predstavnici države istodobno su i članovi HDZ-a. I u drugim
demokratskim državama vladajuća stranka koristi se svojim
utjecajem.
- Zašto se HDZ-u toliko žuri s terminom održavanja izbora budući da
u anketama daleko zaostaje za oporbenim savezom?
= Naša iskustva s određenim anketama pokazuju da one nisu uvijek
reprezentativne. Imat ćemo našu priliku. Rani termin za održavanje
izbora omogućit će zbog blagdana svim biračima koji žive u
inozemstvu a za Božić dolaze u Hrvatsku da glasuju u svojim matičnim
mjestima.
- Hoće li bosanskohercegovački Hrvati ipak moći sudjelovati na
izborima iako su državljani druge države?
= Njihovo biračko pravo u Hrvatskoj pokriveno je Daytonskim
sporazumom i međunarodnim pravom.
- Predsjednički položaj bio je skrojen po Tuđmanovoj mjeri. Kako Vi
vidite buduću ulogu institucija u Hrvatskoj?
= Predsjednički položaj jako je ojačan početkom 90-ih godina zbog
rata. U budućnosti ćemo ograničiti vlast predsjednika na status
kakav predsjednici imaju u Italiji i ostalim demokratskim
državama. Istodobno ćemo učiniti sve kako bismo ojačali ovlasti
skupštine i vlade.
- I time slijediti prijedloge oporbe?
= Mi smo za to da uloga institucija bude prilagođena promijenjenim
uvjetima. Zalažemo se za jačanje skupštine i za decentralizaciju. U
budućnosti će regije snažnije doći do izražaja, imat će više
ovlasti.
- Od osnivanja g. 1989. HDZ je pokušavao okupiti pod istim krovom
komuniste i nacionaliste. Nije li ta ideja u međuvremenu
zastarjela?
= I stranka se mora pripremiti za promijenjene uvjete.
- Kako ćete u budućnosti definirati svoj odnos prema zapadnoj
Hercegovini?
= Tamo su smjernice postavljene Washingtonskim i Daytonskim
sporazumom. Ispunit ćemo sve sporazume, Hrvati u zapadnoj
Hercegovini imaju prava i obveze u bosanskohercegovačkoj državi.
- Bi li demokratska Hrvatska mogla preuzeti veću odgovornost,
aktivniju ulogu na Balkanu?
= Tako nešto svakako mogu zamisliti kao sljedeću fazu naše
politike.