NJ 27.XI.WELT: RUSKA MODERNIJA VOJSKA

NJEMAČKA DIE WELT 27. XI. 1999. Sigurnost Europe "U strateškoj predodžbi Europljana vojno djelovanje ograničeno je na sprječavanje sukoba i na intervencije u susjedstvu, usmjerene na zaštitu ljudskih prava i utemeljene na mandatu Ujedinjenih naroda, pri čemu se težnja važnoj ulozi uz bok Sjedinjenim Državama brzo sudara s financijskim granicama. To je glavni problem s kojim se Europska unija bori u svojim pripremama za izgradnju vlastite obrambene strukture. Stvarno stanje nudi drugačiju sliku, obilježenu okrutnom prijetnjom: Rusi se u Čečeniji ne bore samo protiv jednog otpadničkog naroda - ta je zemlja istodobno poprište silovitog prodora u smjeru modernizacije ruskih oružanih snaga. Vojni dužnosnici i hegemonistički orijentirani političari izvlače odgovarajuće pouke iz iscrpljujućih priča političara o reformi vojske nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Naime, ta je reforma dosad zakazala - ne zbog novca ili zbog navodnog hrđanja arsenala već zbog manjkave spremnosti politike i raširene sumnje u budućnost zemlje. Interni preokret pokreću u biti tri događaja: s drugim ratom u Čečeniji povezuje se pokušaj prevladavanja depresije, koja je nakon poraza u Afganistanu i u prvom ratu u Čečeniji zahvatila vojnu politiku. Slično kao što su Sjedinjene Države u ratu u Zaljevu prevladale vijetnamsku traumu, tako bi i vojni uspjeh na Kavkazu trebao konsolidirati vojno samopouzdanje Rusije. Drugi traumatičan motiv jest gubitak carstva u srednjoj Europi, povlačenje na područje istočno od Ukrajine i primicanje NATO-a kroz primanje Poljske, Češke i Mađarske u Sjevernoatlantski savez. Moskva je, doduše, prihvatila ponuđenu kompenzaciju u obliku ograničenog sudjelovanja u sigurnosnim konzultacijama u okviru Vijeća Rusije i NATO-a, ali ta okolnost nimalo ne mijenja osjećaj poniženja kao ni mračno uvjerenje da je Zapad prekršio svoje obećanje (dano Gorbačovu) da neće 'iskoristiti' povlačenje Sovjetskog Saveza. Treći je motiv šok, koji je u Moskvi izazvao rat na Kosovu, a u prvom redu američki kapaciteti za vođenje zračnog rata, predstavljeni u napadima na Srbiju. Rusija želi dokazati da je sposobna voditi rat i želi odrediti granice težnje Zapada da utječe na stanje na sjeveru Kavkaza u kontekstu energetskih sirovina i transportne logistike, naglašavaju ruski vojni dužnosnici, spremni na razgovor. Takva geopolitička logika obuhvaća i Gruziju i Azerbajdžan. Dakle, postoje jaki razlozi zašto strateško planiranje Zapada mora računati na opetovano oživljavanje vojne svjetske sile Rusije. Uobičajena napomena da Moskvi nedostaju odgovarajuća sredstva više odražava zapadni način razmišljanja nego datosti u Rusiji. Težnja zasebnoj europskoj vojnoj organizaciji u EU može dobiti pozitivnu ocjenu sve dok funkcionira kao instrument koji bi trebao zaustaviti propast obrambenih proračuna. No, vezivanje uz NATO ostaje i dalje nužno", upozorava Herbert Kremp.