RDW 25. XI.EU-REFORMA PRIJE PROŠIRENJA

NJEMAČKI RADIO - RDW 25. XI. 1999. Bivši njemački predsjednik von Weizsaecker: 'Prije prijama daljnjih članica Europska se unija mora što prije reformirati'. Izvješće je pripremio Jens Thurau. Bivši njemački savezni predsjednik Richard von Weizsaecker u utorak je na konferenciji za novinare u Berlinu objasnio najnovije izvješće o budućim reformama Europske unije. Von Weizsaecker je u rujnu i listopadu - zajedno s bivšim šefom belgijske vlade Jean- Lucom Dehaeneom i nekadašnjim britanskim ministrom trgovine Davidom Simonom predstavio novi nacrt ugovora EU-a. Nakon toga je predsjednik Povjerenstva EU-a Romano Prodi tražio da tzv. 'trojka mudraca' načini potanko izvješće. Rezultati su sada gotovi i dostupni javnosti. Kako sada stvari stoje, Europska unija želi iskoristiti povoljnu situaciju i atmosferu koja vlada u Povjerenstvu s Romanom Prodijem u Bruxellesu i u Parlamentu u Strasbourgu. Sredinom prosinca na sastanku na vrhu šefova vlada i država članica EU-a u Helsinkiju trebalo bi se vijećati o prijamu daljnjih zemalja, dok pregovori sa šest kandidata - Ciprom, Slovenijom, Mađarskom, Poljskom, Češkom i Estonijom - već traju. Na kraći ili duži rok Europska unija mogla bi se proširiti sa sada 15 na oko 30 država, a do tada trebalo bi iz temelja reformirati Europsku uniju, smatra von Weizsaecker. Ponajprije, tako stoji u izvješću koje su podastrijela tri spomenuta autora, Europska se unija mora približiti svojim građanima i svoje odluke učiniti transparentnijima. I to vrlo brzo, do kraja iduće 2000. godine. O tome Richard von Weizsaecker je kazao: 'Krajnje je vrijeme - a netko je u parlamentu rekao da je to posljednja šansa - ali ja tako daleko ne želim ići, kako bi se konferencijom vlada nešto učinilo za uspostavljanje djelotvornosti i da bi se nezaustavljivi proces proširenja unije nastavio sa danas 15 na 30 članica', izjavio je bivši njemački predsjednik von Weizsaecker. On je dodao da bi u Vijeću ministara EU-a trebalo vrijediti načelo većinskog odlučivanja, a ne, kao do sada, jednoglasnost, dok bi kod vrlo važnih pitanja odluke trebalo donositi jednoglasno. Većina zemalja do sada su bile za poduzimanje opreznih koraka, dok su Povjerenstvo i europski parlament već najavili da će prijedlozi triju političara - koji su objavljeni još u listopadu - činiti osnovicu za daljnja razmišljanja o reformama povjerenstva. Među ostalim prijedlozima nalazi se i smanjenje broja povjerenstva EU-a, jačanje velikih i važnih članica EU-a, ali i fleksibilizacija reformskih koraka. A to znači da se, kao i kod uvođenja eura, ne moraju uključiti odmah sve članice: 'Niti jednoga člana Europske unije ne treba prisiljavati na korake europeizacije. Istodobno niti jedna članica EU-a ne smije ometati drugu članicu da poduzme određene korake', naglašava bivši njemački predsjednik Weizsaecker. Jedan od zahtjeva je i da europski parlament dobije više ovlasti. Tako bi primjerice parlamentarci trebali dati svoju suglasnost ili je odbiti ako predsjednik povjerenstva zatraži od jednog od povjerenika da podnese ostavku. Do sada je predsjednik to mogao odlučiti bez Parlamenta. Weizsaecker je dodao da se nada da će pod francuskim predsjedanjem unijom iduće godine doći do formuliranja novog teksta ugovora unije, koji bi u sebi sadržavao i novu samostalnu vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. Za brže reforme zalaže se i bivši predsjednik europskog parlamenta Klaus Haensch: 'Očekujemo od povjerenstva da će u najbrže mogućem roku, najbolje još u siječnju - podastrijeti nacrt testa novog ugovora'. Dakle, u procesu europskog ujedinjenja predstoje vrlo napeta vremena koja se, po mišljenju Klausa Haenscha, mogu usporediti jedino s prvim europskim koracima prije pedeset godina. (RDW)