AU 23.XI.DS MATEŠA: EU NE ŽELI HRVATSKU

ospodarstvo/poslovanje/financije AUSTRIJA DER STANDARD 23. XI. 1999. Zagreb želi fair odnos "Hrvatska se još bori s posljedicama rata koji je izbio nakon proglašenja neovisnosti 1991. U pripremama za skupštinske izbore vlada je reagirala na kritiku Europske unije, ali također smatra da odnos prema njoj nije bio fair. S hrvatskim premijerom Zlatkom Matešom razgovarao je Josef Kirchengast. - Iz Europske unije nedavno je na adresu hrvatske vlade ponovno odaslana kritika - ponajprije glede priprema skupštinskih izbora 22. prosinca, izbornog zakona i pristupa oporbe državnim elektronskim medijima. = Jedna od točaka tiče se izbornog zakona hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu - ne samo Hrvata već i pripadnika srpske manjine. Hrvatska je jedna od malobrojnih europskih zemalja koje - poput Portugala i Italije - imaju ustavnu obvezu da svim svojim građanima - gdje god oni živjeli - omogući pravo izlaska na izbore. Koliko mi je poznato, i Austrija priprema nešto slično. Glavna točka u tom izbornom zakonu za takozvanu dijasporu bilo je pitanje za nju rezerviranih mandata. Međunarodna zajednica drži da bi nefiksni broj mandata bio bolji te smo promijenili tu odredbu u našem izbornom zakonu. - Što znači nefiksan broj mandata? = Znači da broj mandata ovisi o količini glasova koji će u inozemstvu stvarno biti bačeni u glasačke kutije. Dosad je za Hrvate u inozemstvu bilo rezervirano deset mandata bez obzira na njihov odaziv na izbore. Tu smo odredbu sada promijenili. Ubuduće će broj mandata ovisiti o stvarnom odazivu na izbore. To znači da će biti manji nego dosad. - Sljedeća sporna točka jest zastupljenost etničkih manjina u hrvatskoj skupštini. = Hrvatska je uz Sloveniju i Rumunjsku jedina europska zemlja koja jamči etničkim manjinama zastupljenost u skupštini. Slovenci su to zajamčili Talijanima, Rumunji Mađarima, a mi srpskoj, slovačkoj, mađarskoj i talijanskoj manjini. Za njih je po našem Ustavu rezervirano ukupno pet mandata. To je manje nego dosad. - Zašto manje? Upravo je to jedna od točaka kritike. = Tako je predviđeno u Ustavu. - Postojala su još neka sporna područja u planiranom izbornom zakonu - primjerice, sastav izbornog povjerenstva. = Na zahtjev oporbe, u povjerenstva će ubuduće biti uključeni predstavnici nekoliko stranaka. Time smo općenito uzeli u obzir mamje-više sve želje, vezane uz novi izborni zakon. - Žestoke rasprave javile su se i glede pristupa oporbe državnoj televiziji. = Hrvatska televizija mora se pobrinuti za ravnopravan pristup svih stranaka. Hrvatska skupština donijela je i tu odluku. - Oporbu smeta što su sve vodeće osobe u državnim elektronskim medijima članovi vladajućeg HDZ-a. = Okvirni nacrt, prihvaćen u Saboru, apsolutno odgovara najvažnijim zahtjevima međunarodne zajednice a - držim - i oporbe. Nije točno da su svi vodeći ljudi i urednici u Hrvatskoj televiziji (...) članovi vladajuće stranke. Neki od njih jesu, neki nisu, a neki su članovi oporbenih stranaka. - Hrvatska je u napetoj gospodarskoj situaciji. Vlada zahtijeva veću međunarodnu potporu pri uklanjanju ratnih šteta. Bi li u tom pogledu od koristi mogla biti vlada nacionalnog jedinstva? = Mislim da ne bi. Osim toga, koliko mi je poznato, hrvatska vlada ne traži bilo kakvu vrstu međunarodne pomoći. Naš je problem što istodobno moramo svladati tranziciju i oporavak nakon rata. To je razlika između nas i, primjerice, Češke ili Mađarske. Trideset posto našeg proračuna odlazi izravno na poslijeratnu obnovu. Dosad smo obnovili 80 tisuća kuća i stanova za izbjeglice i raseljene osobe - bez veće pomoći inozemstva, ako ste na to mislili. Još uvijek imamo 60 tisuća izbjeglica i raseljenih osoba, a više od 10 tisuća tih ljudi živi u hotelima. Da nije tog problema, postigli bismo daleko veći napredak. No, kada pogledate naše najvažnije makroekonomske pokazatelje u proteklih šest godina, uvidjet ćete da pripadaju među najbolje u srednjoj Europi - bar po mišljenju neovisnih institucija poput Europske banke za obnovu i razvoj. Osim toga, naš bonitet nije mijenjan. - Pod zahtjevom za međunarodnu pomoć mislilo se u prvom redu na prigovor Hrvatske da je jedina zemlja srednje i jugoistočne Europe - izuzev Jugoslavije - koja još nije u okviru programa EU Phare (...). = Da, to je točno, tako glasi jedan od naših prigovora. U lipnju 1995. potpisao sam - tada u funkciji ministra - zajedno s (povjerenikom EU) Van den Broekom program Phare za Hrvatsku. U prvom dijelu sporazuma Povjerenstvo EU konstatiralo je da Hrvatska ispunjava sve uvjete za pristup programu. Mjesec i pol dana kasnije program je zamrznut... - Zbog operacija 'Bljesak' i 'Oluja' (...) = Što nije bilo u redu u tim operacijama? Bile su opravdane. Što biste Vi učinili da je trećina Vaše zemlje okupirana? Hrvatska je deset godina Europskoj investicijskoj banci redovito vraćala dugove bivše Jugoslavije - čak i za vrijeme rata. Unatoč tome, još nam je onemogućen pristup kreditima u toj banci. Pritom valja napomenuti da je jedina značajna pomoć Hrvatskoj - što se tiče bližeg susjedstva - stigla s austrijske strane. Želio bih se na ovom mjestu dotaknuti pitanja (izbjeglih) hrvatskih građana srpske nacionalnosti, kojih ipak u Hrvatskoj ponovno živi 65 tisuća. Valja priznati da bi taj broj mogao biti i veći. No, trebamo novac kako bismo za njih izgradili stanove. Ako me silite da ubrzam određeni proces, tada je pošteno da ga i poduprete. To pak nitko ne čini. - EU izjavljuje sljedeće: ispuni li Hrvatska sve europske standarde na području prava manjina, medija i demokratskih struktura, pomoć će početi pritjecati. - Ako ne želite riješiti određeni problem, tada ćete svakog tjedna postavljati novi zahtjev. Mi pak imamo program povratka za te izbjeglice - prihvaćen je u skupštini. Želim vratiti te ljude u Hrvatsku - ta oni su naši građani.