ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Mir u Srijemskim Karlovcima potpisan 26. siječnja 1699. i Rat za slobođenje kršćanskih naroda od osmanskoga vrhovništva (1683-1699), odnosno Bečki ili Morejski rat, sigurno pripadaju u najznačajnije
događaje hrvatske povijesti 17. stoljeća. Tri stoljeća od tih događaja prigoda su pak za njihovu sustavnu raščlambu, istaknuo je dr. Mirko Valentić, ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest na početku međunarodnoga znastvenoga skupa, što je pod nazivom "Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. i nove granice", počeo danas u prostorijama Instituta u Zagrebu.
ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Mir u Srijemskim Karlovcima potpisan
26. siječnja 1699. i Rat za slobođenje kršćanskih naroda od
osmanskoga vrhovništva (1683-1699), odnosno Bečki ili Morejski
rat, sigurno pripadaju u najznačajnije događaje hrvatske povijesti
17. stoljeća. Tri stoljeća od tih događaja prigoda su pak za njihovu
sustavnu raščlambu, istaknuo je dr. Mirko Valentić, ravnatelj
Hrvatskoga instituta za povijest na početku međunarodnoga
znastvenoga skupa, što je pod nazivom "Mir u Srijemskim Karlovcima
1699. i nove granice", počeo danas u prostorijama Instituta u
Zagrebu.#L#
Skup je i prvo okupljanje znanstvenika i stručnjaka u obnovljenoj
"Zlatnoj dvorani" Hrvatskoga instituta za povijest. Tu je
činjenicu s posebnim zadovoljstvom istaknuo ravnatelj Valentić,
otvorivši svečano tu dvoranu koja "čuva" brojne uspomene iz bogate
hrvatske povjesnice.
U ime organizatora - Hrvatskoga instituta za povijest, Valentić je
zahvalio i za potporu što su je održavanju skupa pružili
Ministarstvo znanosti i tehnologije te Privredna banka Zagreb d.d.
Tijekom dvodnevnoga rada četrdesetak povjesničara iz Hrvatske,
Mađarske, Austrije, Slovenije i Italije iznijet će rezultate
svojih istraživanja. Težište se tih istraživanja može podijeliti u
nekoliko tematskih cjelina: ratna događanja diljem hrvatskih
krajeva u vrijeme Bečkoga rata, demografske promjene,
razgraničenja i nove granice, crkvene prilike te odjeci rata u
književnim djelima i likovnim umjetnostima.
Događaj koji se zbio pred 300 godina velikim je dijelom odredio
današnje granice Europe, istaknuo je u pozdravnim riječima dr. Jure
Zovko, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije. Zovko je izrazio
zadovoljstvo dosadašnjim postignućima Hrvatskoga instituta za
povijest, kao i nadu da će i u budućnosti Institut ostvarivati svoju
zadaću i "pisati onako kako je doista bilo".
Za dr. Waltera Mariu Stojana, ravnatelja Austrijskoga instituta u
Zagrebu, zajednička prošlost je dobar temelj za izgrađivanje
zajedničke budućnosti. Stvaranje svjesnosti o "temeljima na kojima
stojimo", zalog je i nadi da Europa različitosti bude jedinstvena
te da svaki pojedinačni identitet stvori europski duh, drži dr.
Stojan.
Mirko Valentić bio je prvi od ukupno 11 izlagača u prijepodnevnome
dijelu skupa, a govorio je o temi "Staleži i redovi - nosioci
hrvatskih imena, identiteta i državno-pravnoga kontinuiteta
tijekom 17. st.".
O osmanlijskome pohodu na Beč i Morejskom ratu u prostoru i vremenu,
izlagao je dr. Anđelko Mijatović.
Dr. Nenad Moačanin osvrnuo se na obimnu građu koja se u turskim
arhivima čuva za razdoblje osmanske vladavine u hrvatskim
zemljama.
Na temeljne povijesne, demografske i društvene značajke bačkoga
Podunavlja prije i poslije 1699. podsjetio je dr. Ante Sekulić, a
dr. Stjepan Sršan govorio je o migracijama preko Save od 16. do 18.
stoljeća.
Slovenski povjesničar dr. Darko Darovec izlagao je o temi "Venecija
i Istra u vrijeme Karlovačkog mira", dr. Lovorka Čoralić o Boki
Kotorskoj u vrijeme Morejskoga rata i Karlovačkoga mira, dr. Josip
Ante Soldo o Sinjsko-mučkoj Krajini, a mr. Ante Nazor o Srednjoj
Dalmaciji u to vrijeme.
O stanovništvu i demografskim procesima u Podravini tijekom 17. st.
te o društvenom, gospodarskom, kulturnom i vjerskom životu toga
kraja govorio je Hrvoje Petrić, a mr. Ante Milinović o udjelu Hrvata
u oslobodilačkim ratovima 1683-1699 i njihovim iznevjerenim nadama
i pravicama.
(Hina) ip gk
(Hina) ip gk