ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U spomen na preminulog akademika, književnika, povjesničara umjetnosti prof. Matka Peića danas je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu održan komemorativni skup.
ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U spomen na preminulog akademika,
književnika, povjesničara umjetnosti prof. Matka Peića danas je na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu održan komemorativni skup.
#L#
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Stjepan Gračan tim je povodom
rekao da je 40 generacija hrvatskih slikara, kipara i grafičara na
Akademiji slušalo Peićeva predavanja iz povijesti umjetnosti. Bila
su to više predavanja o umjetosti, nego o povijesti, rekao je
Gračan, dodajući da je Peić ponajprije bio pisac, mag pisane
riječi, bravurozni tvorac metafora, analogija i zvučnih suglasja.
Šezdeset je godina Peić crtao, slikao, predavao zapisivao i pisao
kako bi se na sebi svojstven način djelom borio i za nas, protiv
zaborava, rekao je dekan Gračan.
Grafičarka Dubravka Babić naglasila je da je Matko Peić bio
cijenjen kao književnik, umjetnik i pedagog, koji je obilježio našu
književnost i kulturu.
Peić je bio vrstan poznavatelj pejsaža i nitko s toliko
strpljivosti i njegovana ukusa i znanja kao on nije pisao o našim
slikarima, posebice o Slavi Raškaj, Vladimiru Beciću, Josipu
Račiću, Miroslavu Kraljeviću i Nikoli Mašiću. Peić je opisao
najveći broj portreta hrvatskih slikara i kipara, erudicijom koju
je pokazao u gotovo svim svojim djelima, rekla je Dubravka Babić,
napomenuvši da je njegovo kultno djelo "Skitnje" upisano u škrti
popis hrvatskih putopisaca.
Akademik Ante Vulin, govoreći u ime HAZU-a, naglasio je značenje
Peićeva djela u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i književnosti. Peić
je, rekao je Vulin, bio osjetljiv na silne vibracije koje su
stvarale okvire njegova umjetničkog djela.
Branko Skorup, gradonačelnik Požege, u kojoj je rođen Matko Peić,
naglasio je da je Peić stalnim vraćanjem u rodni grad zadužio taj
grad i njegove stanovnike. Peić je pisao o Požegi i predstavljao
njezine slikare i književnike, a osobito isusovca književnika
Antuna Kanižlića, čijemu je djelu posvetio i svoju doktorsku
disertaciju, rekao je Skorup.
U povodu Peićeve smrti Ive Šimat Banov zapisao je da je Matko Peić
bio je čovjek duhovitih reakcija, posebnih gestikulacija u ljutnji
i veselju kao i u svakodnevnom ophođenju. Od ozbiljnosti
pronicljivog skeptika, polemičara punog zazora i nepovjerenja u
uopćenite istine pretvarao se u malo vremena u duhovitog i
ironičnog sugovornika. U životu i djelu Matka Pejića vidio se prkos
i nadasve neformalan stil pa se s puno pouzdanja može reći da je on
ostvario željeni ideal "individualizma" velikog danskog filozofa
Kierkegaarda - biti individuum. I bio je individuum! Po tome će
Matko Pejić još dugo prkositi smrti, ističe se u tekstu Ive Šimata
Banova koji je na današnjoj komemoraciji pročitao dramski umjetnik
Vinko Kraljević.
Komemorativnom skupu, koji su organizirali Akademija likovnih
umjetnosti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, bili su
nazočni profesori Akademije likovnih umjetnosti, brojni likovni
umjetnici, studenti, štovatelji i prijatelji Matka Peića.
(Hina) ta gk
(Hina) ta gk