AU 8.XI.PR:SPORAZUM O KONVENC.ORUŽJU

AUSTRIJA DIE PRESSE 8. XI. 1999. Sporazum o razoružanju bit će otvoren za sve članice OESS-a "Sve članice Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koje nisu potpisale Sporazum o konvencionalnim snagama u Europi 'pozvane su na razmatranje mogućnosti pristupa tom sporazumu', glasi jedan od ključnih odlomaka prilagođenoga Sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi, koji bi trebao biti potpisan na sastanku na vrhu OESS-a u Istanbulu 18. i 19. studenoga ove godine. Taj su poziv potpisnice sporazuma namijenile u prvom redu trima baltičkim državama i državama nasljednicama bivše Jugoslavije; no, mogućnost pristupa sporazumu trebala bi biti otvorena i za neutralne države poput Austrije. Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi, utvrđen u Beču i potpisan u drugoj polovici jeseni 1990. na tadašnjem sastanku na vrhu OESS-a u Parizu, imao je u početku karakter dogovora između NATO-a i Varšavskog pakta. Njegova provedba postupno je rezultirala znatnim smanjenjem količine konvencionalnog oružja u do zuba naoružanoj srednjoj Europi. U međuvremenu je Varšavski pakt preselio u povijest, Sovjetski Savez više ne postoji, NATO se proširio na istok i rečeni je sporazum trebalo hitno preraditi kako ne bi postupno postao sasvim nevažan. Već gotovo tri godine diplomati iz 30 zemalja-potpisnica sporazuma, zaduženi za razoružanje, rade u Beču na hitno potrebnim prilagodbama. Ključna zamisao prilagodbe sporazuma jest sljedeća: nekadašnji pristup, utemeljen na komunikaciji dva bloka, više ne vrijedi i zamijenjen je načelom gornjih granica dopuštenog naoružanja na nacionalnoj i teritorijalnoj razini. Općenito gledano, takav pristup podrazumijeva nove, dodatno smanjene brojke dopuštenih glavnih oružanih sustava (riječ je o tenkovima, oklopnim transporterima, topničkim sustavima, borbenim zrakoplovima i helikopterima), koje su utvrđene proteklih tjedana u Beču te koje bi vlade članica trebale odobriti do sastanka na vrhu u Istanbulu. Rezultat pregovora bit će oko 40 stranica 'sporazuma o prilagodbi'. Većina otvorenih i spornih pitanja odnedavno se ponovno okretala uglavnom oko jedne zemlje - Rusije. Pritom u žarištu pozornosti nije samo pitanje, vezano uz okolnost da Rusi svojim aktualnim vojnim operacijama protiv Čečenije dobrano prekoračuju dopuštene maksimalne granice za krupnu ratnu opremu u vojnom okrugu sjevernog Kavkaza. Između ostalog, potpisnice sporazuma poput, primjerice, Moldavije i Gruzije, pokušale su iskoristiti pregovore u Beču kako bi se posredstvom sporazuma o razoružanju po mogućnosti što prije riješile ruskih postrojba, stacioniranih na vlastitu teritoriju. Rusija nije jedino 'problematično dijete'. Tursko-grčko neprijateljstvo neprekidno se upleće u pregovore o razoružanju, iako su obje države članice NATO-a. Na sastanku na vrhu OESS-a u Istanbulu mogla bi biti donesena i važna kadrovska odluka: tko će naslijediti Nizozemca Maxa van der Stoela na položaju visokog povjerenika OESS-a za nacionalne manjine. Jedan je od čelnih kandidata bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek. No, za čelnu dužnost u OESS-u natječu se i bivši glavni tajnik Vijeća Europe Šveđanin Daniel Tarschys i čelni portugalski diplomat Cutilheiro. Sva tri kandidata potječu iz članica EU te bi se stoga mogli međusobno blokirati. Iz krugova zapadnih diplomata dopiru glasine da odluka možda i neće pasti u Istanbulu, ali da će tamo u svakom slučaju biti postavljene važne smjernice. U tom bi slučaju konačna odluka morala biti donesena do kraja godine u OESS-u u Beču", napominje Burkhard Bischof na kraju izvješća.