GS: ZAKLJUČCI VIJEĆA SVJETSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ

ZAGREB/BERLIN, 8. studenoga (Hina) - Vijeće Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD) smatra kako su najvažnija vanjska pitanja održivog razvoja, s kojima se suočava svjetsko poduzetništvo, izazovi globalizacije, održiva potrošnja, potpora provedbi Protokola iz Kyota, inovacije i tehnologije te zajedničko djelovanje biznisa, uprava i građanskog društva, objavljeno je iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.#L# Predsjednik WBCSD-a Bjoern Stigson podsjetio je članove Vijeća na nužnost globalizacije u humanom obličju za koju se zauzeo i Svjetski gospodarski forum ove godine u Davosu. Najveći onečistač planeta nije industrijska emisija, nego siromaštvo, smatra prva žena na čelu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Gro Harlem Brundtland. Izdvajanje 0,7 posto GDP-a razvojne pomoći u industrijskim zemljama ocijenjeno je vrlo skromnim, a prosjek OECD-a od 0,2 posto "sramno" kontradiktornim nacionalnim vrednotama pravde i jednakosti. Članovi Vijeća složili su se kako prenapučenost nije primarna prijetnja opstanku i razvoju, budući da stanovnici bogatih zemalja troše otprilike stostruko neobnovljivih prirodnih resursa od stanovnika vrlo siromašne zemlje. Broj ljudi koji žive u apsolutnoj bijedi povećao se od Konferencije u Riju (1992.) do danas, pa tako primjerice oko 1300 milijuna ljudi živi s manje od jednog dolara dnevno, a polovica svjetskog stanovništva ima manje od dva dolara dnevno. Gro Harlem Brundtland osudila je prevladavajuću praksu po kojoj privatni sektor investira u dotjerivanje svog visoko razvijenog susjedstva, a brigu za odgoj i zdravlje svojih sutrašnjih potrošača prepušta siromašnim vladama njihovih zemalja. Svjetsko poduzetništvo stoga treba investirati u globalna javna dobra; zdravlje, okoliš i odgoj, pri čemu treba voditi računa o etičnosti biznisa. Vijeće WBCSD-a okupilo je stotinjak predstavnika vodećih svjetskih kompanija, a središnja tema bila je priprema nastupa WBCSD-a na trećoj konferenciji UN-a o okolišu i razvoju koja će se održati 2002. godine. Na drugoj konferenciji, 1992. u Riju, čelnici zemalja članica (među njima prvi put i Hrvatska), izjasnili su se za razvoj koji će omogućiti opstanak i prosperitet u 21. stoljeću. Tada je prvi put prikazana i uloga poslovnog svijeta u održivom razvoju, a iz tog usmjerenja izniknuo je, 1995. godine, WBCSD, koji danas okuplja 120 najvećih svjetskih kompanija. Farmaceutska tvrtka Pliva jedna je od triju predstavnika srednje i istočne Europe (jedina iz Hrvatske). Podudarno WBCSD-u, u Hrvatskoj je prije dvije godine osnovan Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), čiji su članovi 25 poduzetnika, ustanova i agencija. (Hina) mku db