GS: ZA VEĆA ULAGANJA U RAZVOJ IZVOZNO KONKURENTNIH PROIZVODA

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Što veći dio prihoda od privatizacije trebalo bi iskoristiti za pokretanje i razvoj izvozno konkurentnih proizvoda, što bi jačalo temelje za zdrav gospodarski rast i povećanje zaposlenosti. S takvim mišljenjem, koje su na nedavnoj sjednici iznijeli i članovi Savjeta Hrvatske narodne banke, po svemu bi se sudeći, složili i mnogi gospodarstvenici i ekonomski analitičari. Posebno s obzirom na činjenicu da makroekonomska stabilnost nije praćena poželjnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, te njegovom oživljavanju utemeljenom na strukturnim promjenama i međunarodnoj konkurentnosti.#L# Tako, primjerice, posljednji statistički podaci govore da je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj manja za 2,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Smanjenje, pak, vanjskotrgovinskog deficita za 14,2 posto (na još uvijek visokih 2,2 milijarde dolara) u prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim vremenom lani, ostvaruje se uz pad robnog izvoza za 4,7 posto i uvoza 9,2 posto. Ukupno je izvezeno roba za 2,76 milijardi dolara, a smanjenje izvoza najvećim je dijelom rezultat pada izvoza prerađivačke djelatnosti (za 5,1 posto). Broj ostvarenih turističkih noćenja u osam ovogodišnjih mjeseci manji je za 16 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, od toga stranih gostiju za 18,5 posto. Temeljem ostvarenih rezultata u prvih osam mjeseci, procjenjuje se da će u 1999. turistički promet kao i devizni prihod od turizma biti za oko 15 posto manji od lanjskog. Fizički obujam građevinskih radova u prvih je sedam mjeseci bio 4,9 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Polugodišnje smanjenje broja prevezenih putnika iznosilo je 13,6 posto, a količina prevezene robe 12,1 posto. Promet u trgovini na malo u prvih je osam mjeseci ove godine realno bio 7,6 posto manji nego u istom razdoblju lani. Po preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku bruto domaći poroizvod, izražen u stalnim cijenama (1997.g.), u drugom je ovogodišnjem tromjesečju realno 0,6 posto manji nego u istom razdoblju lani. Nakon realnog pada u četvrtom tromjesečju prošle godine za (revidiranih) 4,2 posto i 1,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju to je treće tromjesečje uzastopnog pada BDP-a. U rujnu se ponovno bilježi osjetnije povećanje nezaposlenosti, za 2,6 posto u odnosu na kolovoz, pa je krajem rujna bilo evidentirano 326.506 nezaposlenih osoba, što je 13,9 posto više nego u rujnu 1998. godine. Ostvarenja realnog sektora gospodarstva izravno se odražavaju i na financijska kretanja. Uz povremene oscilacije u visini iznosa nepodmirenih dugovanja, i dalje je vrlo izražen problem nelikvidnosti, o čemu govori podatak ZAP-a da su krajem rujna ukupne evidentirane nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile oko 23 milijarde kuna. Po podacima Ministarstva financija, kolovoz je bio prvi ovogodišnji mjesec u kojemu su prihodi državnog proračuna (u iznosu od 3,47 milijardi kuna) ostvareni u većem iznosu od rashoda (3,33 milijardi kuna), i to za 144,2 milijuna kuna. Tijekom proteklih osam mjeseci u državni je proračun prikupljeno 25,6 milijardi kuna prihoda, što je 13,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni rashodi i posudbe umanjene za otplate u istom su razdoblju iznosili 29,4 milijarde kuna, i veći su za 4,1 posto nego u osam prošlogodišnjih mjeseci. Razlika između prikupljenih prihoda i ostvarenih rashoda daje ukupni proračunski manjak za prvih osam mjeseci od 3,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 144 milijuna kuna u odnosu na prvih sedam mjeseci. Značajan deficit, zabilježen u prvih osam mjeseci, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, posljedica je vremenske neusklađenosti ukupnih prihoda i rashoda. Rashodi se većinom ostvaruju linearno, dok su prihodi od značajne stavke - kapitalnih prihoda (kojih je u osam mjeseci prikupljeno tek nešto više od 176 milijuna kuna) tek uslijedili: početkom listopada od prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija. Deutsche Telekom od 850 milijuna dolara, već je platio 807,5 milijuna dolara, odnosno 5,73 milijarde kuna, čime je državni proračun u listopadu ostvario značajni kapitalni prihod, što će se bitno odraziti na prihodnovnu stranu proračuna. Prihodima od kapitala za cijelu je ovu godinu bilo planirano prikupiti ukupno 5,8 milijardi kuna. Do kraja godine, kako se očekuje, otpočet će ili će se provesti privatizacija dijela saniranih banaka - Privredne banke Zagreb, Riječke i Splitske te najveće osiguravateljne tvrtke "Croatia osiguranja", od čega će uslijediti značajni proračunski prihodi, pa je tim važnije pitanje kako će biti utrošeni. (Hina) ds