RDW 27.X:HRV.DANAS KAO U KOMUNIZMU

RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 27. X. 1999. Argusovske oči uperene su u Hrvatsku "Hrvatski predsjednik ne popušta. Franjo Tuđman ne želi Međunarodnom sudu za Jugoslaviju sa sjedištem u Den Haagu izručiti Mladena Naletilića zvanog 'Tuta', optuženog za ratne zločine, iako je Vrhovni sud Hrvatske odobrio zahtjev za izručenjem. U Zagrebu je trenutačno zaoštren nastup prema međunarodnoj zajednici. Pred vratima su izbori za Sabor (...) Stoga Tuđman i njegova stranka, Hrvatska demokratska zajednica, posežu za pojačano nacionalističkim nastupima. Izbori bi trebali biti održani 22. prosinca. Rezultati se u Zagrebu očekuju tek nakon Božića. Taj datum ne odgovara Zapadu koji je već dugo inzistirao na novim izborima. U Bruxellesu, gdje argusovskim očima prate razvoj događaja u Hrvatskoj, smatraju da ta vremenska odrednica može biti prilika za manipulaciju. Naime, brojni Hrvati koji žive u inozemstvu tradicionalno provode Božić i Novu godinu u domovini. Ti su ljudi pretežno nacionalno-konzervativnog svjetonazora i već su se na ranijim izborima potvrdili kao siguran glasački branik za politički opstanak Franje Tuđmana. Čak ni Katolička crkva u Hrvatskoj ne odobrava datum izbora koji će po njezinu mišljenju narušiti svetost blagdana. Datumu se protivi i oporba. Za Hrvate koji žive u inozemstvu postoji posebna lista - lista za dijasporu - a ne sudjelovanje na izborima putem pisma kao što je uvriježeno u svijetu. I bosansko-hercegovački Hrvati moći će posredstvom te liste birati svoje zastupnike u hrvatskoj skupštini. Tu je okolnost Zapad neprekidno kritizirao kao nedemokratsku - bez ikakva odjeka, kao što se može konstatirati. Stalna kritika Zapada na račun prilika u Hrvatskoj obuhvaća i zahtjev za slobodom medija, posebno za preobrazbom državnog radija i televizije, koji su trenutačno pod čvrstim Tuđmanovim nadzorom, po uzoru na zapadne javno-pravne ustanove. No, Tuđman i njegove pristaše ne žele se odreći svog propagandnog instrumenta baš uoči izbora. Budući da je pojačana represija prema neposlušnim novinarima u tiskanim medijima, Amerikanci su ovih dana stavili na raspolaganje poseban fond za obranu novinara i izdavača. Sastavni dio neprekidne kritike Zapada, a posebno Europske unije, jest i konstatacija da Hrvatska ne ispunjava dostatno svoje obveze iz Daytonskog sporazuma o povratku srpskih prognanika. Prije nekoliko dana predsjednik Tuđman poslao je dodatni materijal za kritiku ponovnim isticanjem zahtjeva za posebnim hrvatskim državnim entitetom u okviru Bosne i Hercegovine. Cilj toga manevra jest kasnije priključenje Hrvatskoj. Objašnjenje spomenutih pokušaja oštrog nastupa ne treba tražiti samo u predstojećoj predizbornoj borbi. Naime, oni bi u prvom redu trebali utuviti stanovništvu u glavu uvjerenje da je jedinstvo svih Hrvata moguće samo s Tuđmanovim HDZ-om, koji i dalje ustraje na ideji o velikoj Hrvatskoj - sa svim mogućim posljedicama za novi zemljovid Balkana. Tuđman svjesno riskira sukob sa Zapadom. Pri tome navodno samo želi spriječiti ponovni nestanak svoje zemlje u 'balkanskom mraku', kao što je nedavno izjavio u jednom intervjuu. Stoga Stabilizacijski sporazum jugoistočne Europe smatra tek sredstvom kojim međunarodna zajednica želi prisiliti Hrvatsku da se vrati na Balkan. U svakom slučaju, Zapad smatra da je korupcijom, nepotizmom, stranačkom privredom i lošim gospodarenjem obilježena Hrvatska još uvijek duboko ukorijenjena na Balkanu. EU ju izjednačuje s Albanijom što se tiče očekivanja u vezi s približavanjem europskoj zajednici. Charles Crawford, bivši britanski veleposlanik u Bosni i dobar poznavatelj balkanske scene, smatra da se današnji politički život u Hrvatskoj ne razlikuje od onog u komunističkom razdoblju. I danas se - kao i onda - neprekidno govori o 'mračnim silama' koje žele destabilizirati zemlju, a Zapad pak ne očekuje ništa drugo nego da Zagreb napokon počne poštovati demokratska pravila igre te da ispuni preuzete obveze, ističe Crawford" na kraju komentara Heriberta Korfmachera. (RDW)