ZAGREB, 28. listopada (Hina) - U zagrebačkom Muzeju "Mimari" danas je predstavljena knjiga "Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi - drugi dio". Knjiga skupine autora, koje je urednik dr. Janko Herak, hrvatsku javnost upućuje u
život i djelo desetorice istaknutih hrvatskih znanstvenika, koji su veći dio radnog vijeka proveli u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kanadi i Argentini.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - U zagrebačkom Muzeju "Mimari" danas
je predstavljena knjiga "Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi
- drugi dio". Knjiga skupine autora, koje je urednik dr. Janko
Herak, hrvatsku javnost upućuje u život i djelo desetorice
istaknutih hrvatskih znanstvenika, koji su veći dio radnog vijeka
proveli u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kanadi i
Argentini. #L#
Hrvatsko-američko društvo objavilo je knjigu u suradnji s
Hrvatskom maticom iseljenika i Maticom hrvatskom, a uz novčanu
pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatske lutrije i
Farmaceutske industrije "Pliva".
"Knjiga je zapravo tekstovni izraz drugoga znanstvenog skupa o
istaknutim hrvatskim znanstvenicima u Americi, održana u lipnju
prošle godine u Zagrebu", rekao je recenzent dr. Marko Tarle. Dodao
je kako je uspješnu svršetku tog projekta znatno pridonio
predsjednik Hrvatsko-američkoga društva (HAD) dr. Nenad Prelog.
Znanstvenici čije su znanstvene karijere praćene u knjizi su, s
područja SAD-a, pokojni Milislav Demerec, svjetski poznati
genetičar, Stjepan Kukolja, istraživač u farmaceutskoj
industriji, istaknuti matematičar Dragan Miličić, pokojni dr.
Stjepan Poljak, neuroznanstvenik s područja vidnog sustava,
akceleratorski fizičar Krsto Prelec i Tefko Saračević, znanstvenik
i nastavnik u području informacijske znanosti.
Istaknuti znanstvenici hrvatskoga podrijetla koji rade u Kanadi su
Eduard Prugovečki, matematički fizičar, znanstvenik i pisac,
profesor računalskih znanosti Zvonko Vranešić i matematičar Sanjo
Zlobec.
Franjo (Francisko) Krmpotić je pak jedan od vodećih nuklearnih
teoretičara u Latinskoj Americi.
Sve spomenute znanstvenike povezuje činjenica da su vrlo mladi, u
dobi između 16 i 28 godina, napustili Hrvatsku. Uz to ih veže
njihova izvanredna darovitost, vrsnoća stečena znanja i vrhunske
znanstvene karijere, ali i spoznaja da su zadržali kontakte sa
svojom hrvatskom domovinom, te uvijek nastojali pomoći Hrvatskoj i
hrvatskim znanstvenicima, rekao je recenzent akademik Nenad
Trinajstić.
Zadovoljstvo objavljivanjem knjige "Istaknuti hrvatski
znanstvenci u Americi- drugi dio" izrazili su i pomoćnik ministra
znanosti i tehnologije dr. Radovan Fuchs, dr. Nenad Prelog,
presjednik HAD-a i ravnatelj Matice iseljenika Ante Beljo.
Ravnatelj Matice iseljenika istaknuo je kako knjiga svjedoči i o
golemu ugledu i utjecaju hrvatskih znanstvenika u Americi, koji,
rekao je Beljo, znatno nadmašuju politički utjecaj Hrvata na
američkome tlu.
(Hina) ip sp
(Hina) ip sp