DNEVNI GLASNIK - 27. LISTOPADA

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je na osnovu Ustava i Odluke o Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, donio Odluku kojom se dr. Smiljko Sokol razrješuje dužnosti glavnog savjetnika Predsjednika za ustavno-pravna pitanja radi odlaska na novu dužnost, priopćeno je u srijedu iz Ureda Predsjednika. Odluka je stupila na snagu 22. listopada 1999. godine. ZAGREB - Raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika, Zastupnički je dom u srijedu nastavio 43. sjednicu. Obrazlažući zakon u ime Kluba HDZ-a, Vladimir Šeks je rekao da predložena rješenja trebaju osigurati pravedno predstavljanje biračkog tijela i političkih stranaka, te koncentraciju političkih snaga koja će dovesti do stabilnog parlamenta i Vlade, zbog čega je uvedena prohibitivna klauzula od pet posto. Ustvrdio je da je izborni zakon usuglašen u parlamentu između svih stranaka, te naveo neke novine unijete u prijedlog zakona nakon prvog čitanja. Spomenuo je tako uvođenje izborne liste za predstavnike autohtonih nacionalnih manjina, primjenu nefiksne kvote za hrvatske državljanje bez prebivališta u Hrvatskoj, kao i novinu koja predviđa mogućnost nadgledanja izbora. Klubovi oporbenih zastupnika u raspravi su uputili niz kritika na predloženi izborni zakon, ocijenivši ga nedorečenim i manjkavim i da može dovesti u pitanje regularnost izbora. Zastupnici iz oporbene "šestorice" posebno su prigovorili što nije postignut konsenzus, a za što je, po riječima Ivana Jakovčića (Klub IDS), kriv HDZ. Vladimir Šeks je u ime Kluba HDZ-a odbacio optužbe rekavši da je HDZ bio za konsenzus, a da je pregovore prekinula oporba neprestanim postavljanjem novih uvjeta. Tijekom rasprave više je klubova zastupnika kritiziralo predloženi datum izbora, upozorivši na negativne reakcije domaće i inozemne javnosti te predstavnika crkve. ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks smatra da je u srijedu dana izjava koordinatora oporbene "šestorice" Ivana Jakovičića, drska provokacija kojom se predsjedniku Tuđmanu i HDZ- u podmeće da je nedemokratska stranka i da neće priznati izborne rezultate. Ocijenio je da se time želi stvoriti psihološko uvjerenje da su izborni rezultati već gotova stvar. Naime, Jakovčić je izjavio da su "definitivno propale sve mogućnosti za postizanje konsensusa o paketu izbornog zakonodavstva između HDZ-a i 'šestorice', s obzirom da se Predsjednik Tuđman nije do danas očitovao o svojoj izjavi kako su to 'šestorica' zahtijevala". ZAGREB - Uz naglaske da se Vlada trebala jasnije odrediti o vrstama prometa koje će na najbolji način riješiti prometne probleme države, Županijski dom Hrvatskog državnog sabora u srijedu je jednoglasno podržao strategiju prometnog razvitka Hrvatske. U opširnoj raspravi je istaknuto da Hrvatska u prometnom pogledu mora vrednovati svoj geostrateški položaj. Posebnu pozornost zastupnici su posvetili cestovnom prometu, posebice povezivanju hrvatskog sjevera i juga, te Podravine i Zagreba. Istaknuto je da Hrvatska više treba koristiti vrijednosti kombiniranog prijevoza željeznicom, kao i prednosti željeznice u lokalnom prometu, posebice u Zagrebu. Županijski dom visokim je ocjenama prihvatio završno izvješće o ratnim štetama. Izvješće bi, istaknuli su zastupnici, trebalo prevesti na svjetske jezike, poslati na različite adrese, među njima i na adresu agresora kako bi se naplatio makar dio pretrpljene štete veće od 236 milijardi kuna ili 65,3 milijarde njemačkih maraka. Pozitivnim očitovanjem o još nekoliko zakonskih prijedloga, Županijski je dom završio 34. sjednicu. ZAGREB - Suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY), izborni zakon i datum izbora bile su teme sastanka u srijedu u Zagrebu između izaslanstva trojke Europske unije i hrvatskog premijera Zlatka Mateše. Na novinarski upit je li hrvatskoj strani Europska unija uručila demarš ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je također sudjelovao na sastanku, rekao je kako se radi o usmenom demaršu odnosno iskazivanju zabrinutosti oko tema o kojima je na sastanku bilo riječi. Po riječima Granića, hrvatski je premijer istaknuo kako je u interesu i Europske unije i Hrvatske da predstojeći izbori budu potpuno pošteni i korektni. ZAGREB - Predstavnici šest hrvatskih oporbenih stranaka upoznali su u srijedu u Zagrebu predstavnike Europske unije, Vijeća Europe i OESS-a sa svojim stajalištima o izbornom zakonodavstvu te izrazili žaljenje što o tom pitanju nije postignut konsenzus s HDZ-om, izjavio je koordinator oporbne šestorice, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. On je nakon razgovora izvijestio da je EU pozvala predstavnike oporbene šestorice da krajem studenog posjete Bruxelles gdje će ih primiti najviši predstvnici EU-a. Upitan hoće li doći do promjene datuma izbora u Hrvatskoj od 22. prosinca, Jakovčić je rekao kako nije vjerojatno da će se to dogoditi nakon razgovora predstavnika EU-a i hrvatskih vlasti, ali da to očekuje nakon povratka predsjednika Tuđmana iz Vatikana ZAGREB - Međunarodna zajednica nije Hrvatskoj uručila nikakav demarš već se samo interesirala za pojedinosti vezane uz izborni zakon i izbore, rekao je u utorak potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks nakon sastanka s predstavnicima EU-a, Vijeća Europe i OESS-a. On nije isključio mogućnost da takav demarš bude predan u srijedu hrvatskom premijeru Zlatku Mateši. Šeks je kazao da su predstavnici EU samo "tražili informacije o tome kako i zašto se usvajaju određena rješenja u paketu izbornog zakonodavstva". Ranije je najavljeno da će izaslanstvo EU kojemu je na čelu državni tajnik u finskom ministarstvu vanjskih poslova Jukka Valtasaari, Šeksu uručiti demarš vezan uz nacrt izbornog zakona te uz datum izbora, a premijeru Mateši demarš vezan uz suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). ZAGREB - Iako misija OESS-a ne sudjeluje u izaslanstvu EU koje trenutačno boravi u Hrvatskoj, ona toj inicijativi pruža punu podršku, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a Peter Palmer na konferenciji za novinare misija OESS-a i UNHCR-a u Zagrebu. Glasnogovornik OESS-a izrazio je zabrinutost misije glede nedavnog odabira i imenovanja sudaca Ustavnog suda i to zbog "očitog nedostatka transparentnosti u postupku konzultacija oko tog pitanja". Brzina kojom su imenovani novi članovi Ustavnog suda, ustvrdio je glasnogovornik OESS-a, pokazuje da nije bilo dovoljno prilike da se u obzir uzmu stajališta hrvatskih političkih stranaka. Govoreći o izbjeglicama Palmer je kazao da se u Hrvatsku dosad vratilo ukupno 63 725 Srba. Istodobno su se u Podunavlje vratila 43 224 hrvatska prognanika. ZAGREB - Američka vlada smatra da je demarš koji će EU uručiti Hrvatskoj, zbog nezadovoljstva nacrtom novog izbornog zakona, dio dijaloga o demokratizaciji Hrvatske i njezinoj integraciji u euroatlantske institucije i, premda neće sudjelovati u uručivanju prosvjeda, podupire taj dijalog, priopćilo je u utorak u Zagrebu američko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Američko veleposlanstvo ističe da je demarš dio dijaloga međunarodne zajednice u kojem je ona poduzela brojne korake kako bi upoznala hrvatsku Vladu sa svojim stajalištima glede različitih pitanja bitnih za demokratski razvitak Hrvatske i uspješno integriranje u euroatlantske institucije. ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ocijenila je u utorak kako je "krajnje neobično, neprimjereno, nepotrebno, ali i nepristojno upućivati Predsjedniku Republike javno pitanje - 'Hoće li on i HDZ osigurati poštene izbore, hoće li priznati rezultate izbora te omogućiti stranci ili koaliciji koja osvoji većinu da sastavi vladu'", navodi se u utorak objevljenom priopćenju za javnost glasnogovornika HDZ-a Ivice Ropuša. On je reagirao na zahtjev oporbene "šestorice" koja je u ponedjeljak javno zatražila od predsjednika Tuđmana da se do srijede očituje hoće li on i HDZ osigurati poštene i demokratske izbore, hoće li prihvatiti izborne rezultate i omogućiti onima koji su dobili većinu da sastave novu vladu. "U hrvatskom Ustavu i hrvatskim zakonima vođe oporbene šestorice mogu naći odgovore na svoja pitanja, a Hrvatska demokratska zajednica i njezin predsjednik nemaju namjeru odgovarati na podcjenjivačka pitanja kakva se u modernim demokratskim sustavima ne postavljaju", navodi glasnogovornik HDZ-a Ivica Ropuš. ZAGREB - Hrvatska narodna stranka (HNS) ostaje pri stajalištu da Predsjednik Republike nužno mora protumačiti, po njezinoj ocjeni, dvojbenu izjavu koja se odnosi na priznavanje rezultata izbora, izjavili su u srijedu na konferenciji za novinare čelnici HNS-a. Predsjednik HNS-a Radomir Čačić je ustvrdio da su posljednje izjave HDZ-ovih dužnosnika Vladimira Šeksa i Ivice Ropuša potvrdile sumnje u demokratski završetak izbornog procesa. Osvrćući se na izbor sudaca Ustavnog suda, predsjednica izbornog stožera HNS-a Vesna Pusić naglasila je kako je očito da su kandidati dogovoreni između HDZ-a i nekih stranaka oporbe. Ocijenila je da je to loš postupak, ali nije nelegalan. Čačić je istaknuo da bi on na mjestu Jasne Omejec ili Ivane Matije "dao ostavku". ZAGREB - Hrvatski će republikanci svoje liste kandidata istaknuti u izbornim jedinicama koje obuhvaćaju Zagreb te u izbornoj jedinici koju čine područje Istarske i zapadni dio Primorsko-goranske županije, zajedno s gradom Rijekom. O izlasku na izbore u drugim jedinicama i nositeljima lista, kao i o koaliranju s drugim strankama, republikanci još nisu odlučili. Istaknuo je to u srijedu na konferenciji za novinare koordinator izbornoga stožera Hrvatskih republikanaca Slavko Degoricija. ZAGREB - Hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović poslao je u utorak pismo predsjednici Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Gabrielle Kirk McDonald u kojem je od nje zatražio da u svoje izvješće Općoj skupštini UN-a uključi i događaje iz proteklih nekoliko mjeseci, kako bi se dobila realnija slika hrvatske suradnje sa Sudom. Šeparović je u pismu naglasio da je u vremenu nakon dovršavanja izvješća "učinjen veliki napredak prema razriješenju spora između Ureda tužitelja i Hrvatske". ZAGREB - Međunarodna nevladina organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) objavila je u utorak listu korumpiranosti zemlja na kojoj se Hrvatska našla na 74. mjestu, u društvu zemalja poput Obale Bjelokosti i Ukrajine. Najmanje korumpirana zemlja na svijetu je Danska u kojoj gotovo da i nema korupcije, navodi se u godišnjem izvješću TI, u kojem se po prvi puta našla i Hrvatska. Studija TI zapravo je kompilacija više istraživanja o korupciji uglednih institucija poput Gallupovog instituta, Svjetskog gospodarskog foruma i Svjetske banke. U ovogodišnjoj studiji korišteno je ukupno 17 istraživanja. Zemlje su ocijenjene Indeksom korumpiranosti (CTI) - indeks 10 označava zemlju s vrlo malo korupcije, dok indeks 0 označava izrazito korumpiranu zemlju. Hrvatska je ocijenjena indeksom 2,7 i nalazi se na 74. mjestu iza Kolumbije i Indije koje imaju CPI 2,9, a ispred Obale Bjelokosti, Moldavije, Ukrajine, Vijetnama i Venecuele koje su ocijenjene s 2,6. Od hrvatskih susjeda najbolje je plasirana Slovenija na 25. mjestu, Mađarska je 31., Italija je 38., a Jugoslavija se nalazi na 90. mjestu u društvu Paragvaja i Kenije. ZAGREB - Dinko Šakić (78), negdašnji zapovjednik logora Jasenovac, kojeg je nedavno nepravomoćnom presudom Županijski sud u Zagrebu osudio na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, nalazi se već treći dan na liječenju na kardiološkom odjelu u Kliničkoj bolnici "Dubrava" u Zagrebu, piše "Večernji list", u broju od srijede, 27. listopada. Kako doznaje taj dnevnik, Šakić se nalazi u bolnici "zbog teškog poremećaja srčanog ritma". SREMSKA MITROVICA - Pomoćni biskup đakovački i srijemski msgr. Đuro Gašparović proglašen je generalnim vikarom srijemske biskupije na današnjoj svečanoj pontifikalnoj misi, na svetkovini sv. Dimitrija, zaštitnika srijemskog dijela đakovačke i srijemske biskupije. Dijecezanski biskup msgr. Marin Srakić, koji je predvodio svečano misno slavlje, imenovao je msgr. Gašparovića svojim vikarom za Srijem još u rujnu, sukladno odluci Svete Stolice, pripćila je u utorak Informativna katolička agencija (IKA). SARAJEVO- Hrvatskom radiju Mostar od 27. listopada dopušteno je nastaviti emitiranje programa nakon suspenzije izrečene 15. listopada, priopćeno je u srijedu iz sjedišta Neovisnog povjerenstva za medije u BiH (IMC) u Sarajevu. Ovoj radijskoj postaji privremeno je zabranjen rad zbog njezinog izvješćivanja o zbivanjima u Mostaru kada su pripadnici SFOR-a pretražili nekoliko objekata u tom gradu tragajući za dokazima o aktivnostima usmjerenim protiv Daytonskog sporazuma, uključujući tu i nezakonito djelovanje obavještajnih službi. IMC je tada ocijenila da je Hrvatski radio Mostar neobjektivno izvješćivao o tim zbivanjima i pri tom pozvao na izgrede. SARAJEVO - Tijekom prvih devet mjeseci ove godine na području Sarajeva prodano je gotovo tisuću kuća i stanova te više stotina poslovnih prostora, a svoju imovinu prodavali su uglavnom Srbi i Hrvati odlazeći iz tog grada, piše u srijedu sarajevsko "Oslobođenje". Prema službenim podacima, od početka 1999. godine prodane su 502 kuće, 480 stanova, 111 vikendica, 377 poslovnih prostora, 321 garaža i 827 zemljišnih parcela. Kupci nekretnina uglavnom su Bošnjaci, a najbrojniji prodavatelji su Srbi pa potom Hrvati. "Oslobođenje" ocjenjuje kako se Sarajlije odlučuju na odlazak, ne videći više nikakvu životnu perspektivu u Bosni i Hercegovini. SKOPJE - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Miloešvić te bivši politički i vojni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić "moraju biti uhićeni" i "suđeni", izjavila je u srijedu glavna tužiteljica Haškog tribunala (ICTY) Carla del Ponte. "Moraju biti uhićeni i izvedeni pred Sud koji će im suditi", izjavila je Del Ponte na konferenciji za novinare u Skopju, naglasivši da je to prioritetno pitanje za ICTY. Dodala je da ICTY upravo aktivno provodi istragu na cijelom Kosovu, a istraga obuhvaća "Srbe, ali ne samo Srbe, već i kosovske Albance, jer je ondje bio oružani sukob, a odgovornosti je bilo na objema stranama". (Hina) td