ZAGREB, 25. listopada (Hina) - "Kratka povijest podunavskih Nijemaca"/"Abriss zur Geschichte der Donauschwaben", autora Antona Scherera i Manfreda Strake, u izdanju nakladničke kuće Pan Liber, danas je predstavljena u zagrebačkom
Etnografskom muzeju.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - "Kratka povijest podunavskih
Nijemaca"/"Abriss zur Geschichte der Donauschwaben", autora
Antona Scherera i Manfreda Strake, u izdanju nakladničke kuće Pan
Liber, danas je predstavljena u zagrebačkom Etnografskom
muzeju.#L#
Riječ je o dvojezičnom izdanju knjige, u kojoj se, osim hrvatskog,
nalazi i izvorni njemački tekst. U prvom dijelu Manfred Straka piše
o povijesti naseljavanja Nijemaca od 10. stoljeća do 1919., na
područjima Austro-Ugarske monarhije. Drugi dio knjige donosi
Schererovu analizu "Podunavskih Švaba u Jugoslaviji". Po njegovim
tvrdnjama, u razdoblju od 1944. do 1945. oko 30 tisuća Nijemaca bilo
je deportirano u Ukrajinu, a preostali su završili u komunističkim
logorima. U Jugoslaviji je 1946. bilo zatočeno 110 tisuća
pripadnika njemačke manjine, a logori su zatvoreni tek 1948.
Razdoblje od 1950 do 1985. obilježava njihovo sustavno iseljavanje
iz Jugoslavije u Saveznu Republiku Njemačku. Po Schererovim
procjenama, u Jugoslaviji je stradalo 98 tisuća Nijemaca.
Kako je istaknuo Vladimir Geiger, znanstveni suradnik Hrvatskog
instituta za povijest, potkraj Drugog svjetskog rata s istoka i
jugoistoka Europe uslijedili su valovi njemačkih izbjeglica.
Sudbina "folksdojčera" bila je vezana uz propast Trećega Reicha. Na
Potsdamskoj konferenciji savezničkih velesila pobjednica 1945.
odlučeno je da se preostalo njemačko stanovništvo iz Čehoslovačke,
Poljske i Mađarske na human način preseli u Njemačku. Oni koji se
nisu našli u toj odluci, kao primjerice Jugoslavija, riješili su
problem "folksdojčera" na najdrastičniji način - etničko je
čišćenje legalizirano kao najidealnije i najtrajnije rješenje,
zaključio je Geiger.
Objavljivanje knjige pozdravio je, u ime Austrijskog kulturnog
instituta koji je dao novčanu potporu izdavanju, direktor Walter
Maria Stojan, koji je izrazio zadovoljstvo otvaranjem teme o kojoj
se 50 godina nije raspravljalo.
(Hina) kt mc
(Hina) kt mc