BRUXELLES, 12. listopada (Hina/AFP) - Europska unija će na posebnom sastanku na vrhu u finskom gradu Tampereu 15. i 16. listopada pokušati dogovoriti jedinstvenu azilantsku i useljeničku politiku.
BRUXELLES, 12. listopada (Hina/AFP) - Europska unija će na posebnom
sastanku na vrhu u finskom gradu Tampereu 15. i 16. listopada
pokušati dogovoriti jedinstvenu azilantsku i useljeničku
politiku.#L#
Europski ministri pravosuđa i unutarnjih poslova dogovorili su se u
rujnu na neformalnom sastanku u Turkuu (Finska) oko načela
jedinstvenog sustava za izdavanja azila, prema kojem bi se sve
zemlje članice pridržavele istih pravila i na isti način.
Europska komisija, uz podršku Nizozemske i Luxembourga, predložila
je stvaranje središnje europske institucije koja bi razmatrala sve
zahtjeve za izdavanje azila.
Francuska, međutim, smatra da to pravo treba ostati u nacionalnoj
nadležnosti jer se mora voditi računa o posebnostima svake države
članice.
Sporazumom iz Amsterdama, koji je stupio na snagu u svibnju,
pitanje nadležnosti za azilantsku i useljeničku politiku
premješteno je na Europsku uniju.
Europska komisija je u dokumentu od ožujka ove godine istaknula
poteškoće u ujednačavanju prava na azil. Među inim, riječ je o tome
da se ujednači pitanje dokazivosti prava na azil kako se ne bi
događalo da u jednoj zemlji isti zahtjev bude odbijen, a u drugoj
prihvaćen.
Pojam "sigurne zemlje podrijetla" također je predmet rasprave kao i
interpretacija Ženevske konvencije iz 1951. koja regulira status
izbjeglica. Tako se događa da neke zemlje priznaju kao razlog za
odobravanje azila samo progon od strane države, a ne i od strane
oružanih skupina.
Jedini zajednički pravni instrument na europskoj na razini, koji je
trenutačno na snazi, jest Dublinska konvencija koja predviđa da se
zahtjev za azilom razmatra u onoj zemlji u kojoj je podnesen, a da
odluka o tome vrijedi za sve zemlje.
Petnaestorica također moraju usuglasiti pitanje odbijanja
zahtjeva za azilom, odnosno mjera za vraćanje tražitelja u njihove
zemlje podrijetla. "Vrući krumpir" za Europsku unije je i pitanje
privremene zaštite tražitelja azila koji nemaju status izbjeglica
prema Ženevskoj konvenciji iz 1951. Odredba o privremenoj zaštiti
se primjenjuje u slučaju masovnog priljeva ljudi zbog rata u
njihovoj zemlji, kao što je bio slučaj s kosovskim Albancima.
Sličan je slučaj i s raspodjelom tereta u primanju izbjeglica na
privremenoj osnovi, jer većina zemalja odbacuje ideju da se odrede
kvote.
(Hina) sv dh
(Hina) sv dh