SARAJEVO, 9. listopada (Hina) - Filmski projekt "Sarajevo" kojega je uz potporu bošnjačkih vlasti trebao realizirati Veljko Bulajić i dalje je u fazi "idejnog rješenja" iako je od njegova pokretanja proteklo više od dvije
godine.
SARAJEVO, 9. listopada (Hina) - Filmski projekt "Sarajevo" kojega
je uz potporu bošnjačkih vlasti trebao realizirati Veljko Bulajić i
dalje je u fazi "idejnog rješenja" iako je od njegova pokretanja
proteklo više od dvije godine. #L#
Na pripreme za snimanje filma koji je trebao biti jedan od spomenika
patnjama glavnog grada BiH tijekom ratne opsade od 1992. do 1995.
godine do sada je međutim utrošeno više od milijun i 500 tisuća
njemačkih maraka a sve je izvjesnije da Veljko Bulajić neće biti u
ulozi redatelja, ukoliko se ovaj projekt ikada izvede do kraja.
"Rat za Sarajevo i protiv Sarajeva pripada nizu ratnih operacija na
tlu bivše Jugoslavije u razdoblju od 1990 do 1995. godine ali on ima
neke karakteristike koje ga čine iznimnim u povijesti ratova. To je
bio rat s totalnim ciljevima urbicida kakvi su, primjerice, bili
ratovi protiv Hiroshime ili Guernice. To je bio rat kojim se željelo
multinacionalnu, multikonfesionalnu i multikulturnu strukuturu
povijesnog ambijenta Bosne podijeliti i učiniti interesnim sferama
državotvornih centara moći izvan Bosne", pisao je Bulajić u svom
elaboratu o mogućem pristupu snimanju filma pod radnim naslovom
"Sarajevo".
Ideja o ovakvom filmu naišla je na razumljivo zanimanje vladajućih
struktura u BiH, prije svega bošnjačkog političkog kruga,
uključujući tu i samog Aliju Izetbegovića odnosno Harisa
Silajdžića.
Za siromašnu zemlju kakva je ratom opustošena BiH svaka investicija
kojom bi trebalo osigurati čak i krpanje ulica predstavlja ozbiljan
problem no za političke projekte uvijek se nađe novaca.
Tako je bilo i s filmom u čiju se realizaciju na javnosti nepoznat
način uključio i Veljko Bulajić, jedan od najpoznatijih filmskih
redatelja u bivšoj Jugoslaviji.
Njegovo "miješanje u unutarnje stvari BiH" izazvalo je međutim
brojne kritike lokalnih filmskih djelatnika.
Redatelji mahom mlađe generacije držali su da za kreatora "Bitke na
Neretvi" nema baš previše mjesta u BiH te da bi njegova filmska saga
o opsadi Sarajeva bila najobičniji propagandni uradak, naravno u
funkciji jedne politike.
Kontroverzni redatelj pri tom se morao braniti i od uistinu
smiješnih optužbi objašnjavajući tako po sarajevskim novinama da
nije on nego Stipe Delić režirao "Sutjesku".
Bulajić i njegovi sponzori godinama su odolijevali ovakvim
kritikama. Oni su uspješno prebrodili i činjenicu da je od
sudjelovanja u pisanju scenarija odustao Abdulah Sidran kojemu je
nadomjestak nađen u Nedžadu Ibrišimoviću.
Kao koscenarist u priču je uključen i Mirko Kovač.
Misterij Bulajićeva sarajevskog projekta povremeno bi bio povodom
žučnih polemika no nakon toga uslijedila bi duga razdoblja šutnje.
Tako je proteklo i nekoliko posljednih mjeseci dok sarajevski
magazin "Dani" nije dao novi poticaj različitim špekulacijama.
Ovaj list u najnovijem je broju ocijenio da filmski projekt
Sarajevo zapravo predstavlja samo još jedan način "pranja novca" iz
sumnjivih izvora kojima se opskrbljuje Stranka demokratske akcije
(SDA) odnosno "Alija Izetbegović i njegov krug najpovjerljivijih
ljudi".
"Za 'čudo bosanskog filma' do sada je potrošeno više od milijun i
pol njemačkih maraka", ustvrdili su "Dani" otkrivajući kako je sada
sam Bulajić za bošnjački politički vrh postao smetnjom nastavku
projekta.
Umjesto ovog nesuđenog redatelja cijeli projekt navodno je
prebačen u nadležnost nikoga drugog nego veleposlanika BiH pri
Ujedinjenim narodima Muhameda Šaćibegovića.
Bulajić, po svemu sudeći, nije uspio osigurati obećanu potporu
inozemnih producenata a prijepornih milijun i pol maraka koje su do
sada uložene iz nejasnih izvora, utrošeno je u nepoznate svrhe.
Prema tvrdnji sarajevskog lista, Šaćirbegović je kao osoba od
iznimnog Izetbegovićeva povjerenja dobio zadaću spasiti što se
spasiti da i pronaći kakve-takve producente.
Ovo je međutim unijelo nove zaplete u bizarnu filmsku rašomonijadu
i u njoj se odjednom pojavilo ime Wesley Clarka.
Rječ je o sinu puno poznatijeg oca koji se nalazi na dužnosti
glavnog zapovjednika snaga NATO-a u Europi.
Clarku junioru je posredovanjem sarajevske Vakufske banke čije
usluge navodno često koristi bošnjački politički vrh isplaćeno 60
tisuća dolara i to iz proračuna predviđenog za snimanje filma a
"Dani" su objavili i presliku jedne od uplatnica na iznos od 10
tisuća dolara.
Šaćirbegović je odmah nakon objavljivanja ovih podataka odlučio
prekinuti nagađanja o tome zašto je Wesley Clark uključen u ovu
igru.
U izjavi za tjednik "Slobodna Bosna" on je pojasnio da je sin
američkog generala dugogodišnji uspješni djelatnik producentske
kuće kojoj je na čelu Danny De Vito te da je angažiran zbog toga a ne
da bi se nekoga ucjenjivalo ili podmićivalo.
"Sve konstrukcije o tome podvala su onih kojima ne odgovaraju
promjene u timu filma 'Sarajevo'", kazao je Šaćirbegović
označavajući Bulajića kao krivca za novu seriju nagađanja po
tisku.
Veljko Bulajić je navodno još prije mjesec dana upravo zalaganjem
Šaćirbegovića ostao bez redateljskog posla kojega je trebao
izvesti za sarajevski "Bosna film".
Ljut zbog toga, kako piše "Slobodna Bosna", Bulajić je obećao kako
će napraviti "svjetski skandal" zbog angažiranja Clarka juniora.
Ponešto od toga zapravo i jest bilo sadržano u priči "Dana" u kojoj
se tvrdilo da bošnjački politički vrh isplatama sinu generala
Clarka želi ucijeniti američku administraciju i spriječiti dalje
pritiske da se u BiH konačno stane u kraj sve raširenijoj
korupciji.
"Bilo kako bilo, svaka priča s Veljkom Bulajićem, čak i kada se čini
da je okončana, biva završena tek onda kada veliki meštar zaključi
da iz nje više ništa za sebe ne može iscijediti", konstatira
"Slobodna Bosna".
(Hina) rm sd
(Hina) rm sd