DNEVNI GLASNIK - 28. RUJNA

ZAGREB - Odnosi između Hrvatske i Mađarske su na najvišoj političkoj razini, te mogu biti uzorom u današnjoj Europi, istaknuli su u ponedjeljak nakon razgovora u Predsjedničkim dvorima hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i mađarski predsjednik Arpad Goencz, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. "Suglasni smo da postoje mogućnosti za svestraniji, dublji i veći razvitak, posebito gospodarskih odnosa na svim područjima", rekao je Tuđman, te dodao kako Hrvatska i Mađarska dijele istovjetne poglede u svezi brojnih međunarodnih pitanja, uključujući i krizno područje na susjednom Balkanu. "Isto tako dijelimo mišljenje da Pakt o stabilnosti može služiti kao sredstvo za normalizaciju odnosa i za učvršćenje mira, ali da ni Hrvatska ni Mađarska ne mogu dopustiti da se preko toga Pakta ni na koji način vezuju za nekakve balkanske integracije", nastavio je hrvatski predsjednik. Mađarski predsjednik istaknuo je da je s hrvatskim predsjednikom razgovarao o svim pojedinostima koje se tiču razvoja infrastrukture, posebice u vezi izgradnje autoputa između Rijeke i Budimpešte, o proširenju i budućnosti luke Rijeka, te povećavanju broja graničnih prijelaza između Hrvatske i Mađarske. ZAGREB - Mađarski predsjednik Arpad Goencz razgovarao je u utorak s hrvatskim premijerom Zlatkom Matešom o političkim, gospodarskim i kulturnim odnosima Mađarske i Hrvatske. "Naša je apsolutna ocjena da se i gospodarski odnosi polako počinju uzdizati i pratiti ove dobre političke odnose koji su postali konstanta u odnosu dviju država", rekao je nakon razgovora Mateša, dodajući da postoji i čitav niz konkretnih projekata. Prigodom službena posjeta Republici Hrvatskoj predsjednik Republike Mađarske Arpad Goencz posjetio je danas Hrvatski državni sabor i razgovarao s predsjednikom Sabora, akademikom Vlatkom Pavletićem. Mađarski predsjednik prisustvovao je i svečanosti imenovanja zagrebačke ulice po prvom mađarskom demokratskom premijeru Jozsefu (Jožef) Antallu i tom prigodom otkrio spomen ploču u njegovu čast. ZAGREB - Stanje u Hrvatskoj i u regiji, bilateralni odnosi Hrvatske i Mađarske i izborni zakon bile su glavne teme razgovora mađarskog predsjednika Arpada Goencza i predstavnika oporbene šestorice održanog u utorak u Državnoj rezidenciji u Zagrebu. Na sastanku s mađarskim predsjednikom bili su nazočni predstavnici pet oporbenih stranaka: Vlado Gotovac (LS), Zlatko Tomčić (HSS), Stipe Mesić (HNS), Damir Kajin (IDS) i Goran Granić (HSLS). Na sastanak nije došao predstavnik SDP-a, a njegove oporbene kolege nisu znale objasniti taj nedolazak.Kako je novinarima kazao Gotovac, mađarskog je predsjednika zanimao i odnos Hrvatske prema ostalim problemima na ovom području, posebice stanje u BiH i na Kosovu. Arpada Goencza zanimalo je i u kojoj je fazi priprema izbornog zakona, a predstavici šestorice izvijestili su ga i o svojim pregovorima s HDZ-om koji su trenutačno prekinuti. BUDIMPEŠTA - Iako su gospodarski odnosi Mađarske i Hrvatske u usponu, oni još uvijek zaostaju za odličnim političkim odnosima, ističu u utorak mađarski mediji povodom posjeta predsjednika Arpada Goencza Zagrebu i razgovora s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Ističe se izjava predsjednika Tuđmana, kako se Paktu o stabilnosti paktu svakako treba dati potpora ali da Hrvatska ne želi ulaziti ni u kakve balkanske asocijacije. Potpuna je bila suglasnost obojice predsjednika i o pitanju potreba daljnjeg unapređenja položaja hrvatske manjine u Mađarskoj, te mađarske u Hrvatskoj jer one predstavljaju važnu sponu između dvije zemlje, tvrdi tisak u Budimpešti. ZAGREB - Hrvatska će Vlada u utorak donijeti odluku o prodaji 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT), za koju drži da je utemeljena, najavio je danas premijer Zlatko Mateša na 'aktualnom satu' kojim je počela 33. sjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. U odgovoru zastupniku HSLS-a Žarku Katiću, koji je upitao hoće li se ovaj tjedan "okončati ta ružna epizoda" i hoće li tko odgovarati što će se u državni proračun sliti manje novaca nego je planirano, Mateša je odgovorio da je proces privatizacije HT-a najtransparentnije vođen proces privatizacije telekomunikacija u ovom dijelu Europe. Na upit Slavka Kokovića (HSS), premijer je odgovorio da se povjerenje građana u hrvatske banke polako vraća i štednja raste. Napomenuo je da će Hrvatska narodna banka (HNB) voditi čvrstu kontrolu da se ne bi ponovila situacija kao s bankama koje su sada u stečaju. Istaknuo je da se kod banaka koje su u stečaju provodi kontrola, a vode se i istrage te podnose kaznene prijave. Mateša je kazao i da je u tijeku proces ulaska u trag novcu koji je iz tih banaka "iscurio". Niz je zastupničkih pitanja bilo vezano za izgradnju cesta i stanju u hrvatskom brodarstvu. ZAGREB - Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora podržao je u utorak prijedlog Kluba HDZ-a o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i paket izmjena i dopuna zakona o trošarinama - na osobne automobile, cigarete, luksuzne proizvode. U opširnoj raspravi prijedlog je dobio potporu zastupnika HDZ-a, dok su oporbeni zastupnici ocijenili da je HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, odnosno uvođenje nulte stope PDV-a za kruh, mlijeko, knjige i lijekove, predizborni trik koji neće olakšati težak socijalni položaj većine stanovništva. Te su se ocjene čule unatoč poruci predstavnika Kluba HDZ-a iz Zastupničkog doma Đure Njavre da predložena nulta stopa na neke proizvode nije predizborni trik. Riječ je o sustavnom prilagođavanju poreznog sustava mogućnostima društva i pravednijoj raspodjeli poreznog opterećenja, kazao je Njavro. Istaknuo je da je predloženi paket zakona vezanih za PDV i trošarine realan u ovom trenutku i neće zahtijevati rebalans proračuna. Uvođenjem nulte stope na kruh, mlijeko, knjige i lijekove na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za proračun će značiti 500 milijuna kuna manje prihode. No, ističe Njavro, to će se nadoknaditi povećanjem trošarina na cigarete, skupe automobile, luksuzne proizvode. ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Penić čestitao je redarstvenicima i službenicima Ministarstva unutarnjih poslova, 29. rujna, Dan policije i blagdan Svetoga Mihaela, zaštitnika policije. "Domoljubljem i ustrajnošću, znanjem i iskustvom obranili smo hrvatsku državu, s tim osobinama joj služimo i štitimo je u miru. Trećem tisućljeću okrenuti smo ne samo u našim mislima, planovima, nacrtima ili nastojanjima, mi svakodnevno izgrađujemo hrvatskog redarstvenika koji će se svojim obrazovanjem, strpljenjem i uljudnošću spremno nositi sa svim izazovima policijske profesije u vremenu u kojem živimo", ističe se uz ostalo u čestitki ministra unutarnjih poslova. ZAGREB - Šakićev branitelj Branko Šerić zatražio je u utorak od sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu oslobađajuću presudu za Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. "Obrana tvrdi da Dinko Šakić nije počinio kazneno djelo i vi ga morate osloboditi od optužbe", zaključio je Šerić, ustvrdivši kako optužba nije dokazala Šakićevu krivnju. "Šakića se može kritizirati i moralno osuditi zbog njegovih ideoloških opredjeljenja, ali ne i osuditi zbog toga. Ne sudimo čovjeku radi njegove ideje, sudimo mu za ono što je učinio", kazao je Šerić, zatraživši od sudskog vijeća da objektivno i bez predrasuda prouči spis i oslobodi Šakića. ZAGREB - Ivica Račan u ponedjeljak je izjavio kako je odluka Generalštaba bivše JNA (od 14. svibnja 1990.) o oduzimanju oružja Teritorijalne obrane (TO) Hrvatske bila motivirana rezultatima prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Odluka Generalštaba JNA bila je tajna, o njoj se nije znalo dok se nije počela provoditi, kazao je Račan u svjedočenju pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SRH za oduzimanje oružja od TO Hrvatske do 30. svibnja 1990. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Ivan Gabelica izrazio je u utorak negodovanje zbog subotnje proslave 56. obljetnice Pazinskih odluka. Pojedinim saborskim zastupnicima na tom skupu klicalo se na spomen Tita, ustvrdio je na konferenciji za novinare Gabelica te upitao "stoje li uz Titov skut i one hrvatske stranke koje koaliraju s takvima". Postavljanje jugoslavenske zastave na autobusni kolodvor u Puli i na spomenik žrtvama fašizma kod Labina, Gabelica je ocijenio činom veleizdaje. On smatra da je nezadovoljstvo naroda, izazvano neriješenim socijalnim pitanjem, omogućilo pojavljivanje projugoslavenskih ideja u javnosti. ZAGREB - Republički sindikat radnika HPT-a i Udruga polagatelja prava na dionice HPT-a zatražili su u utorak da Vlada ne prihvati ponudu konzorcija Telia - Telenor od 611 milijuna dolara za 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT), jer je ta cijena preniska. Sindikat je upozoravao da sada nije vrijeme za prodaju HT-a jer se na europskom tržištu nudi desetak telekomunikacijskih sustava iz tranzicijskih zemalja, od čega je najreprezentativniji ruski telekom, istaknuo je predsjednik sindikata Jadranko Vehar na konferenciji za novinare. WASHINGTON - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i njemački Kreditanstalt vuer Wiederaufbau (KFW) potpisali su u ponedjeljak u Washingtonu ugovor o novom kreditu u vrijednosti od 50 milijuna eura (oko 100 milijuna DEM). Kako je objasnio predsjednik Uprave KFW-a Gert Vogt, novac iz ovog kredita namjenjen je poticanju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, posebice u turizmu. WASHINGTON - Ni osmi susret guvernera narodnih banaka država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, održan u ponedjeljak u Washingtonu, nije donio pomak u rješenju dijela pitanja sukcesije imovine bivše SFRJ jer se predstavnici središnje jugoslavenske banke, kao ni prethodnih godina nisu odazvali na sastanak. Guverneri Peter Nicholl (BiH), Marko Škreb (Hrvatska), Ljubomir Trpeski (Makedonija) i France Arhar (Slovenija), na zatvorenom su sastanku raspravljali o nekim najvažnijim pitanjima od zajedničkog interesa. Kako je priopćeno, posebno je bilo riječi o rješenju dijela nasljeđa bivše Jugoslavije pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. HAIFA - Film "Crvena prašina" redatelja Zrinka Ogreste na 15. Međunarodnom filmskom festivalu u Haifi, u konkurenciji 14 izabranih europskih filmova, proglašen je najboljim filmom te nagrađen prvom nagradom - Zlatnim sidrom - zajedno i ravnopravno s filmom "Karneval" francuskoga redatelja Thomasa Vincenta, izvijestio je u utorak Interfilmpress. Zrinko Ogresa i Thomas Vincent podijelili su i novčani iznos nagrade od 18.000 američkih dolara. MOSTAR - Nevladina udruga "Centar za istraživanje i dokumentaciju Mostar" završila je knjigu "Dossier - zločini muslimanskih postrojbi nad Hrvatima u BiH od 1992. do 1994.", izjavio je za Hinu odvjetnik Marinko Škobić, djelatnik u Centru, koji i osobno sudjeluje u prikupljanju podataka o počinjenim zločinima nad Hrvatima u BiH. Knjiga je prevedena na engleski jezik i bit će dostavljena i Haaškome sudu za ratne zločine, te svima vodećim međunarodnim udrugama u svijetu, izvijestio je Škobić, istaknuvši da je dokumentacija na temelju koje je rađena ta knjiga već ustupljena haaškome tribunalu. SARAJEVO - Jedan pripadnik SFOR-a i jedan policajac ranjeni su u utorak u Mostaru u eksploziji koja se dogodila u prigradskom naselju Ilići, izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik Misije UN-a u BiH Douglas Cofman. On je izjavio da se eksplozija dogodila u trenutku kada su bošnjački prognanici iz Ilića došli posjetiti svoje domove. Po Cofmanovim riječima uzroci eksplozije nisu poznati i o tome se provodi istraga, a vojnik SFOR-a i mostarski policajac zadobili su samo lakše ozlijede. SARAJEVO - Glavni tajnik NATO-a Javier Solana potvrdio je u ponedjeljak u Sarajevu da će snage zapadnoga vojnog saveza koje održavaju mir u BiH u predstojećem razdoblju biti smanjene no to neće utjecati na odlučnost međunarodne zajednice da svim silama podupre dalju provedbu Daytonskog sporazuma. Na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH Antom Jelavićem i Živkom Radišićem te zapovjednikom SFOR-a generalom Montgomeryijem Meigsom, Solana je izjavio kako se očekuje da će broj pripadnika mirovnih snaga u BiH sa sadašnjih 30 biti smanjen na 20 tisuća a provedba će slijediti kada o tome bude donesena i formalna odluka. SARAJEVO - Za općinske izbore u BiH, koji se trebaju održati u travnju 2000., do roka koji je istekao 27. rujna prijavila se 81 politička stranka, te 18 neovisnih kandidata, izjavila je u utorak u Sarajevu glasnogovornica Misije OESS-a u BH Tanya Domi. Po njenim riječima među strankama koje žele sudjelovati na narednim izborima je i 12 novoutemeljenih, a Misija OESS-a utvrdit će sadržavaju li njihove prijave sve kriterije koje su ranije ispunile ostale stranke koje su već sudjelovale na izborima. PRIŠTINA - Pripadnici vojne policije u sklopu KFOR-a uhitili su četvoricu Srba zbog sumnje da su sudjelovali u otmici 23 Albanca u Kosovskoj Mitrovici u travnju, priopćeno je u utorak u Prištini. Kako se navodi u priopćenju KFOR-a, 14. travnja ove godine skupina Srba je u albanskom naselju u Kosovskoj Mitrovici obavila pretres i tada su odvedena 23 Albanca. Nakon intenzivne istrage pronađena je masovna grobnica u blizini Kosovske Mitrovice, gdje je ekshumirano 28 tijela. Do sada je osam tijela identificirano te ustvrđeno da su to žrtve kaznene ekspedicije srbijanskih paravojnih snaga 14 travnja. PRIŠTINA - Dvije osobe su poginule a 39 je ranjeno u eksploziji koja se jutros dogodila na tržnici u predgrađu Kosova Polja, potvrdio je KFOR u Prištini. Jugoslavenska agencija Tanjug javila je ranije da su "albanski teroristi" bacili ručne granate na tržnicu i ubili dvije osobe srpske nacionalnosti a ranili 40. SPORT TOULOUSE - Najbolji hrvatski tenisač Goran Ivanišević nastavlja sa nizom poraza. U 1. kolu ATP turnira u Toulouseu Ivanišević je poražen od Švicarca Marca Rosseta u tri seta 6:4, 5:7, 7:6 (9-7), nakon što je u trećem propustio realizirati meč-loptu. (Hina) td