YU-VLADA-PROSVJEDI-STRANKE-Vlada-Političke stranke-Masovni prosvjedi NJ 23.9.SZ:SRBI PRESLABI ZA MILOŠEVIĆA NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG23. IX. 1999.Prodrmani, žrtvovani, zastrašeni"Vuk Drašković ostavio je Zorana Đinđića na cjedilu.
Suparništvo dvojice vođa takozvane demokratske oporbe već je dovoljno samo po sebi podijelilo protivnike jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića. No, ono nije jedini razlog za loš početak novih prosvjeda protiv šefa jugoslavenske države. Srbi se još nisu suočili sa svojom sudbinom, ne razumiju kako ih je postkomunistički tehničar moći Milošević pomoću agresivnoga nacionalnog populizma dvanaest godina mogao voditi iz jedne katastrofe u drugu. Čak se i sada - izolirani i siromašni, kao Irak i Albanija, kompromitirani etničkim protjerivačkim pohodima u Hrvatskoj, Bosni i u pokrajini Kosovo, zarobljeni u krhkoj krnjoj jugoslavenskoj državi - mnogi od njih pogrješno smatraju vječnim žrtvama - makar i žrtvama Miloševićeve 'izdaje'.Vladan Batić, koordinator izvanparlamentarnog oporbenog udruženja Savez za promjene, nazvao je na beogradskom Trgu Republike početak novog vala demonstracija 'rođendanom nove, demokratske i slobodne Srbije'. U svakom slučaju, glavna
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
23. IX. 1999.
Prodrmani, žrtvovani, zastrašeni
"Vuk Drašković ostavio je Zorana Đinđića na cjedilu. Suparništvo
dvojice vođa takozvane demokratske oporbe već je dovoljno samo po
sebi podijelilo protivnike jugoslavenskoga predsjednika
Slobodana Miloševića. No, ono nije jedini razlog za loš početak
novih prosvjeda protiv šefa jugoslavenske države. Srbi se još nisu
suočili sa svojom sudbinom, ne razumiju kako ih je postkomunistički
tehničar moći Milošević pomoću agresivnoga nacionalnog populizma
dvanaest godina mogao voditi iz jedne katastrofe u drugu. Čak se i
sada - izolirani i siromašni, kao Irak i Albanija, kompromitirani
etničkim protjerivačkim pohodima u Hrvatskoj, Bosni i u pokrajini
Kosovo, zarobljeni u krhkoj krnjoj jugoslavenskoj državi - mnogi od
njih pogrješno smatraju vječnim žrtvama - makar i žrtvama
Miloševićeve 'izdaje'.
Vladan Batić, koordinator izvanparlamentarnog oporbenog
udruženja Savez za promjene, nazvao je na beogradskom Trgu
Republike početak novog vala demonstracija 'rođendanom nove,
demokratske i slobodne Srbije'. U svakom slučaju, glavna
manifestacija, sazvana za blagdan srpske pravoslavne crkve Malu
Gospojinu (...), nije baš tako izgledala. Niz govornika razočarano
je ispod kišobrana promatrao gomilu od 20 tisuća ljudi. Nadali su se
da će ih se okupiti sto tisuća. Njihov pak slogan 'Sad ili nikad'
više je zvučao kao poziv stanovništvu da surađuje nego kao zahtjev
režimu da napokon dade ostavku. Na manifestaciji, održanoj 19.
kolovoza, okupilo se 100 tisuća ljudi. Tada je Drašković radi svog
nenajavljenog nastupa doveo sa sobom pristaše Srpskog pokreta
obnove. Na aktualnom je skupu Drašković odbio sudjelovati,
poželjevši podrugljivo organizatorima i Đinđiću 'sve najbolje'.
Oporba je podijeljena i ostavlja niz pitanja otvorenima. Treba li
Milošević otići prije ponovljenih izbora ili ga na tim izborima
treba srušiti; hoće li i kada biti sastavljena 'provizorna vlada'
'djeda Avrama', bivšeg pobjednika nad inflacijom Dragoslava
Avramovića; tko će toj vladi dati legitimaciju - potencijalna
publika nikako se ne snalazi u svim tim nepoznanicama.
Potištenost na Trgu Republike otegnula se malo i na potonju
'šetnju' gradom. Pretvorila se u nostalgiju, čežnju za
raspoloženjem velikog preokreta, prisutno za masovnih marševa u
zimi 1996./97. kada su Đinđić i Drašković još stupali rame uz rame.
Sada se demonstrantima pridružilo još samo nekoliko tisuća ljudi.
Osim toga, dojam već viđenog pojačale su i vijesti iz gradova u
provinciji, poput Niša, gdje se po nekim procjenama - kao i u
Beogradu - okupilo 20 tisuća demonstranata. Stanovnici srpske
provincije već su prosvjedima rezervista i stvaranjem građanskih
skupština pokazali veću građansku hrabrost nego stanovnici
glavnoga grada.
Čak se i crkva snažnije ograđuje od oporbe. Vodstvo pravoslavne
crkve stišalo je svoj poziv za Miloševićevu ostavku. On je danas
tako tih da nitko u Savezu za promjene nije u srijedu znao tko je
zapravo bio onaj duhovnik koji se pri kraju beogradske
manifestacije pridružio društvu pod kišobranima na tribini",
napominje na kraju izvješća Bernhard Kueppers.