FR-RO-baština-Društvo-Umjetnost/kultura/zabava-Organizacije/savezi FR-LE MONDE17.9.DANI BAŠTINE U RUMUNJ. FRANCUSKALE MONDE17. IX. 1999.Baština: rumunjski Sibiu, prijestolnica prihvaćenih razlika"U Bukureštu, rumunjskoj prijestolnici
i u Sibiuu, bivšoj prijestolnici Transilvanije, 12. i 13. rujna, uoči Europskih dana baštine, započeo je pohod Vijeća Europe u korist kulturne i prirodne baštine na temu koja po svoj prilici nije opasna, ali je škakljiva s obzirom na susjednu Srbiju: 'Europa, zajednička baština.' Velike pomiriteljske i socijalne težnje koje se očituju na mnogim područjima rada: vjera kao cilj međusobnog poznavanja i prepoznavanja; stara sveučilišta, izvori univerzalnoga mišljenja; radionice dekorativne umjetnosti u kojima od XIX. st. crtež kreće ususret socijalnom; vodeni gradovi, izvor razmišljanja o snazi turizma,; glazba, koncertni instrument naroda... Djelovanje poduprto mnogim simpozijima i nadnacionalnim proslavama i dosta sličnosti između 47 država koje su u Vijeću i onih koje to nisu. Projekt je to koji, dakle, znatno nadmašuje petnaest država Europske unije.Zasluga je Rumunja koji barem govore iskreno, budući da još tapkaju pred vratima Unije, što su na slavlje, osim predsjednika Republike,
FRANCUSKA
LE MONDE
17. IX. 1999.
Baština: rumunjski Sibiu, prijestolnica prihvaćenih razlika
"U Bukureštu, rumunjskoj prijestolnici i u Sibiuu, bivšoj
prijestolnici Transilvanije, 12. i 13. rujna, uoči Europskih dana
baštine, započeo je pohod Vijeća Europe u korist kulturne i
prirodne baštine na temu koja po svoj prilici nije opasna, ali je
škakljiva s obzirom na susjednu Srbiju: 'Europa, zajednička
baština.' Velike pomiriteljske i socijalne težnje koje se očituju
na mnogim područjima rada: vjera kao cilj međusobnog poznavanja i
prepoznavanja; stara sveučilišta, izvori univerzalnoga
mišljenja; radionice dekorativne umjetnosti u kojima od XIX. st.
crtež kreće ususret socijalnom; vodeni gradovi, izvor razmišljanja
o snazi turizma,; glazba, koncertni instrument naroda...
Djelovanje poduprto mnogim simpozijima i nadnacionalnim
proslavama i dosta sličnosti između 47 država koje su u Vijeću i
onih koje to nisu. Projekt je to koji, dakle, znatno nadmašuje
petnaest država Europske unije.
Zasluga je Rumunja koji barem govore iskreno, budući da još tapkaju
pred vratima Unije, što su na slavlje, osim predsjednika Republike,
poslali i nekoliko slobodoumnih duša, počevši od Andreia Pleisua,
ministra vanjskih poslova koji je preventivno požnjeo velik uspjeh
upozoravajući na suvišnu retoriku o slavi 'Europe sutra' i o
zazivanju trećeg tisućljeća. 'Integracija je, istaknuo je,
ponajprije težak rad na usklađivanju zakona, novca i upravnih
postupaka (...) Tečevina Unije je tečevina nametnutih sličnosti.
Tečevina baštine je tečevina prihvaćenih razlika. Europa je svojom
baštinom već jedinstvena i cjelovita, ne kao monokultura s čvrstim
pravilima, već kao šareni vrt s različitim sortama, samo s
pravilima sklada koji nastaje iz slobode.' Iz toga logično slijedi:
'Mi smo dio vaše baštine. Vratite nas natrag', rekao je na koncu
pred svojom publikom, u slučaju da neki novinar zaželi prenijeti
njegov europsko-baštinski zaziv.
No Sibiu je grad u kojemu je, nakon Bukurešta, na konferenciji
Vijeća Europe ministar kulture Ion Caramitru, kandidat za
predsjednika UNESCO-a, iznio pohvalu raznolikosti kao čimbeniku
ujedinjenja. Sibiu, sa 170 tisuća duša u sjeni Karpata, najbolje je
mjesto na svijetu da bi se razgovaralo o baštini kao čimbeniku
integracije. (...)
Sibiu ima također sva obilježja ugrožene baštine: povijesna je
jezgra izuzetne ljepote, pošteđena turizma na praški (ili
venecijanski) način, kao nenaravna obnova koja je dezinficirala
Weimar, kulturnu prijestolnicu Europe 1999. Treba li ovdje, u
Transilvaniji, pohvaliti tužnu krijepost siromaštva što je
sačuvala vijugavost i zaobljenost krovova, trošne zidove, nezgodno
popločane ulice koje su dobre da se ugane noga? (...)
U starim je loncima najbolja juha: na konferenciji u Sibiuu nije sve
bilo novo, osim zamisli da se dade riječ nekim ikonoklastima,
očitovana skromnost koja daje prednost djelovanju, umjesto
pričinjavanju i, napokon, želja da se od razlika načini nešto više
od snošljivosti i od predmeta poštivanja: program djelovanja", iz
Bukurešta i Sibiua izvješćuje Frederic Edelmann.