FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LE MONDE17.9.DANI BAŠTINE U RUMUNJ.

Autor: ;VRAD;IJIN;
FR-RO-baština-Društvo-Umjetnost/kultura/zabava-Organizacije/savezi FR-LE MONDE17.9.DANI BAŠTINE U RUMUNJ. FRANCUSKALE MONDE17. IX. 1999.Baština: rumunjski Sibiu, prijestolnica prihvaćenih razlika"U Bukureštu, rumunjskoj prijestolnici i u Sibiuu, bivšoj prijestolnici Transilvanije, 12. i 13. rujna, uoči Europskih dana baštine, započeo je pohod Vijeća Europe u korist kulturne i prirodne baštine na temu koja po svoj prilici nije opasna, ali je škakljiva s obzirom na susjednu Srbiju: 'Europa, zajednička baština.' Velike pomiriteljske i socijalne težnje koje se očituju na mnogim područjima rada: vjera kao cilj međusobnog poznavanja i prepoznavanja; stara sveučilišta, izvori univerzalnoga mišljenja; radionice dekorativne umjetnosti u kojima od XIX. st. crtež kreće ususret socijalnom; vodeni gradovi, izvor razmišljanja o snazi turizma,; glazba, koncertni instrument naroda... Djelovanje poduprto mnogim simpozijima i nadnacionalnim proslavama i dosta sličnosti između 47 država koje su u Vijeću i onih koje to nisu. Projekt je to koji, dakle, znatno nadmašuje petnaest država Europske unije.Zasluga je Rumunja koji barem govore iskreno, budući da još tapkaju pred vratima Unije, što su na slavlje, osim predsjednika Republike,
FRANCUSKA LE MONDE 17. IX. 1999. Baština: rumunjski Sibiu, prijestolnica prihvaćenih razlika "U Bukureštu, rumunjskoj prijestolnici i u Sibiuu, bivšoj prijestolnici Transilvanije, 12. i 13. rujna, uoči Europskih dana baštine, započeo je pohod Vijeća Europe u korist kulturne i prirodne baštine na temu koja po svoj prilici nije opasna, ali je škakljiva s obzirom na susjednu Srbiju: 'Europa, zajednička baština.' Velike pomiriteljske i socijalne težnje koje se očituju na mnogim područjima rada: vjera kao cilj međusobnog poznavanja i prepoznavanja; stara sveučilišta, izvori univerzalnoga mišljenja; radionice dekorativne umjetnosti u kojima od XIX. st. crtež kreće ususret socijalnom; vodeni gradovi, izvor razmišljanja o snazi turizma,; glazba, koncertni instrument naroda... Djelovanje poduprto mnogim simpozijima i nadnacionalnim proslavama i dosta sličnosti između 47 država koje su u Vijeću i onih koje to nisu. Projekt je to koji, dakle, znatno nadmašuje petnaest država Europske unije. Zasluga je Rumunja koji barem govore iskreno, budući da još tapkaju pred vratima Unije, što su na slavlje, osim predsjednika Republike, poslali i nekoliko slobodoumnih duša, počevši od Andreia Pleisua, ministra vanjskih poslova koji je preventivno požnjeo velik uspjeh upozoravajući na suvišnu retoriku o slavi 'Europe sutra' i o zazivanju trećeg tisućljeća. 'Integracija je, istaknuo je, ponajprije težak rad na usklađivanju zakona, novca i upravnih postupaka (...) Tečevina Unije je tečevina nametnutih sličnosti. Tečevina baštine je tečevina prihvaćenih razlika. Europa je svojom baštinom već jedinstvena i cjelovita, ne kao monokultura s čvrstim pravilima, već kao šareni vrt s različitim sortama, samo s pravilima sklada koji nastaje iz slobode.' Iz toga logično slijedi: 'Mi smo dio vaše baštine. Vratite nas natrag', rekao je na koncu pred svojom publikom, u slučaju da neki novinar zaželi prenijeti njegov europsko-baštinski zaziv. No Sibiu je grad u kojemu je, nakon Bukurešta, na konferenciji Vijeća Europe ministar kulture Ion Caramitru, kandidat za predsjednika UNESCO-a, iznio pohvalu raznolikosti kao čimbeniku ujedinjenja. Sibiu, sa 170 tisuća duša u sjeni Karpata, najbolje je mjesto na svijetu da bi se razgovaralo o baštini kao čimbeniku integracije. (...) Sibiu ima također sva obilježja ugrožene baštine: povijesna je jezgra izuzetne ljepote, pošteđena turizma na praški (ili venecijanski) način, kao nenaravna obnova koja je dezinficirala Weimar, kulturnu prijestolnicu Europe 1999. Treba li ovdje, u Transilvaniji, pohvaliti tužnu krijepost siromaštva što je sačuvala vijugavost i zaobljenost krovova, trošne zidove, nezgodno popločane ulice koje su dobre da se ugane noga? (...) U starim je loncima najbolja juha: na konferenciji u Sibiuu nije sve bilo novo, osim zamisli da se dade riječ nekim ikonoklastima, očitovana skromnost koja daje prednost djelovanju, umjesto pričinjavanju i, napokon, želja da se od razlika načini nešto više od snošljivosti i od predmeta poštivanja: program djelovanja", iz Bukurešta i Sibiua izvješćuje Frederic Edelmann.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙