ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Samo dva spola postoje zbog bakterijske infekcije kojom su se zarazili naši preci prije dvije milijarde godina, misle britanski znanstvenici.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Samo dva spola postoje zbog bakterijske
infekcije kojom su se zarazili naši preci prije dvije milijarde
godina, misle britanski znanstvenici. #L#
Raznolikost na Zemlji je beskonačna pa je pitanje zašto većina
vrsta ima samo dva spola dugo mučilo znanstvenike širom svijeta,
prenosi BBC.
Gljive, primjerice, imaju čak 36.000 spolova. Ali to su rijetke
iznimke u gotovo univerzalnom pravilu da je život na Zemlji
podijeljen na dva spola.
To je, svakako, evolucijska tajna. Kad bi naša vrsta imala stotinu
spolova koji bi se svi međusobno mogli pariti, imali bismo 99 posto
izgleda da pronađemo partnera u svojoj neposrednoj blizini.
Profesor Laurence Hurst sa sveučilišta u Bathu, Engleska, ovako
objašnjava problem: "Zamislite, primjerice, da ste u disku i da je
nestalo svjetla. Tražite nekoga koga ćete odvesti doma, a po
pravilu izabirete prvu osobu s kojom se sudarite. Ako postoje samo
dva spola, onda u prosjeku 50 posto osoba s kojima ćete se sudariti
neće biti vaš potencijalni partner."
Tako se nameće pitanje zašto postoje samo dva spola, ako se čini da
to otežava, a ne olakšava opstanak vrsta. Profesor Hurst misli da se
sve svodi na nasljeđivanje određenog seta gena, nazvanih
mitohondrijskim genima.
Za razliku od gena koje nosimo u jezgri, odnosno središtu stanice,
mitohondriji su izvan jezgre. A za razliku od gena u jezgri,
mitohondrijska DNK replicira se vrlo brzo. Profesor Hurst je u
predavanju koje je održao na "Festivalu znanosti" u Sheffieldu
istaknuo kako misli da su mitohondrijski geni ostatak bakterijske
infekcije kojom su se zarazili naši pradavni preci.
"Čini se da su postojale bakterije iz kojih su nastali
mitohondriji. Pa mislimo da smo ih dobili prije otprilike dvije
milijarde godina od bakterija koje su ušle u naš organizam. Tako su
postali dijelom nas, a tu sposobnost replikacije naslijedili su od
svojih bakterijskih predaka."
Budući da se mitohondrijska DNK može tako brzo replicirati, svaka
mutacija širila bi se vrlo brzo kad bi se 99 posto populacije moglo
pariti s bilo kojim drugim predstavnikom vrste. Kad bi mutacija
bila štetna, rezultat te mogućnosti bio bi katastrofalan.
Umjesto toga, gotovo sve vrste na Zemlji mitohondrije nasljeđuju
samo od majke. Iznimke poput gljiva razvile su se tako da
izbjegavaju nasljeđivanje mitohondrijske DNK dok se
razmnožavaju.
(Hina) dgk dgk
(Hina) dgk dgk