NJ 15.9. SZ:ARBOUR OSTAVLJE IZA SEBE RED

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 15. IX. 1999. Pioniri u pitanjima međunarodnog prava "Louise Arbour, dosadašnja glavna tužiteljica haaškoga suda, ostavlja Carli del Ponte red u kući. Čak i kritičari priznaju da je najkasnije nakon podizanja optužnice protiv jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića, u svibnju ove godine, i uhićenja načelnika glavnog stožera bosanskih Srba Momira Talića, u kolovozu, kazneni sud UN-a za Jugoslaviju dokazao svoju snagu. Pokusni balon, koji je Vijeće sigurnosti UN-a emitiralo 1993., razvio se u stalni Međunarodni kazneni sud, koji bi već za nekoliko godina širom svijeta trebao kazneno goniti teške povrede humanitarnoga međunarodnog prava. Nakon toga, preostat će još samo promjena pločica s natpisima na vratima haaškog suda, nadaju se optimisti. Sud je za mandata predsjedateljice Gabrielle Kirk McDonald i glavne tužiteljice Luise Arbour uistinu godinama gradio djelotvoran aparat. G. 1993. njegov je godišnji proračun izosio manje od 300 tisuća, a danas iznosi gotovo 100 milijuna dolara. Oko 800 suradnika iz 63 zemlje pridaju sudu međunarodni karakter. Četrnaest sudaca, koji donose presude u okviru tri prvostupanjske i jedne prizivne komore, potječu iz sasvim različitih pravnih kultura - iz Amerike, Guayane, Italije, Egipta, Zambije i Malezije. Njihova je zadaća kazneno gonjenje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, počinjenih na području bivše Jugoslavije u razdoblju od g. 1991. Dosad je javno optužena 91 osoba. Osim toga, istražitelji su sastavili i tajni popis ostalih možebitnih ratnih zločinaca. Strategija tajenja optužnica trebala bi spriječiti nestanak traženih osoba i uništavanje dokaza. Na taj je način omogućeno već nekoliko iznenadnih uhićenja. Trenutačno u ćelijama suda UN-a u nizozemskom ljetovalištu Scheveningen u blizini Den Haaga borave 33 optuženika. No, glavni optuženici poput bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i jugoslavenskog predsjednika Miloševića još su na slobodi. Sedam optuženika dosad je osuđeno na zatvorske kazne u trajanju od dvije i pol do dvadeset godina. No, samo je jedan slučaj zaključen u statusu pravomoćnosti: Hrvat Dražen Erdemović služi svoju petogodišnju zatvorsku kaznu u jednom norveškom zatvoru. Drugi su slučajevi još na prizivnoj instanciji. Sudac Claude Jorda ocjenjuje da bi zbog preopterećenosti suda Milošević morao tri godine čekati na suđenje kada bi danas bio uhićen. Dugotrajnost haaških suđenja neprekidno je izložena kritici kao povreda međunarodnih pravnih standarda. No, stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju na okolnost da su uzrok odgoda brojna jamstva, koja Den Haag odobrava optuženicima. 'Sud je izložen međunarodnom pritisku u obliku zahtjeva za izbjegavanjem kratkotrajnih suđenja i besprijekornim razvijanjem svih pojedinosti postupka', napominje dobar poznavatelj suda, koji je želio ostati anoniman. On tvrdi da suđenja imaju pionirski karakter te da ih pravnici širom svijeta analiziraju i provjeravaju. Visoki zahtjevi, usmjereni na pošteno suđenje, čine sud tromim, ali su neizbježni, napominje on. Haaški sud izvukao je odgovarajuće konzekvencije i usredotočio se na glavne ratne zločince. Svjesno odustaje od - ionako nemoguće - potpune obrade balkanskih zločina, odlučivši da je bolje da ruku pravde izbjegnu sitne nego krupne ribe. Ipak, upravo su vjerojatno najgori zločinci, poput Mladića, Karadžića i Miloševića, još na slobodi. Netom otpočeti četverogodišnji mandat Carle del Ponte bit će mjeren u prvom redu po (ne)uspješnom hvatanju bar jednog od njih", zaključuje Stefan Ulrich.