US IHT 2.8. PRAVDA ZA KOSOVO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 2. VIII. 1999. Nada za bržom pravdom na Kosovu "Pet godina nakon najgorih među mnogim masovnim ubojstvima koja su zastrašivala Balkan u ovom desetljeću, forenzičari Međunarodnoga suda UN-a za ratne zločine, u svojim bijelim odijelima i plastičnim rukavicama, još su nagnuti nad raspadajućim leševima u vlažnom, natkritom prostoru u blizini bosanskoga grada Srebrenice. Uz pomoć mnogih toksikologa, antropologa, arheologa i drugih stručnjaka, istražitelji pročešljavaju jame gdje su tijela zavezanih očiju bačena nakon sustavnih egzekucija. Oni traže uporište koje će objasniti kako je i po čijem naređenju više od 7.000 Muslimana palo u ruke bosanskih Srba za nekoliko dana u srpnju 1995. Ako njihovu radu ima kraja, ne zna se kada će biti. Nedaleko odavde, na jugozapadu, Međunarodni sud za ratne zločine prije dva mjeseca pretraživao je Kosovo. Gotovo svakoga dana pronalazili su masovne grobnice i druge dokaze srpskih zlodjela protiv kosovskih Albanaca tijekom 78 dana NATO-ova bombardiranja, najavljujući izglede da se protiv Slobodana Miloševića, predsjednika Jugoslavije, i četverice njegovih pomoćnika za spomenute ratne zločine na Kosovu, povede proces u Haagu. Brz dolazak istražitelja na Kosovo najavljuje mogućnost da se stroj pravde uputi prema relativno brzoj odluci. Prije službenika Međunarodnoga suda stigli su stručnjaci za razminiranje, okruženi stražom, praćeni brojnim dobrovoljcima dokumentacijskih servisa i forenzičarima iz raznih zemalja. No događaji na Kosovu zamagljuju stvarnost suđenja za zločine - proces je polagan, neujednačen, frustrirajući, možda osuđen da zauvijek ostane nedovršen. Tijek pravde u susjednoj Bosni i Hrvatskoj dnevno podsjeća koliko dugo to može potrajati. Gotovo četiri godine nakon sukoba u Bosni i sedam godina nakon završetka rata u Hrvatskoj - sukoba koji su naveli UN da uspostavi sud za ratne zločine prvi put nakon Drugoga svjetskog rata - samo je polovica optuženih u pritvoru, a samo 8 od ukupno 70 preslušana. Većina osumnjičenih i dalje su Srbi - Hrvata, bosanskih Hrvata i Muslimana osumnjičeno je manje - i među njima su oni s najvećom odgovornošću za počinjene zločine. Najistaknutiji politički vođe u sadašnjem trenutku - Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske - nisu optuženi za svoje uloge u sukobima u Bosni i Hrvatskoj, i dalje su na vlasti. Hoće li na Kosovu biti drukčije? Louise Arbour, glavna tužiteljica Međunarodnoga suda za ratne zločine od 1996. opravdava ritam rada na oba područja svojim pripremama za odlazak u rodnu Kanadu, gdje će zauzeti mjesto na vrhovnom sudu. Međunarodni sud pronalazio je svoj put kroz područja puna izgarajućih tragova jednog oštrog etničkog rata, nadziranog stranim mirovnim snagama. Za usporedbu, operacija na Kosovu bila je brz posao, prema g. Arbour, ostalim tužiteljima i poznatim stručnjacima. Pod pritiskom vlada članica NATO-a, kad se kriza na Kosovu zahuktala prošle godine, ured UN-ova tužitelja, još opterećen istragama o Bosni i Hrvatskoj, morao je pomaknuti pogon i premjestiti osoblje i sredstva. Sud je pripremio optužnice za šest pojedinačnih srpskih pokolja nad kosovskim Albancima, za koje se zna iz priopćenja izbjeglica i obavještajnih služba NATO-a. Ta je obavijest temelj za optužnicu od 27. svibnja podignutu protiv Miloševića i četverice političkih i vojnih lidera u jugoslavenskom zapovjednom lancu. Kad je bombardiranje prestalo, izišli su na vidjelo mnogi pokolji za koje se nije znalo, pa su ta otkrića proizvela nove pritiske na Međunarodni sud", piše Charles Trueheart.