POSLOVNI PREGLED, BROJ 111

POSLOVNI PREGLED broj 111 26. lipnja - 02. srpnja 1999. SADRŽAJ: ? VLADA O HŽ-U, POTPORA VUPIK-U I PRERADI PETRINJA 2 ? ODLUKA O TUŽBI PROTIV SRJ ZBOG AGRESIJU NA RH 2 ? AFERA DIOXSIN: DOSAD KONTROLIRANI UZORCI U HRVATSKOJ NEGATIVNI 3 ? SKUPŠTINA HGK ZA HITNE MJERE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA GOSPODARSTVA 3 ? 70 POSTO TURISTIČKOG PRIHODA DONOSI KONGRESNI TURIZAM 3 ? DODIJELJENA PRIZNANJA NAJUREDNIJIM POREZNIM OBVEZNICIMA U 1998. 4 ? VIP-NET 1. SRPNJA ZAPOČEO S KOMERCIJALNIM RADOM 4 ? NOVI OPERATER GSM-A NEŠTO POVOLJNIJI OD CRONETA 4 ? PTT BIH I VIP-NET SKLOPILI UGOVOR O ROAMINGU 5 ? NOVI IZVOZNI USPJESI ERICSSON NIKOLE TESLE 5 ? LANJSKA DOBIT GRUPE KONČAR 21,5 MILIJUNA KUNA 5 ? HŽ OD 23. LIPNJA U PROMET UKLJUČIO VAGONE ZA PRIJEVOZ AUTOMOBILA 6 ? SMANJEN OBUJAM POSLOVA HŽ-A NA RIJEČKOM PODRUČJU 6 ? CROATIA AIRLINES UVODI ZRAČNU LINIJU ZAGREB-BARCELONA 6 ? NOVA KONTEJNERSKA LINIJA VRAĆA PROMET HRVATSKIM LUKAMA 6 ? U ISTRA CEMENT INTERNATIONALU ZADOVOLJNI POSTIGNUTIM REZULTATIMA 7 ? STUPILA NA SNAGU NOVA ORGANIZACIJA PLIVE 7 ? POVUČENI OTKAZI RADNICIMA "ZVIJEZDE" 7 ? ĐAKOVŠTINA 1998. ZAVRŠILA S DOBITI OD 1,25 MILIJUNA KUNA 8 ? U ČAKOVCU OTVORENA MLJEKARSKA FARMA 8 ? PUŠTENA NOVA LINIJA ZA PUNJENJE VINA U VINARIJI DARUVAR 8 ? TWIX, MARS, BOUNTY I MILKY WAY SIGURNI ZA PREHRANU 8 ? BROD WIND SURF PONOVNO U DUBROVNIKU 9 ? TEHNIČKI ZAVRŠETAK ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO PREBACUJE SE NA RUJAN 9 ? MINISTAR PORGES NA GOSPODARSKOM SUMMITU ZEMALJA SREDIŠNJE I ISTOČNE EUROPE 9 ? ODRŽANA MINISTARSKA KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA 9 ? SVJETSKA BANKA U SPLIT I OKOLICU ULAŽE VIŠE OD 100 MILIJUNA USD 10 ? GUVERNER FONDA ZA SOCIJALNI RAZVOJ VIJEĆA EUROPE U RH 10 ? VELEPOSLANIK PAKISTANA U POSJETU HGK 10 ? PET GODINA POSTOJANJA ENERGETSKOG INSTITUTA "HRVOJE POŽAR" 10 ? OSNOVAN SAVEZ NEZAVISNIH UDRUGA POSLODAVACA 10 ? SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE BROKERA BEZ KVORUMA 11 ? NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA UZROK KRIZI U OPSKRBI LJEKOVA 11 ? PROBLEM NAPLATE POTRAŽIVANJA TRGOVACA OPTIČKOM ROBOM 11 ? PET SINDIKALNIH SREDIŠNJICA POTPISALO SPORAZUM O TRIPARTIZMU 11 ? OKONČAN PROSVJED SELJAKA 12 ? JEČMA, RAŽI, ZOBI I ULJANE REPICE ZASIJANO VIŠE OD POTREBA 12 ? GLOBALIZACIJA U MEĐUNARODNIM SAJMOVIMA 12 ? SKUP "HRVATSKO GOSPODARSTVO ZA 21. STOLJEĆE" 12 ? U HGK-U ODRŽAN SEMINAR O OSIGURANJU 13 ? PREDSTAVLJENA KNJIGA "KONCESIJE I UGOVARANJE BOT PROJEKATA" 13 ? SPOR POVRATAK HRVATSKOG TURIZMA NA INOZEMNA TRŽIŠTA 13 ? PREDSTAVLJEN VODIČ O SVJETSKOJ BANCI NAMIJENJEN SINDIKATIMA JAVNOG SEKTORA 13 ? KREDITNA BANKA ZAGREB OSTVARILA NETO DOBIT OD 3,54 MILIJUNA KUNA. 14 ? SISAČKA BANKA U 1998. OSTVARILA 1,989 MILIJUNA KUNA DOBITI 14 ? LANJSKA DOBIT RIJEČKE KVARNER BANKE IZNOSILA TRI MILIJUNA KUNA 14 ? NETO DOBIT ISTARSKE BANKE U REZERVE 15 ? U PULI OTVORENA PODRUŽNICA RAIFFESEINBANK AUSTRIA D.D. 15 ? PUTEM PBZ-A NOVA TRANŠA PLIVINIH KOMERCIJALNIH ZAPISA 15 ? SKUPŠTINA DIONIČARA CROATIA OSIGURANJA 15 ? UVEDENA VALUTNA KLAUZULA ZA STAMBENU ŠTEDNJU 15 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 16 ? VIJESTI IZ SVIJETA 17 ? POSEBAN PRILOG: PROVEDENO NAJAVLJENO POSKUPLJENJE NAFTNIH DERIVATA I CIGARETA 19 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O HŽ-U, POTPORA VUPIK-U I PRERADI PETRINJA Hrvatska je Vlada na otvorenom dijelu sjednicu ovoga tjedna, između ostaloga: - prihvatila Izvješće o gospodarskom stanju Hrvatskih željeznica (HŽ), s posebnim osvrtom na Projekt osuvremenjivanja i restrukturiranja željeznica 1998. do 2002., istaknuvši kako je povećanje prometa jedini je pravi izlaz za situaciju u kojoj se nalazi HŽ. Po riječima ministra pomorstva, prometa i veza, Željka Lužavca, HŽ su sustav s najtežim ratnim razaranjima i izravnim ratnim štetama od otprilike 309 milijuna DEM. Do sada je za sanaciju tih šteta uloženo 600 milijuna kuna, a sve će štete, istaknuo je, biti sanirane do 2002. godine. Lužavec posebno važnim drži petogodišnji Program osuvremenjivanja i restruktuiranja željeznica. Za sanaciju HŽ-a, razvoj, te dijelom za socijalni program koristit će se krediti Svjetske banke (101 milijuna USD) i Europske banke za obnovu i razvoj (35 milijuna USD). Pravim izlazom za HŽ, Lužavec označava povećanje prometa i smanjenje udjela države u prihodima HŽ-a, pri čemu posebno ističe tri vrlo značajna pravca. Prvi je Ljubljana-Zagreb- Beograd na kojem se prije rata odvijalo 50 posto željezničkog prometa. Treba učiniti sve da taj 10. željeznički koridor stavimo u funkciju, istaknuo je. Drugi je pravac iz luke Ploče prema industrijskom bazenu u BIH (Zenica, Tuzla, Mostar), a treći je jače aktiviranje luke Rijeka. Premijer Mateša ističe kako Ministarstvo prometa i HŽ trebaju pripremiti srednjoročni program promicanja željezničkog prometa, naročito teretnog, kao što to čine i zemlje Europske unije; - prihvatila uredbu o sniženju carinskih stopa pri uvozu opreme, uređaja, aparata i vozila i njihovih dijelova u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. Kako je istaknuo, ministar gospodarstva Nenada Porgesa, izvoz hrvatskih proizvođača oslonjenih na proizvodnju vozila trenutačno je približno 400 milijuna kuna. Na upit znači li to da će vozila pojeftiniti, Porges je novinarima nakon sjednice izjavio da se to očekuje, ali hoće li se dogoditi ne ovisi o Vladi; - dala potporu vukovarskom VUPIK-u za podmirenje dviju bruto plaća (veljača i ožujak ove godine). VUPIK će izdati mjenice u vrijednosti 9,27 milijuna kuna koje će avalirati Ministarstvo financija. Situacija s tom tvrtkom potaknula je premijera Matešu da poruči, kako će jedan od uvjeta, kada menadžment traži ovakav odnos, a nije učinio sve što treba, biti odlazak menadžmenta. U vukovarskom VUPIK-u to se i dogodilo, a po riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića jedan od razloga su i visoka nenaplaćena potraživanja te tvrtke. VUPIK od dužnika koji duguju više od 100.000 kuna potražuje 10,8 milijuna kuna. Među tim dužnicima jedino se državnom može smatrati vukovarska bolnica, rekao je ministar financija Borislav Škegro upozoravajući pritom na "maštovita imena d.o.o.-va" od kojih neka imaju i dugovanja veća od 1,5 milijuna kuna. "Vlada se pretvara u službu naplate, potraživanja pojedinih tvrtki", kazao je Škegro dodajući da će iz znatiželje poslati Financijsku policiju u neke od tih tvrtki, i - dala potporu petrinskoj tvrtki Prerada dodjelom robe iz Državnih robnih zaliha. ODLUKA O TUŽBI PROTIV SRJ ZBOG AGRESIJU NA RH Vlada RH na ovotjednom je zatvorenom dijelu sjednice, među ostalim, ocjenila dovršenim postupak prikupljanja dokaza o ljudskim gubitcima (genocidu) i materijalnim štetama nastalim tijekom agresije SRJ (Srbije i Crne Gore) na Republiku Hrvatsku. U skladu s tom činjenicom Vlada RH donijela je odluku o podnošenju tužbe RH pred Međunarodnim sudom pravde protiv SRJ (Srbije i Crne Gore) za agresiju na RH. Ostvarujući, u srijedu postignuti, sporazum s Hrvatskim seljačkim savezom Vlada je donijela odluku o podmirenju obveza prema kooperantima Tvornice šećera d.d. iz Virovitice. Njome se obvezuje tvrtka COSUN da u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju isplati dug kooperantima Tvornice šećera u iznosu od 69 milijuna kuna. Vlada je, osim toga, prihvatila pismo namjere o davanju državnih jamstava Karlovačkoj banci d.d. za osiguranje kredita za sanaciju tvrtki KIM s OTP, Kontex, Adriadiesel i Imperial s Karolinom. Odobren je sanacijski kredit sa posebnog računa Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) karlovačkoj tvrtki Žeče d.d. za podmirenje obveza prema dobavljačima i neisplaćenu plaću radnicima, te preporučene druge mjere za ozdravljenje tvornice. Za isplatu otkupljenih tržišnih viškova svinja tvrtki PIK Vrbovec odobreno je izdavanje vlastitih mjenica u potrebnom iznosu koje će avalirati Ministarstvo financija dogovorenom dinamikom. Povjerenstvo za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija d.d. dopunjeno je novim članovima: Jadrankom Veharom, predsjednikom Republičkog sindikata radnika HPT i Josipom Pupićem, glavnim tajnikom Hrvatskog sindikata pošta i telekomunikacije. AFERA DIOXSIN: DOSAD KONTROLIRANI UZORCI U HRVATSKOJ NEGATIVNI Zabrana uvoza u Hrvatsku životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz Belgije, Nizozemske i Francuske, još uvijek je na snazi, rekao je u četvrtak pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo. Svi do sada kontrolirani uzorci od strane laboratorija Hrvatskog veterinarskog instituta, metodom preporučenom od Komisije Europske Unije, su negativni. Prema riječima Davorina Bažulića iz Hrvatskog veterinarskog instituta, do sada je 14 uzoraka došlo u Institut. Napravljena su tri uzorka za Tankerkomerc (pršut, vratina i sušeni špek) i oni su negativni. Na kontrolu je stiglo i šest uzoraka iz Lijanovića. Govoreći o aktivnostima Ministarstva glede "afere dioxin", Brstilo je naglasio da su uz zabranu uvoza pojačane i kontrole proizvoda koji su uvezeni tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci. Riječ je o kontroli svih uvezenih proizvoda (mesa svježeg i smrznutog) u pogonima za klanje i preradu i njihova provjera u ovlaštenim laboratorijima, kontroli i provjeri uvezenih i zatečenih proizvoda u svim skladištima, hladnjačama, objektima za pohranu proizvoda životinjskog porijekla te kontroli i provjeri stočne hrane i premiksa. Odlukom su obuhvaćeni proizvodi uvezeni u 1999. godini iz Belgije koji su proizvedeni u razdoblju od 15.1. do 30.5. ove godine. Istodobno, odlukom Komisije Europske Unije reguliran je i mogući povrat u Belgiju onih proizvoda koji su proizvedeni od 15.1 do 1. 6. ove godine. Ti će proizvodi biti stavljeni pod restrikciju do dobivanja rezultata na dioxin te će svi pozitivni biti uništeni. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva također traži da svi proizvodi životinjskog podrijetla koji se uvoze u Hrvatsku sadrže potvrdu ovlaštenog državnog laboratorija da su ispitani na dioxin. Rezultati ispitivanja uzoraka u Nizozemskoj i Francuskoj su negativni ali Hrvatska još uvijek nije ukinula zabranu u odnosu na te zemlje, iako se ta mogućnost razmatra, kazao je Brstilo. Prema podacima granične veterinarske inspekcije, u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci uvezeno svega 119 tona mesa svinja, dok uvoza mesa i peradi iz Belgije tijekom 1998. i 1999. nije bilo. Uvoz svih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatsku, naglasio je Brstilo, pod stalnim je nadzorom veterinarske i nadležnih inspekcija. Inače, Hrvatski veterinarski institut provodi godišnji monitoring na moguće ostatke svih škodljivih tvari pri čemu se posredno utvrđuje i prisustvo dioxina. Zavod za rezidue Instituta je ovlašteni državni laboratorij koji daje certifikate i za izvoz u zemlje Europske Unije, SAD, Kanadu i ostale zemlje, a pod redovnom je kontrolom experata iz Europske unije i SAD-a. SKUPŠTINA HGK ZA HITNE MJERE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA GOSPODARSTVA Skupština Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorila je da će se u slučaju nedonošenja i nepoduzimanja odgovarajućih mjera za zaustavljanje negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, teško izbjeći dublja kriza sa svim negativnim efektima, uključujući i hiperinflaciju. Članovima Skupštine predstavljena je studija "Stanje u gospodarstvu s prijedlozima mjera za gospodarski razvitak" koju je izradila HGK na osnovi brojnih rasprava povedenih tijekom ove i prošle godine unutar njezinih strukovnih grupacija. To je, kako je rečeno, viđenje Komore kako izaći iz trenutačne gospodarske situacije u kojoj je Hrvatska. Stručnjaci u studiji predlažu pojedine izmjene monetarnog, poreznog, carinskog i deviznog sustava. Predložene su i mjere za smanjenje nelikvidnosti i smanjenje rasta zaduženosti kako na mikro, tako i na makro planu, a istaknuta je i važnost poticanja stranih ulaganja kao i ubrzavanja ulaska Hrvatske u međunarodne integracije. Predloženim mjerama, između ostalog, zahtijeva se uvođenje dviju stopa PDV-a, pri čemu bi se nižom stopom moglo utjecati na cijene pojedinih osnovnih proizvoda, te zadržati nultu stopu za proizvode i usluge koji se izvoze. Neophodno je, smatra HGK, i na potpuno drugačiji način definirati državni proračun, kako bi se njime pokrivale samo temeljne državne funkcije. Podatak da je proračun od 23 milijarde kuna u 1994. godini povećan na 44 milijarde kuna u 1998., te 49 milijardi kuna u ovoj godini, kako se navodi u studiji HGK, ukazuje na sve veću želju države da izuzetno jakom poreznom presijom prikupi što više sredstava od gospodarstva, koja distribuira prema neproizvodnim kategorijama i time otežava normalnu gospodarsku aktivnost i razvoj. 70 POSTO TURISTIČKOG PRIHODA DONOSI KONGRESNI TURIZAM Više od 70 posto prihoda u ukupnom svjetskom turističkom prometu donose kongresni, incentive (poticajni) te ostali oblici turizma, koji su trendovi u svijetu. Radi restrukturiranja hrvatske turističke ponude i prilagođavanja tim novim svjetskim turističkim trendovima, u Zagrebu je održana sjednica Odbora Hrvatskog kongresnog ureda, koja djeluje pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ). Hrvatski kongresni ured osnovan je 1993. godine, ali dosad nije bio značajnije uključen u promicanje turističke ponude. Zbog njezina snažnijeg iskoraka, rečeno je, u taj će se Ured osim turističkih subjekata uključiti i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Akademije tehničkih znanosti, Akademije medicinskih znanosti, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Hrvatskog liječničkog zbora i mnogi drugi. Djelovanje Kongresnog ureda bit će organiziranje turističkih, sportskih, kulturnih i dr. priredaba te kongresa. Ured će se organizirati po piramidalnom principu, od županijskih turističkih zajednica do krovnih gospodarskih i turističkih organizacija. U njegovom će sastavu biti kongresni centri i sajmovi, hoteli u kojima se mogu održavati kongresi, profesionalne kongresne organizacije, županijski kongresni uredi i prijevoznici. U proteklim je godinama u Hrvatskoj najbolje djelovao zagrebački kongresni ured u sklopu zagrebačke turističke zajednice, dok su zavidne turističke rezultate od kongresnog turizma ostvarili dubrovački i cavtatski hoteli. Tako je lani u Dubrovniku održano 210 sastanaka i ostvareno 60.000 noćenja, dok je prosječan broj sudionika po jednom sastanku bio 262. U cavtatskim je hotelima održano 50 sastanaka na kojima je sudjelovalo sedam tisuća sudionika, a zabilježeno je 25.000 noćenja, rečeno je na sjednici. DODIJELJENA PRIZNANJA NAJUREDNIJIM POREZNIM OBVEZNICIMA U 1998. Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Borislav Škegro dodijelio je ovih dana dvadeset priznanja i šest medalja najurednijim poreznim obveznicima za izvršavanje svih obveza prema državnom proračunu u prošloj godini. Od 100.000 obrtnika, obveznika poreza na dohodak, prvo mjesto i zlatnu medalju za pravodobno i uredno ispunjavanje poreznih obveza dobio je Marijan Ritoša, porečki obrtnik koji se bavi stolarskom djelatnošću, a upošljava 19 zaposlenika s prosječnom plaćom 4.548 kuna. On je u prošloj godini ostvario dohodak u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Između 70.000 hrvatskih tvrtaka, obveznika poreza na dobit, zlatnu medalju za najurednijeg poreznog obveznika dobila je tvrtka Schiedel iz Novog Golubovca koja se bavi proizvodnjom opeke i crijepa. Tvrtka zapošljava 56 zaposlenika s prosječnom plaćom 8.066 kuna, a u prošloj godini ostvarila je dobit od gotovo 4,1 milijuna kuna. Pojašnjavajući kriterije za dodjelu priznanja ministar Škegro je istaknuo da su oni bili kombinacija prosječne stope dobiti u odnosu na uloženi kapital, isplaćenih plaća zaposlenicima te pravodobno i uredno podmirivanje svih doprinosa. Škegro je kazao da će Ministarstvo financija, koje je završilo sve planirane porezne reforme, i dalje nastaviti sa sličnim poticajnim mjerama za porezne obveznike te najavio, kako je rekao, "poboljšavanje funkcioniranja našeg poreznog sustava gdje bi porezna uprava trebala biti brža, učinkovitija i jeftinija, a ukupna porezna opterećenja smanjena. 2. TVRTKE VIP-NET 1. SRPNJA ZAPOČEO S KOMERCIJALNIM RADOM Drugi hrvatski operator digitalne pokretne telekomunikacijske mreže (GSM), VIP-Net od 1. srpnja počeo je s komercijalnim radom. Mreža VIP, s pozivnim brojem 091, za sada pokriva više od 50 posto stanovništva, uglavnom veće gradove. Pokrivenost bi do kraja godine trebala dostići 75 posto, a očekuju i da će se do početka 2000. u mrežu uključiti 30.000 korisnika. Svojim budućim korisnicima Vip-net je ponudio, kako tvrde, konkurentne cijene usluga i proizvoda. Tarifni model Vip mreže podijeljen je u dvije kategorije - privatni i poslovni korisnici. Za uključenje u mrežu i privatni i poslovni korisnici trebaju platiti naknadu za uključenje u iznosu od 488 kuna te mjesečnu pretplatu 122 kune. Cijene razgovora za privatne korisnike podijeljene su u dva vremenska intervala. U vremenu od 8 do 18 sati od ponedjeljka do petka cijena minute razgovora za privatne korisnike za pozive unutar Hrvatske košta 1,83 kune, a u povlaštenoj tarifi - u noćnim satima nakon 18 sati te subotom, nedjeljom i blagdanima cijena minute razgovora iznosi 1,46 kune. Cijena minute razgovora za poslovne korisnike je jedinstvena i iznosi 1,71 kune. Svaki korisnik mjesečno treba platiti i 12,50 kuna naknade za korištenje radio frekvencije. Od besplatnih usluga Vip-net je korisnicima ponudio uslugu Vip-sekretarice, tekstualne poruke (SMS) po cijeni od 1,22 kune po poruci te prijenos podataka i faks čija će se cijena naplaćivati po cijenama poziva unutar Hrvatske. Mjesečna pretplata za dodatne usluge Vip-a - primjerice prikaz broja (clip) i zabrana prikaza vlastitog broja iznosi 18,30. Za međunarodne pozive Vip- net je također odredio dvije vremenske tarife, ali i zone telefoniranja prema susjednim i najčešće pozivanim zemljama. Tako je cijena poziva za BiH jednaka kao i unutar Hrvatske. U prvoj i najjeftinijoj zoni koja pokriva susjedne i najčešće pozivane zemlje (Slovenija, Austrija, Njemačke, Mađarska, Italija, SRJ, Češka, Slovačka, Vatikan, San Marino) cijena minute razgovora u prvoj vremenskoj tarifi iznosi 4,39 kune, a u povlaštenoj 3,90 kuna. Tijekom sljedećeg tjedna Vip će uspostaviti 'roaming' sa BiH, Slovenijom, Austrijom, Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Italijom, a tijekom kolovoza bit će, kako je najavljeno, uspostavljen 'roaming' sa svih 40 zemalja s kojima je Vip potpisao ugovor 'roamingu'. U cijeli projekt izgradnje mreže Vip je do sada, osim uplate od 105 milijuna kuna za koncesijsku naknadu, uložio 320 milijuna kuna, a taj će se iznos do kraja godine popeti na milijardu kuna, ističu u Vip-netu i naglašavaju kako im je glavna smjernica postizanje vrhunske kvalitete mreže. Vip za sada zapošljava 275 djelatnika, a do kraja godine trebao bi upošljavati 317 zaposlenika. Kako je istaknuto očekuje se da će se u narednih pet godina taj broj udvostručiti. Vlasnici prvog hrvatskog privatnog GSM koncesionara su Večernji list, Ingra, Croatia osiguranje, Hrvatska poštanska banka, Mobilkom Austria i američki Western Wireless International. NOVI OPERATER GSM-A NEŠTO POVOLJNIJI OD CRONETA Uključenjem drugog hrvatskog operatora digitalne pokretne telefonske mreže GSM, VIP-neta u komercijalni rad od 1. srpnja, Hrvatske telekomunikacije (HT) su u GSM mreži dobile prvog konkurenta. Iako konzorcij VIP-net korisnicima nudi nešto jeftinije usluge, HT-ov Cronet je u prednosti po pokrivenosti signalom jer Vip-net sada pokriva 56,6 posto stanovništva, uglavnom u većim hrvatskim gradovima. Cijena naknade uključenja u Vip mrežu niža je od Cronetove i iznosi 488 kuna. Za uključenje u Cronet korisnik treba platiti 610 kuna dok je cijena mjesečne pretplate jednaka kod oba operatora - 122 kune. Kod oba operatora korisnici trebaju plaćati i mjesečnu naknadu za uporabu radijske frekvencije u iznosu od 12,5 kuna. Tarifni sustav dvaju GSM operatera nije identičan. Cronet svojim korisnicima nudi jednu kategoriju pretplatnika i tri vremenske tarife. Cijena minute razgovora u punoj tarifi od 7 do 16 sati iznosi 1,95 kune, u prvoj povlaštenoj tarifi od 16 do 22 sata 1,46 kuna, a u drugoj povlaštenoj tarifi od 22 sata do 7 sati ujutro 0,97 kuna. Za razliku od Croneta, Vip mreža ima dvije kategorije korisnika - privatne i poslovne korisnike. Cijena minute razgovora za poslovne korisnike uvijek je jednaka i iznosi 1,71 kunu. Privatni korisnici mogu koristiti pogodnost dviju tarifa - cijena minute razgovora u punoj tarifi od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati iznosi 1,83 kune, a u povlaštenoj, preko tjedna od 18 do 8 sti ujutro te vikendom i blagdanima, 1,46 kuna. Oba operatora ponudila su korisnicima besplatne usluge sekretarice, držanja poziva i poziva na čekanju, a cijene dodatnih usluga Vipa većinom su niže od Cronetovih. Dodatne usluge, primjerice, usluga prikaza broja koji zove (CLIP) i zabrana slanja vlastitog broja (CLIR) u Cronetu košta 36 kuna mjesečno, a u Vipu 18,3 kuna. Za kopiju računa pak Cronetov će korisnik trebati izdvojiti deset kuna, a Vipov 12, ali će za specificirani račun Cronet tražiti 50, a Vip 12 kuna. Mjesečna cijena usluge slanja podataka kod Croneta iznosi 20 kuna, a kod Vip-a 18,3 kune, ali uz plaćanje naknade za uključenje u iznosu od 61 kunu. PTT BIH I VIP-NET SKLOPILI UGOVOR O ROAMINGU Od 1. srpnja u 12 sati pretplatnici koji imaju GSM priključak zakupljen kod javnog poduzeća PTT BiH svoje mobitele mogu koristiti i u Hrvatskoj, priopćeno je u četvrtak iz sjedišta te tvrtke u Sarajevu. Naime, PTT BiH potpisao je ugovor o roamingu s tvrtkom VIP-net GSM d.o.o. koja u Hrvatskoj uspostavlja drugu mobitel mrežu. Sarajevski PTT i CRONET nikada nisu postigli sporazum o roamingu zbog neizmirenih dugova nastalih tijekom rata za koje su se PTT BiH i HPT uzajamno teretili. NOVI IZVOZNI USPJESI ERICSSON NIKOLE TESLE Ericsson Nikola Tesla potpisao je ugovor za poslovni komunikacijski sustav namijenjen Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Kazahstan. Riječ je o poslovnom komunikacijskom sustavu koji se sastoji od dvadesetak MD110 telefonskih centrala, ukupne vrijednosti otprilike 1,7 milijuna USD. Novac za posao je osiguran, a bit će uplaćen na račun zagrebačke kompanije nakon isporuke opreme. O rezultatima realizacije ovog ugovora, kazali su u Ericsson Nikoli Tesli, ovisi dobivanje posla u narednoj fazi izgradnje cijele poslovne mreže u vrijednosti većoj od šest milijuna USD. Uzmu li se u obzir odlične reference koje tvrtka ima na spomenutom, kao i na ostalim tržištima Zajednice Nezavisnih Država, poslovodstvo vjeruje da će i ovaj posao realizirati na vrijeme i na zadovoljstvo kazahstanskog partnera. Time bi se stvorile i realne šanse za nastavak suradnje. Ericsson Nikola Tesla nedavno je potpisao i sporazum sa Ericsson Telecom AB iz Švedske kojim se Ericsson Nikoli Tesli daje odgovornost za tržišta 14 zemalja iz Europe i Azije. To su Kazahstan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan, Tadžikistan, Azerbejđan, Armenija, Kirgistan, Makedonija, Gruzija, Crna Gora, Slovenija i Republika Srpska u BiH. Hrvatska je kompanija izabrana kao jedina Ericssonova kompanija koja će poslovati na spomenutim tržištima kada je riječ o fiksnoj telefoniji. Potpisivanje navedenog sporazuma dokaz je povjerenja koje Ericsson ima u stručnost i iskustvo hrvatskih stručnjaka koji su na navedenim tržištima prisutni dugi niz godina. Kao rezultat sporazuma hrvatska je kompanija dobila i nekoliko ugovora za realizaciju poslova u navedenim zemljama. Prvi je takav ugovor proširenje postojeće AXE telefonske centrale u Ukrajini što će Ericsson Nikoli Tesli donijeti 500.000 USD. Slične aktivnosti na već potpisanim ugovorima uslijedit će na tržištima Kirgistana i Republike Srpske u BiH. Treći izvozni uspjeh vezan je uz susjedno bosansko-hercegovačko tržište na kojem će Ericsson Nikola Tesla u budućnosti imati punu odgovornost za komunikacijska poslovna rješenja i sustave. Sporazum o tome potpisan je nedavno s Ericssonovom kompanijom u BiH (Ericsson Bosnia), a za hrvatsku kompaniju znači krupan korak u širenju izvoznih aktivnosti. LANJSKA DOBIT GRUPE KONČAR 21,5 MILIJUNA KUNA Ostvarena prošlogodišnja dobit Grupe Končar od 21,5 milijuna kuna pohranit će se u rezerve. Odlučili su to, na prijedlog Uprave dioničari Končara na nedavnoj redovnoj Glavnoj skupštini. Grupa Končar lani je, unatoč gospodarski vrlo teškom razdoblju, ostvarila zadovoljavajuće poslovne rezultate, rečeno je na Glavnoj skupštini. Tako su poslovni prihodi grupe dosegnuli 1,21 milijardu kuna, što je 1,5 posto više nego godinu prije. Prodajom proizvoda i usluga Grupa Končar lani je ostvarila 1,16 milijardi kuna, 1,8 posto manje nego u 1997. godini. Izvozom, koji je u ukupnoj strukturi prodaje sudjelovao sa 42,6 posto ostvareno je 494,43 milijuna kuna, 33,6 posto više, dok je prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu smanjena za 18 posto na 665,72 milijuna kuna. Najveću dobit u 1998. godini između proizvodnih društava iz sustava Grupe Končar ostvarili su Distributivni i specijalni transformatori i to više od pet milijuna kuna. Od društava koja se ne bave proizvodnjom najveću je dobit zabilježilo društvo Trgovina i zastupstva, također višu od pet milijuna kuna. Spomenuta dva i još tri druga društva u sastavu Grupe Končar - Inženjering za energetiku i transport, Mjerni transformatori i Električni aparati srednjeg napona iz svoje će dobiti isplatiti dividendu. Lanjska je godina za Končar bila i godina nastavka procesa organizacijskih i strukturnih promjena čija je svrha jačanje Grupe Končar, postizanje njezine bolje uspješnosti i transparentnosti, te prilagodba zahtjevima slobodnog tržišta. Ranije započeti programi restrukturiranja pojedinih društava počeli su davati očekivane rezultate i u 1998. godini, čime je povećana djelotvornost Grupe. Smanjenjem ukupnog broja društava sa 36 na 29 postignuta je bolja transparentnost cjelokupnog sustava. Planom Grupe Končar u ovoj godini, između ostaloga, predviđeno je povećanje prodaje proizvoda i usluga za 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu, dobiti za osam milijuna kuna i poboljšanje strukture dugotrajne imovine ulaganjem u opremu i prodaju nekretnina te završetak restrukturiranja u društvima koja nisu poslovala s gubitkom. Grupa Končar poslovnu je 1999. godinu započela sa ukupno 401 milijuna kuna ranije zaključenih poslova, a u prva četiri mjeseca ove godine sklopljeno je novih poslova u vrijednosti još 270 milijuna kuna. Društva Grupe u prva četiri mjeseca ostvarila su prodaju proizvoda i usluga u vrijednosti 407 milijuna kuna, od čega je 47,9 posto ostvareno izvoznim poslovima. Ta je prodaja bila čak 30 posto veća od prodaje ostvarene u istom razdoblju lani, ponajviše radi dva velika izvozna projekta grčke Hidroelektrane Messochora te velikog izvoznog posla za Saudijsku Arabiju. HŽ OD 23. LIPNJA U PROMET UKLJUČIO VAGONE ZA PRIJEVOZ AUTOMOBILA Hrvatske željeznice (HŽ) od 23. lipnja ove godine u promet su uključile nove zatvorene vagone za prijevoz automobila, proizvedene u TŽV Gredelj. Spomenuti vagoni voze na relaciji od Zagreba do Splita i natrag u noćnim vlakovima i to: vlak br. 1821 s polaskom iz Zagreba u 21,05 sati (vozi od 19. 6. do 12. 9.), br. 1823 s polaskom iz Zagreba u 22,40 sati (vozi do 17. 6. i od 13. 9.), br. 820 s polaskom iz Splita u 20,35 sati. Karte za prijevoz automobila mogu se kupiti na blagajnama putničke agencije "Croatia-express" i to za prvi tarifni razred (automobili duljine do 3,81 cm) po cijeni od 140 kuna u jednom pravcu. Cijena karte za drugi tarifni razred (automobili duljine od 3,82 do 4,42 cm) je 180 kuna, a za treći tarifni razred (automobili duljine preko 4,42 cm) 200 kuna u jednom pravcu. SMANJEN OBUJAM POSLOVA HŽ-A NA RIJEČKOM PODRUČJU Na Područnoj operativnoj službi Rijeka, Hrvatskih željeznica (HŽ), koja obuhvaća pruge od Rijeke do Ogulinskog Hreljina i od Rijeke prema Šapjanu, u prva tri ovogodišnja mjeseca u 10.191 vagona ukupno je pretovareno 405,9 tisuća tona. To je 31,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, izvijestili su iz HŽ-a. Pritom je načinjeno 41,3 milijuna netotonskih kilometara, 58 posto od prošlogodišnjeg izvršenja. Na istarskim prugama te operativne službe u 413 vagona bilo je pretovareno 17,5 tona, 20,9 posto manje nego u prvom lanjskom tromjesečju. Kako su istaknuli u HŽ-u, razlozi manjem obujmu željezničkog posla na riječkom području, između ostaloga leže u smanjenom radu Luke Rijeka i manjem međunarodnom željezničkom provozu, tj. tranzitu. Rad željeznica na riječkom području bio je smanjen i u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tako je na prugama od Rijeke do Ogulinskog Hreljina i od Rijeke prema Šapjanu pretovareno 121,8 tisuća tona robe, dvostruko manje nego u prošlogodišnjem travnju. Na istarskim je prugama, pak, rad bio 50 posto veći pa je prerađeno 12,5 tisuća tona raznih stvari. Budući nema nekih većih najava novih prijevoza, slabiji rad HŽ-a na Područnoj operativnoj službi Rijeka očekuje i u narednim mjesecima. CROATIA AIRLINES UVODI ZRAČNU LINIJU ZAGREB-BARCELONA Zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines od 28. lipnja u ljetni je red letenja uvela let u novo odredište - Barcelonu. Toga su datuma zrakoplov Airbus 320 poletjeli iz Zagreba za Barcelonu u 11.30 sati, a letovi će se nastaviti svakog ponedjeljka u 14.05 sati, izvijestili su iz te tvrtke. Zrakoplovi Croatia Airlinesa prvi su puta povezali Španjolsku i Hrvatsku 1993. godine, a letjelo se na liniji Zagreb - Madrid. Nakon četverogodišnjeg prekida, ta je linija 1997. ponovno uspostavljena te se, kako navode u toj zrakoplovnoj tvrtki, pokazala vrlo učinkovitom, ponajprije za putnike poslovnog razreda. Zračna linija Zagreb - Barcelona uspostavlja se radi povećanog zanimanja španjolskih turoperatora, a Croatia Airlines će time povezivati Hrvatsku s više od 20 europskih odredišta. NOVA KONTEJNERSKA LINIJA VRAĆA PROMET HRVATSKIM LUKAMA Novom kontejnerskom linijom, "feeder service", na relaciji luka Rijeka-Ploče-Malta-Gioia Tauro (odakle sa cijelim svijetom), hrvatske će luke moći vratiti dio izgubljenog kontejnerskog prometa. Pritom se ostvaruju velike uštede i smanjenja troškova od čak 100 do 500 USD po kontejneru, a i znatno se skraćuje vrijeme prijevoza robe. Tijekom prva tri mjeseca plovidbe, od 1. ožujka, u lukama Rijeka i Ploče broj tako prevezenih kontejnera povećan je sa 159 na ukupno 580. Predstavljajući novu brodsku liniju, namijenjenu posebice tvrtkama koje posluju s prekomorskim tržištima, poslovodstvo Lučke uprave Rijeka pozvalo je hrvatske gospodarstvenike da koriste ovu liniju i smanje svoje troškove, jer su do sada hrvatske tvrtke takve poslove obavljale preko luka Koper i Trst. Poseban značaj takav način prijevoza imat će za potreba tržišta BiH. U Lučkoj upravi Rijeka ističu da će uvođenje linije, kojom pojeftinjuje prijevoz kontejnera i hrvatskim i svjetskim gospodarstvenicima, smanjiti ukupan put roba za približno pet sati u usporedbi sa sjevernomorskim lukama, čime će se ostvariti znatne uštede. Preduvjet funkcioniranja linije i za države u okružju jest i činjenica da su cijene željezničkog i cestovnog prometa prema Rijeci povoljnije u usporedbi s ostalim sjevernomorskim lukama, a manji su i troškovi prekrcaja i vozarina. Upravo stoga je i s Hrvatskim željeznicama dogovorena i uspostava kontejnerskog vlaka od Budimpešte do Rijeke. 'Feederima', brodovima kapaciteta od 100 do 1.500 kontejnera, ustvari se na brodskoj liniji skupljaju tereti iz manjih luka i prevoze do glavnih luka. Zasad vozi jedan brod tjedno, dok će se sljedeći brodovi uključivati u ovisnosti o povećanju prometa. Kako je istaknuto, predviđa se da bi kontejnerski promet u hrvatskim lukama do 2001. mogao iznositi približno 30.000 kontejnera. Prvi hrvatski javni 'feeder' Lošinjske plovidbe dugačak je 127 i širok 22 metra, a mogu ga koristiti svi brodari koji imaju kontejnere na teritoriju RH. Očekivanja povećanja kontejnerskog prometa kao i strateški položaj luke Rijeka uvjetovao je, kako je istaknuto, i izradu plana razvoja koji u narednim godinama predviđa postavljanje dvije nove kontejnerske dizalice, dogradnju operativne obale dužine 250 metara, odnosno povećanje godišnjeg kapaciteta luke sa sadašnjih 80.000 na 140.000 kontejnera. Nosioci projekta "feeder service" su Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Lučka uprava Rijeka, Lučka uprava Ploče i hrvatski brodar Lošinjska plovidba. U ISTRA CEMENT INTERNATIONALU ZADOVOLJNI POSTIGNUTIM REZULTATIMA Poslovna 1998. prva je godina bez proizvodnje bijelog portland cementa, tako da su svi napori bili usmjereni na proizvodnju i prodaju aluminatnih cemenata, istaknuo predsjednik Uprave pulske tvornice cementa "Istra cement international" Wilhelm Lotz na skupštini dioničara. Proizvodnja aluminatnih cemenata predstavljala je glavnu i jedinu proizvodnu aktivnost tvornice u protekloj godini, kada je proizvedeno 21,7 posto više aluminantnog klinkera nego u 1997. Istodobno, u prošloj godini proizvedeno je 15 posto više cementa nego u 1997. godini. Prošla je godina u potpunosti bila orijentirana na realizaciju dvije bitne aktivnosti - kontrolu kvalitete aluminantnih cemenata te razvoj novih proizvoda sukladno zahtjevima tržišta, ustvrdio je Lotz. Dodao je kako su tijekom prošle godine veliki radovi izvršeni i na pećima za proizvodnju aluminantnog klinkera. Naime, sukladno ekološkoj studiji, dovršena je i puštena u rad prva faza filterskog sustava na pećima, a paralelno s ugradnjom filtera odvijala se rekonstrukcija starog krovišta, jer stara konstrukcija nije mogla zadovoljiti projekt novih filterskih sustava. Uz te investicije, obavljen je cijeli niz manjih investicijskih aktivnosti, ugrađeni su nedostajući filteri, zamijenjena je staza unutarnje dizalice, sanirani su zidovi postojeće hale klinkera pa je svim tim radovima razvoj tvornice doveden na zavidnu tehničku i ekološku razinu. Članovi skupštine tvornice cementa "ICI" izvješteni su kako su u protekloj godini investicijska ulaganja iznosila više od 11 milijuna DEM te kako je namjera svih budućih investicijskih ulaganja daljnji tehnički i ekološki razvoj tvornice s ciljem stvaranja pretpostavki sigurne opskrbe kupaca proizvodima te osiguravanje stalnog kapaciteta proizvodnje s posebnim naglaskom na održavanju visoke kvalitete svih proizvoda. STUPILA NA SNAGU NOVA ORGANIZACIJA PLIVE Primjenjujući novu strategiju, nazvanu Pliva XXI, hrvatska farmaceutska tvrtka od ovoga mjeseca primjenjuje novu organizaciju. U sklopu Plivine Farmaceutike, prema novoj organizaciji, djeluju dvije osnovne organizacijske jedinice: Farmaceutske operacije i Tehničke operacije. Područje Farmaceutskih operacija obuhvaća kreiranje dugoročne strategije razvoja farmaceutike, ali i realizaciju te strategije na ciljnim tržištima. Farmaceutske operacije obuhvaćaju poslove strateškog marketinga, licenciranje, medicinske poslove, marketing i prodaju. Cilj tehničkih operacija je da racionalnom uporabom financijskih, proizvodnih i ostalih logističkih resursa podržavaju ostvarenje, kompanijskih ciljeva. Tehničke operacije uz primarnu i sekundarnu proizvodnju obuhvaćaju također održavanje i energetiku, inženjering, nabavu repromaterijala i ambalaže, nabavu opreme i logistiku. Izmjene organizacijske strukture dovele su do kreiranja novih radnih mjesta i novih odgovornosti na rukovodećim pozicijama, što je rezultiralo novim imenovanjima. Na radno mjesto direktora Farmaceutskih operacija dolazi dr. Želimir Vukšić. Na novu dužnost dolazi s funkcije direktora Marketinga i prodaje, a u PLIVI je od 1997. godine, nakon Knolla. U projektu PLIVA XXI ima ulogu implementacijskog direktora i odgovoran je za razvoj projekta Bliskost s kupcem. Na radno mjesto direktora Tehničkih operacija dolazi Velimir Gojnić, s pozicije Business Managera, Production&Logistics Coca-Cola Beverages Europe plc., iz Beča. Na poslove direktora Strateškog Marketinga dolazi mr. Gerard Cole. G. Cole ima 21 godinu iskustva u farmaceutskoj industriji, na različitim poslovima, od poslova direktora divizije za Abbott Skandinavija do poslova samostalnog marketinškog konzultanta za vodeće multinacionalne farmaceutske kompanije. Na radno mjesto direktora poslovne jedinice Licenciranje dolazi dr. Michele Spelta, koji prelazi u PLIVU iz talijanske farmaceutske tvrtke Zambon gdje je radio na sličnim poslovima (International Licencing/Business Development Manager). Prije toga dr. Spelta je radio u švicarskoj kompaniji Helsinn. I marketinški je tim ojačan novim snagama. Na poslovima regionalnih managera nastupaju Kenneth Peterson, koji dolazi s istih poslova iz Pfizera, za zemlje CEFTA- e, i Massimo Varenini za zemlje CIS-a. Iz austrijske podružnice Bayera dolazi Nikolaus Zimmermann - Meinzingen na poslove voditelja treninga u Marketingu i prodaji. Novi direktor PLIVE Krakow je g. Tomasz Jazwinski, koji je uspješnu karijeru i iskustvo u upravljanju stekao u tvrtki ABB. U karijeri je obavljao različite poslove, od voditelja nabave u kompaniji ABB Elwy do člana Uprave tvrtke ABB Zwar u Varšavi. Novi direktor poslovnog segmenta Veterine od 1. srpnja 1999. godine je Nenad Štiglić, koji se vraća u PLIVU iz tvrtke Veterinaria gdje je vodio inozemna zastupstva. Njegovo poznavanje veterine i hrvatskog tržišta omogućit će kontinuitet u razvoju tog područja u PLIVI. Dr. Marko Smetiško i g. Boris Teški otišli su iz PLIVE u druga poduzeća. POVUČENI OTKAZI RADNICIMA "ZVIJEZDE" Uprava Tvornice ulja "Zvijezda" povukla je u utorak navečer odluku o otkazima 232 radnika, nakon što je Hrvatski zavod za zapošljavanje obećao da će djelomično kreditirati "Agrokorov" program izgradnje distribucijskog centra u kojem će se zaposliti radnici "Zvijezde" koji su proglašeni tehnološkim viškom. Stoga su u srijedu ujutro sindikat i radnici "Zvijezde" odustali od održavanja sličnog prosvjeda, kada su gotovo četiri sata blokirali promet na raskrižju Držićeve i Branimirove ulice. Vlasnik "Agrokora" Ivica Todorić povukao je otkaze nakon što mu je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić, koja se uključila u pregovore kao posrednik između radnika i poslodavca, obećala da će Zavod iz svojih namjenskih sredstava kreditirati početak izgradnje distribucijskog centra, izjavio je regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić. Izgradnja centra počela bi odmah po doznaci toga zajma, a do završetka gradnje zaposlenici proglašeni tehnološkim viškom bi se prekvalificirali za rad u centru, dodao je Rogić. Sindikat je zainteresiran da Todorićev program izgradnje centra uspije, jer bi se time, osim zbrinjavanja tehnološkog viška u "Zvijezdi", otvorilo još preko 500 novih radnih mjesta, kazao je Rogić. U slučaju neuspjeha dogovora i ponovnih otkaza radnicima "Zvijezde", sindikat će organizirati još veće i radikalnije prosvjede od blokiranja Držićeve i Branimirove, najavio je Rogić. Sredstvima Zavoda za zapošljavanje osigurao bi se manji dio zajma od ukupno 68 milijuna DEM, dok za ostali, veći dio, "Agrokor" pokušava ishoditi jamstva od Vlade ili neke jake domaće banke, izjavio je Todorićev savjetnik Tomislav Ledić. Jamstva od, primjerice, grada Zagreba, kao što su neki predlagali, ne bi zadovoljila inozemnog kreditora, tvrdi Ledić. "Ne postoji opasnost da 'Agrokor' ne otplati taj zajam, jer distribucijski centar, koji će biti namijenjen prometu hranom, mora poslovati rentabilno", ocijenio je Ledić. Stoga je nejasno, kaže Todorićev savjetnik, zašto se Ministarstvo financija na Vladinoj koordinaciji usprotivilo davanju jamstva za kredit, iako su Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva bili za to. Dosad nitko u "Agrokoru" nije dobio otkaz kao tehnološki višak, podsjetio je Ledić, no ako se ne riješi problem jamstva za zajam, odluka o otkazima može biti reaktivirana. ĐAKOVŠTINA 1998. ZAVRŠILA S DOBITI OD 1,25 MILIJUNA KUNA Đakovačka prehrambena industrija Đakovština d.d. prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 1,25 milijuna kuna, a prihodi su iznosili 248,9 milijuna kuna. Međutim, prošla godina, kažu u toj tvrtki, nije ispunila očekivanja, jer umjesto uvođenja reda, negativni učinci koje je sa sobom donio PDV samo su pojačali sivu ekonomiju, što je utjecalo na ionako posrnulu likvidnost. Sve to Đakovštinu je odvelo u daljnja zaduženja. Đakovština trenutačno potražuje otprilike 980 milijuna kuna, a njezina dugovanja prema dobavljačima iznose 36 milijuna kuna. U strukturi tvrtkinih profitnih centara (PC), prošlu su poslovnu godinu pozitivno završili Mlinovi, Tovka, Tena te Silosi i sušara, dok su negativan rezultat ostvarili Transport i Sjemenarstvo. Kako je ističe poslovodstvo, u 1998. je za program investicija uloženo 11,3 milijuna kuna i to za nabavu nove linije za tijesto te nove linije za pakiranje brašna. U narednih tri do pet godina planirano je investiranje u rekonstrukciju mlina, preseljenje pekare iz centra grada u Industrijsku zonu, rekonstrukciju tvornice stočne hrane, obnavljanje kapaciteta i pogona te nastavak plinofikacije. I u ovoj se godini Đakovština kao pravni sljedbenik bivšeg PIK-a Đakovo suočava sa nagomilanim teškoćama u kojima su se, nakon razdruživanja bivšeg PIK-a, našla novonastala poljoprivredna dionička društva. U najtežoj su situaciji Ratarstvo-Piškorevci, Berak i Gradina. Neisplata plaća, veliki tehnološki višak, zastarjela mehanizacija, samo su neki od problema s kojima se susreću spomenuta društva, pojašnjava Uprava. Stoga od ulaska u Vladin program sanacije Đakovština mnogo očekuje. Prijedlog sanacije te najveće tvrtke na području grada Đakova uključuje reprogramiranje dugova prema vjerovnicima u visini od 65 milijuna kuna. Dio tih dugova odnosi se i na društva nastala nakon dezintegracije bivšeg PIK Đakovo. Đakovština je pravni sljedbenik bivšeg PIK Đakovo, čijom je dezintegracijom u kolovozu 1997. nastalo 13 samostalnih tvrtki. Đakovština u svom sastavu ima i dotad ovisna društva Mlinove i pekaru, Tovku, Tenu, Silose i Sjemenarstvo. U ČAKOVCU OTVORENA MLJEKARSKA FARMA U naseljku Poleve otvorena je ovoga tjedna ogledna mljekarska farma i edukativni centar. Novac za gradnju farme, višeod pet milijuna kuna, osigurala je nizozemska agencija za pomoć zemljama u tranziciji "Senter". Farma je kapaciteta 50-ak krava muzara s pripadajućim podmlatkom i zaokruženim proizvodnim ciklusom, kojima pripada i 20 hektara zemljišta. Matično stado krava holstein-fizinske pasmine odabrano je tako da u prvoj laktaciji daje sedam tisuća, a kasnije i 12.000 litara mlijeka i više. Prigodom otvorenja farme istaknuto je kako je sada važno da ta ogledna mljekarska farma zaista postane Centar za izobrazbu učenika srednjih strukovnih i poljoprivrednih škola, studenata agronomije i veterine i svih farmera koji teže osuvremenjivanju i uspješnom razvoju hrvatskoga govedarstva. PUŠTENA NOVA LINIJA ZA PUNJENJE VINA U VINARIJI DARUVAR U Vinariji Daruvar ovih je dana puštena u rad nova linija za punjenje vina, u koju je uz prateće sadržaje, i skladište uloženo ukupno 1,1 milijun DEM. Vinarija Daruvar ima 200 hektara površina pod vinogradima, od kojih 150 hektara u Đulovcima, te ostatak u Daruvaru. Kapaciteti prerade dvostruko su veći od sadašnje proizvodnje. Devedeset posto vinograda čini sorta daruvarski rizling, odnosno graševina, a ostatak: souvignon, chardoney te rajnski rizling. Vinarija Daruvar najviše prodaje na svom tržištu te na području Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske putem tvrtke Badel 1862., a krajem srpnja očekuje se potpisivanje ugovora s partnerom iz sjeverne Njemačke. Godišnji promet njemačkoga kupca iznosi približno 120 milijuna boca, a planirano je da daruvarska vina postupno zauzmu 1 posto tog iznosa - 1,2 milijuna boca, naglašavaju u Vinariji. Daruvarska Vinarija proizvodi kvalitetna vina, trenutačno ima 49 stalno zaposlenih, a povremeno dodatnih 30 do 100 radnika. TWIX, MARS, BOUNTY I MILKY WAY SIGURNI ZA PREHRANU Tvrtka Master Foods iz Zagreba, distibuter za Hrvatsku proizvoda Twix, Mars, Bounty i Mliky Way, u ovih dana objavljenom priopćenju tvrdi kako svi ti uvezeni proizvodi posjeduju certifikat o sigurnosti za prehranu. Sigurnost proizvoda, koji se plasiraju preko Atlantic Tradea, i potrošača je prioritet tvrtke, zbog čega je Master Food testirao svoje proizvode i njihove sastojke na tragove dioksina. Svi proizvodi uvezeni u Hrvatsku iz Francuske, Belgije i Nizozemske dobili su certifikate u kojima stoji da su potpuno sigurni za jelo. Ti su certifikati predani svim nadležnim hrvatskim institucijama. Proizvodi Milky Way Sandwich i Milky Way Crispy Rolls koji se nalaze na hrvatskom tržištu proizvedeni su u Austriji, izvjestili su iz Master Foodsa. BROD WIND SURF PONOVNO U DUBROVNIKU Brod Wind Surf, američke brodarske kompanije Windstar Cruises iz Seattlea, ovih će dana nakon dužeg razdoblja ponovno uploviti u dubrovačku luku. Tim će brodom doploviti i 300 američkih turista, objavljeno je iz dubrovačke putničke agencije Atlas. Nakon NATO napada na SRJ, inozemne brodarske kompanije otkazale su uplovljavanja u hrvatske luke, poglavito Dubrovnik. Wind Surf u ovogodišnjem programu kružnih putovanja ima predviđeno još devet dolazaka u Dubrovnik, a u programu je i ulazak u rapsku luku. U Atlasu smatraju, da je nakon dolaska Wind Surfa za očekivati da će i ostale brodarske kompanije usmjeriti programe brodova s dolaskom u Dubrovnik, za što će u toj agenciji i dalje ulagati napore i pregovore s inozemnim partnerima. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA TEHNIČKI ZAVRŠETAK ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO PREBACUJE SE NA RUJAN Ministar gospodarstva Nenad Porges izvjestio je kakoje u četvrtak završena formalna sjednica Radne skupine za pristup Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) koja je bila predviđena za konac srpnja prebacuje za rujan. Izvješćujući na sjednici Vlade o ovaj tjedan održanom petom krugu dvostranih pregovora sa SAD-om o ulasku Hrvatske u WTO, Porges je kazao da SAD nisu bile spremne završiti bilateralni krug pregovora, te da su predložile nastavak razgovora za sredinu srpnja. Ako se pregovori sa SAD-om i završe sredinom srpnja, Porges je objasnio da tada tajništvo WTO-a ne može pripremiti završno izvješće do kraja srpnja, tako da se završna formalna sjednica Radne skupine za pristup Hrvatske u WTO odgađa do rujna. Unatoč političkoj podršci SAD-a, Porges je kazao kako u bilateralnim pregovorima "vrag leži u tehničkim detaljima". Po riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića u pregovorima sa SAD-om oko poljoprivredno-prehrambenih proizvoda temeljno je razilaženje u njihovu traženju niže carinske zaštite nego što su to SAD odobrile drugim zemljama. Ministar Đurkić nada se pak da će daljnjim razgovorima i Hrvatska postići carinsku zaštitu kaja vrijedi i za druge zemlje. MINISTAR PORGES NA GOSPODARSKOM SUMMITU ZEMALJA SREDIŠNJE I ISTOČNE EUROPE Ministar gospodarstva mr. Nenad Porges sudjeluje 1. i 2. srpnja na Gospodarskom summitu zemalja Središnje i Istočne Europe, koji se već četvrtu godinu u organizaciji Svjetskog gospodarskog Foruma (World Economic Forum) i pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Austrije Thomasa Kleistila, održava u Salzburgu. Summit je i ove godine okupio vodeće ličnosti iz političkog i gospodarskog života regije i zapadne Europe sa glavnom temom "Oblikovanje Europe 2000-te". Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg Summita bila je kriza na Kosovu ali i mnogobrojne inicijative s ciljem integracija zemalja u regiji u europsko i globalno gospodarstvo. Od vladinih i gospodarskih predstavnika regije očekuju se njihova mišljenja o strategiji zadržavanja stabilnosti i iznalaženja rješenja za vraćanje povjerenja mogućim ulagateljima. Ministar Porges govorit će u petak o mogućnostima ulaganja u Republici Hrvatskoj. U Salzburgu će hrvatski ministar gospodarstva održati nekoliko bilateralnih susreta među kojima i susret s ministrom za europske poslove Republike Italije Enricom Letta. ODRŽANA MINISTARSKA KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA Ministar gospodarstva Nenad Porges sudjelovao je krajem prošloga tjedna u radu Druge konferencije ministara gospodarstava podunavskih zemalja, koja se održavala u austrijskom gradu Duernsteinu, posvećene gospodarskoj suradnji ovih zemalja. Konferenciji su bili nazočni predstavnici 13 zemalja i zemalja članica SECI-a. Na plenarnoj sjednici u petak prijepodne raspravljalo se o razmjeni roba i usluga, poboljšanju prometne infrastrukture, daljnjem razvitku turizma i proširenju Europske unije, ističe se u priopćenju Ministarstva gospodarstva. U raspravi o proširenju Europske unije sudjelovao je i ministar Porges i tom prigodom naglasio da Hrvatska podržava Pakt o stabilnosti u čijoj je pripremi aktivno sudjelovala te je izrazio očekivanje da će EU doista prosuđivati svaku zemlju pojedinačno pri pregovorima o Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju. Glede ekonomske suradnje podunavskih zemalja, ministar Porges predložio je da se multilateralna financijska podrška daje onim projektima koji su značajni za većinu zemalja podunavske regije, a ne samo za nacionalna gospodarstva. Tako je istaknuo značenje 5., 10. i 8. prometnog koridora, modernizaciju željeznica, ponovnu uspostavu plovidbe Dunavom, razvitak magistralne naftovodne i plinovodne mreže. Istaknuo je i značenje suradnje srodnih gospodarskih subjekata u pojedinim ključnim područjima kao što su nafta i plin. Tijekom poslijepodneva ministar Porges će imati bilateralne susrete s bugarskim ministrom trgovine i turizma Valentinom Vassilevim, rumunjskim ministrom industrije i trgovine Raduom Berceanuom te slovačkim ministrom gospodarstva Ludovitom Cernakom. Ministar Porges u subotu će se sastati s austrijskim ministrom gospodarstva Johannesom Farnleitnerom te koordinatorom za SECI Erhardom Busekom. SVJETSKA BANKA U SPLIT I OKOLICU ULAŽE VIŠE OD 100 MILIJUNA USD Svjetska banka uložit će u Split i okolicu više od 100 milijuna USD, izjavio je potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Johannes F. Linn prošloga tjedna u Splitu, gdje je s lokalnim čelnicima razgovarao o dosadašnjoj i budućoj suradnji. Na području Splita provodimo nekoliko projekata, a nekoliko upravo dogovaramo. U projekt Eko-kaštelanski zaljev, kojim će to područje dobiti čistu vodu i ekološki uređenu odvodnju uložili smo oko 40 milijuna USD, a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) još 30 milijuna USD, izjavio je Linn novinarima. Sudjelujemo u restrukturiranju Splitske banke i drugih nosećih novčarskih institucija, a i nacionalni projekt zaštite od požara provodi se i na ovome području, dodao je. Zajam od ukupno oko 15 milijuna USD za obnovu povijesnih spomenika, o kojemu se upravo pregovara, trebao bi biti aktiviran početkom sljedeće godine, najavio je Linn. On je podsjetio kako Svjetska banka u Hrvatskoj provodi ukupno 21 projekt. Dosada je uložila oko 800 milijuna USD, a u sljedeće tri godine planira investirati više od 200 milijuna USD godišnje. Zadovoljni smo suradnjom s lokalnim vlastima splitskoga područja. Iako je riječ o iznimno složenim poslovima u koje su uključeni mnogi partneri, što produljuje pregovore, a nekada uzrokuje i neslaganja, svjesni smo da radimo vrijedan posao te se nadamo kako će suradnja i dalje napredovati, kazao je novinarima potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. GUVERNER FONDA ZA SOCIJALNI RAZVOJ VIJEĆA EUROPE U RH U Hrvatskoj će na poziv hrvatske Vlade od 1. do 4. srpnja 1999. boraviti Raphael Alomar, guverner Fonda za socijalni razvoj Vijeće Europe i Rainer Steckhan, izvršni direktor Direkcije Fonda za zajmove. On će u Hrvatskoj voditi razgovore o dosadašnjoj suradnji pri uspješnoj provedbi projekata obnove zdravstvene i školske infrastrukture u istočnoj Slavoniji, koji se financiraju zajedničkim zajmovima Fonda i proračunskim sredstvima. Bit će riječi i o budućim projektima koje bi Fond mogao financijski poduprijeti. VELEPOSLANIK PAKISTANA U POSJETU HGK Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević primio je krajem prošloga tjedna Syeda Zafara Mehdia, veleposlanika Islamske Republike Pakistana sa stalnim sjedištem u Sarajevu i Aleksandra Poletti-Kopešića, počasnog konzula te zemlje u Hrvatskog. Razgovaralo se o mogućnostima korištenja riječke Luke za dopremu pakistanskih roba u srednju Europu te svjetskoj krizi morskog transporta koja je pogodila i hrvatske brodare. Spomenut je također položaj riječke Luke u široj konkurenciji atlantskih i sredozemnih luka te onih na Tirenskom i Jadranskom moru. Osim mogućnosti plasmana tradicionalnih pakistanskih proizvoda, veleposlanik Mehdi naglasio je interes za većom suradnjom s tvrtkama Končar i Pliva te hrvatskom brodogradnjom. Pakistanski je veleposlanik također razgovarao i s predstavnicima Astre, a izvoz kombajna Đure Đakovića ocijenjen je mogućim, uzevši u obzir njihovu kakvoću i cijenu. Tvrtke Pliva i Fotokemika predstavile su veleposlaniku Mehdiju ostvarene izvozne rezultate, kao i planove za njihovo povećanje. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA PET GODINA POSTOJANJA ENERGETSKOG INSTITUTA "HRVOJE POŽAR" Energetski institut "Hrvoje Požar" u svakom trenutku može angažirati više od 300 znanstvenika na svim svojim projektima, rečeno je ovih dana prigodom obilježavanja petogodišnjice rada tog instituta. Energetski institut "Hrvoje Požar" vodi nacionalne energetske programe i znanstvenoistraživački projekt "Planiranje i razvoj hrvatskog energetskog sektora" - PROHES, a njegovo je osnivanje bio odgovor na potrebe sustavnog planiranja i organiziranja gospodarenja u energetskom sektoru u Hrvatskoj. Jedan od prvih ciljeva tog instituta, koji je inače rijetka institucija te vrste osnovana u Hrvatskoj, jest njegov način rada i pristup, koji su slični ustanovama u zemljama Zapadne Europe. "Hrvoje Požar" danas zapošljava 50 djelatnika od kojih je 50 posto mlađih od 30 godina, a probleme sa stručnim kadrovima u tom institutu rješavaju povezivanjem s drugim srodnim domaćim i inozemnim ustanovama i institucijama. Uspješnost petogodišnjeg rada, ističu, dokazuje i njihova suradnja s više od dvadeset znanstvenoistraživačkih ustanova i fakulteta iz cijele Hrvatske, uz posebnu pozornost koja se posvećuje u međunarodnoj suradnji. OSNOVAN SAVEZ NEZAVISNIH UDRUGA POSLODAVACA Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, šteditno-kreditnih zadruga i stranih predstavništva Hrvatske (UMPH), Udruga zdravstva, Udruga poslodavaca drvne i papirne industrije, Udruga ortopedske tehnike, Udruga hrvatskih putničkih agencija i Hrvatska zajednica narodnih i otvorenih sveučilišta- Udruga poslodavaca potpisale su u srijedu Sporazum o udruživanju u Savez neovisnih udruga poslodavaca. U hrvatskom gospodarstvu danas djeluje 11 udruga koje nisu u sastavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a po riječima predstavnika UMPH-a, ulazak u Savez potvrdilo je njih deset. Savez, kako je istaknuto, dat će doprinos demokratizaciji poslodavačke scene u Hrvatskoj. Udruge udružene u Savez odredit će i pregovarača za pristup u Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), tripartitno tijelo u kojem su predstavnici Vlade, udruge poslodavaca i sindikata. U roku od tri mjeseca pripremit će se programski dokumenti, Statut, a održat će se i utemeljiteljska skupština Saveza koju će pripremiti zajednička grupa od pet članova koju će dogovoriti potpisnici današnjeg sporazuma. SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE BROKERA BEZ KVORUMA Glavna Godišnja skupština Hrvatske udruge brokera (HUB) zbog nedostatka kvoruma nije održana. Nova, izvanredna skupština, planira se održati u drugoj polovici godine. Nedovoljan odaziv na Glavnu skupštinu brokera i nemogućnost njezina održavanja, predsjednik Upravnog odbora HUB-a Tomislav Gavazzi ocijenio odrazom teške situacije na financijskim tržištima. Kriza na hrvatskom tržištu kapitala, dodao je, dovela je brokersku struku u nezavidan financijski položaj. Tome u prilog idu podaci iz izvještaja HUB-ovog Nadzornog odbora o prošlogodišnjem poslovanju, u kojem je zabilježen gubitak. Ukupni prihodi su iznosili 14.337,71 kunu, a rashodi 15.626,05 kuna. Valja pritom napomenuti da se 98,07 posto ukupnih prihoda skupi članarinom. Uzroci krize hrvatskog tržišta kapitala, prema mišljenju članova Upravnog odbora HUB-a, odraz su globalnih i domaćih makroekonomskih kretanja. Svjetsko tržište kapitala potresalo je u zadnje vrijeme nekoliko kriza od kojih se ono relativno brzo oporavilo. U Hrvatskoj je pak nastavljen trend pada prometa i cijena vrijednosnih papira. Iznimka su dionice Plive i Zagrebačke banke serije 0. Ekonomska kriza prisutna u hrvatskom gospodarstvu u kojoj se mogu rasčlaniti problem nelikvidnosti kao posljedica financijske nediscipline, kriza bankarskog sektora, te utjecaj kosovske krize na strane investitore, rečeno je danas, negativno su se odrazili na obim trgovanja vrijednosnim papirima. Brokeri stoga moraju utjecati na razvoj transparentnog tržišta kapitala, smatraju u HUB-u, te raditi na poticanju novih izdanja vrijednosnih papira, a trenutno smanjenu aktivnost iskoristiti za dodatnu izobrazbu. NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA UZROK KRIZI U OPSKRBI LJEKOVA Stanje u opskrbi lijekova u Hrvatskoj je kritično, a uzrok tome su nenaplaćena potraživanja za što članovi Grupacije trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ne snose odgovornost, rečeno je na sjednici Grupacije. Problemi s kojima se susreću tvrtke iz te branše, dodao je, sastoje se i u tome što određeni dobavljači prestaju isporučivati robu, krediti su preskupi, a cijene kod uvoza nisu korigirane. Upućeni su brojni dopisi, rečeno je, kojima su se nastojali riješiti problemi poslovanja, ali nadležne institucije nisu odgovorile niti poduzele djelotvorne mjere. S ažuriranim podacima o potraživanjima, odlučeno je na sastanku Grupacije, dopisom će se ponovno upoznati, odnosno upozoriti ministarstva zdravstva, financija i gospodarstva te Hrvatski zavod za zdravstvo. PROBLEM NAPLATE POTRAŽIVANJA TRGOVACA OPTIČKOM ROBOM Problemi zbog naplate potraživanja s kojima se suočavaju trgovci optičkom robom, opremom i oftalmološkim pomagalima, bila je glavna tema sastanka članova Grupacije trgovine optičkom robom, opremom i oftalmološkim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Na sastanku je istaknuto, kako je naplata potraživanja trenutačni akutni problem hrvatskog gospodarstva. Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje ne "puni" se dinamikom kojom bi trebao, pa stoga novac, među ostalima i optičarima, ne dolazi na vrijeme. Optičari pak, zbog neisplate tih sredstava nisu u stanju podmiriti svoje obveze prema veletrgovcima optičkom robom i opremom. Kako bi hrvatski veletrgovci optičkom robom kao i optičari lakše pronašli put prema izlasku iz problema uvjetovanog nemogućnošću naplate potraživanja financijskih sredstava, članovi Grupacije trgovine optičkom robom, opremom i oftalmološkim pomagalima uskoro će se sastati s predstavnicima Hrvatskog društva optičara i razmijeniti mišljenja. Članovi Grupacije trgovine optičkom robom, opremom i oftalmološkim pomagalima odlučili su se izdvojiti iz Grupacije trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima i tvrtke, koje se bave trgovinom optičkim proizvodima, a koja također djeluje pri HGK. Za voditelja Odbora novoosnovane Grupacije izabran je Roberto Fattori. Na sastanku je najavljen i sajam optike, koji će se održati prvi vikend u listopadu u Poreču. PET SINDIKALNIH SREDIŠNJICA POTPISALO SPORAZUM O TRIPARTIZMU Svih pet hrvatskih sindikalnih središnjica potpisalo je ovoga tjedna Sporazum o tripartizmu na nacionalnoj razini, kojim je utvrđen način izbora i djelovanja sindikalnih predstavnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), koje bi trebalo ponovno biti osnovano u četvrtak, 1. srpnja. Sporazum određuje da će svaka središnjica koja ispuni uvjete o reprezentativnosti dobiti najmanje jednog predstavnika u GSV-u, a da će se interni broj sindikalnih glasova odrediti razmjerno broju članova svake od središnjica. Dok se ne prebroji svo članstvo, središnjice će odluke donositi isključivo konsenzusom, a prije svake sjednice GSV-a sindikalci će se obavezno sastajati radi utvrđivanja zajedničkih stajališta. Svih pet središnjica suzdržati će se od primjene prava iz Zakona o načinu određivanja zastupljenosti sindikata u tripartitnim tijelima, kojim je omogućeno svakoj središnjici koja ispuni uvjete o reprezentativnosti da zatraži provedbu socijalnih izbora. Odustajanje od socijalnih izbora sindikalci opravdavaju velikim troškovima i "fijaskom" socijalnih izbora u srednjim školama. Sporazum o tripartizmu mogao bi predstavljati početak novog sindikalnog zajedništva, suglasili su se svi potpisnici sporazuma. Do njega dolazi u trenutku pogoršanja gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji, zbog čega sindikati moraju biti prisutni u svim tijelima i ustanovama u kojima se donose odluke o ključnim pitanjima hrvatskog društva, zajednička je ocjena potpisnika. Zajednička stručna skupina pet središnjica radi na prijedlogu izmjena Zakona o radu, što će, kao jednu od prvih tema, staviti na dnevni red GSV-a, kada on uskoro ponovno počne s radom, najavili su sindikalci. OKONČAN PROSVJED SELJAKA Hrvatski seljački savez i ostale seljačke udruge, temeljem u srijedu poslijepodne potpisanog Sporazuma između ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića i predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolara, proglasile su prekid prosvjeda seljaka na hrvatskim cestama. Deblokada cesta, stoji u Sporazumu, obavit će se u roku od osam sati. U Sporazumu stoji da hrvatska Vlada podržava načelan dogovor proizvođača i prerađivača pšenice da otkupna cijena pšenice roda '99. bude netto 0,95 kuna do jedne kune po kilogramu. Dogovoreno je da sve dospjele obveze starije od 60 dana kojih je obveznik država, isplate proizvođačima u najkraćem roku, a da se sve ostale obveze koje budu nastajale moraju isplaćivati u roku od 60 dana. Hrvatska Vlada i Hrvatski seljački savez te ostale seljačke udruge, kako je dogovoreno, putem zajedničkih povjerenstava utvrđivat će najadekvatnije modalitete zaštite domaće proizvodnje od uvoza poljoprivrednih proizvoda u okviru pravila Svjetske trgovinske organizacije. Dogovoren je i osnutak mješovitih povjerenstava koja će pratiti isplatu obveza gospodarskih subjekata prema proizvođačima te pratiti isplate iz državnog proračuna. JEČMA, RAŽI, ZOBI I ULJANE REPICE ZASIJANO VIŠE OD POTREBA Domaća proizvodnja hrane nalazi se u sve većim teškoćama, istaknuo je predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Drago Ćorić. Ocjenjujući ovogodišnju žetvu, naglasio je kako je ove godine u Hrvatskoj primjerice zasijano više ječma, raži, uljane repice i zobi, pa je potreban precizan plani koji će podržavati proizvodnju hrane. Zasijano je tako 35.000 hektara ozimog ječma ili otprilike 100.000 tona te 18.000 hektara jarog ječma ili 68.000 tona više od naših potreba. U Hrvatskoj se naime maksimalno može potrošiti 50.000 tona, tako da će višak ječma završiti u stočnoj hrani. Posijano je, također, 8.000 hektara raži ili 30.000 tona, a raži se u Hrvatskoj ne potroši više od 6.000 tona. Prema Čorićevim riječima, višak raži koja se posije nema tko otkupiti, a Hrvatska je presiromašna zemlja da koristi raž za stočnu hranu. Slična je situacija i sa uljanom repicom, kazao je on, jer je Hrvatskoj potrebno 10.000 tona uljane repice, a ove je godine posijano 17.000 hektara te se može očekivati prinos od 44.000 tona. Hrvatskoj je potreban precizan plan koji će podržavati proizvodnju hrane, ističe Ćorić. Zobi je primjerice posijano 18.000 hektara ili 60.000 tona, a danas se tek prodaje prošlogodišnja zob i to po cijeni od 65 lipa za kilogram. Na zobi se samo stvaraju gubici, tvrdi, jer se ona nema kome prodati niti ju tko želi prerađivati. Kada je riječ o žitaricama, Ćorić je istaknuo da će zbog lošeg vremena njihov prinos biti osjetno manji te da je u globalnoj politici trebala biti zacrtana proizvodnja minimalno milijun tona pšenice što je rekord još iz 1990. godine. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI GLOBALIZACIJA U MEĐUNARODNIM SAJMOVIMA Međunarodni specijalizirani sajmovi učvršćuju komunikaciju među partnerima, a globalizacija i multimedijski pristup ulaze u sve životne pore, pa tako i u sajmove. U novom mileniju međunarodni sajmovi bit će sajmovi treće generacije, rečeno je, među ostalim, na ovotjednom simpoziju "Svjetski trendovi u sajamskom poslovanju", održanom u povodu 90. obljetnice Zagrebačkog velesajma (ZV). Budućnost sajmova temelji se na njegovoj internacionalnoj usmjerenosti, a za dobar i kvalitetan rad sajmova potrebna je dobra infrastruktura. Predsjednik Uprave muenhenskog sajma Messe Muenchen GmbH Manfred Wutzlhofer, govoreći o globalnim uslugama za globalna tržišna kretanja, istaknuo je kako je u poboljšanje infrastrukture lani u taj sajam utrošeno 2,5 milijardiDEM. Time je stvorena osnova za supermoderan sajam, na kojem će se u idućim godinama okupiti poslovni partneri iz cijeloga svijeta. Međunarodni moderni sajmovi, prema njegovom mišljenju, moraju imati razvijenu Internet komunikaciju, mogućnost medijske suradnje, multimedijalnu komunikaciju na sajmu i dr. Posebice je važno na takvim sajmovima, naglasio je Wutzlhofer, okupiti male i srednje tvrtke. Cilj muenchenskog sajma je razrada globalne mreže usluga, koje će pružiti ostalim međunarodnim sajmovima. Time se malim i srednjim tvrtkama omogućava sudjelovanje na velikim međunarodnim sajmovima. Generalni direktor Udruge njemačkih sajmova (AUMA) Hermann Kresse u svom je izlaganju govorio o sajmovima kao temelju komunikacijskog mixa poduzeća. On je istaknuo, kako su sajmovi multifunkcionalni mediji, uz bok izravnoj ponudi. Generalni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić, za tu je instituciju kazao kako je ZV "jedan od najvećih hrvatskih gospodarskih veleposlanstava". Izazovima novog milenija, kazao je Pavelić, ZV će odgovoriti kroz razvoj sajamskih projekata, stručno usavršavanje djelatnika, poboljšanja uvjeta izlaganja i dr. SKUP "HRVATSKO GOSPODARSTVO ZA 21. STOLJEĆE" Što je hrvatski proizvod, kako odgovoriti željama i potrebama hrvatskih potrošača te kakvo je promišljanje realizacije gospodarskog sustava na pragu 21. stoljeća, samo su neka od pitanja na koja su pokušali naći odgovor ugledni gospodarski stručnjaci na okruglom stolu na temu "Hrvatsko gospodarstvo za 21. stoljeće". Skup, u organizaciji Matice Hrvatske - Odjela za gospodarstvo, održan na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Na prijelazu u treći milenij hrvatska gospodarska stvarnost nije nimalo obećavajuća, pa zbog toga u postojećem gospodarskom sustavu treba napraviti veliki zaokret, rečeno je na okruglom stolu. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je blizu 20 posto, ukupan vanjski dug iznosi više od 8,5 milijardi USD, dok je ukupan unutarnji dug više od 15 milijardi kuna. Industrijska proizvodnja neprekidno pada, hrvatski se izvoz smanjuje, a razina uvoza je i dalje visoka. Svemu tome dodatno nepogoduje i cijena kapitala koja je neopravdano skupa. Hrvatski gospodarski stručnjaci smatraju da Hrvatska ima svoje specifičnosti, primjerice turizam, poljoprivredu i promet, koje bi u idućim godinama trebale određivati ukupan razvoj hrvatskog gospodarstva. U HGK-U ODRŽAN SEMINAR O OSIGURANJU Dvodnevni seminar "Aspekti upravljanja rizikom i procjene mogućih šteta u osiguranju industrija od požara", završio je u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Organizator seminara je Hrvatski ured za osiguranje te Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, a predavači su bili Hans-Guenter Kirsten i Jean-Francois Spoiden iz ERC Frankona, reosiguravajućeg društva iz Muenchena. ERC Frankona je reosiguravajuće društvo, osnovano 1886., čijim većinskim vlasnikom 1995. postaje Employers Reinsurance Corporation iz Kansasa, SAD. Tako je ERC Frankona dio treće svjetske grupe reosiguravajućih tvrtki, kojoj pripada i General Elektronic, što znači da ima vrlo snažnog dioničara i zdravu financijsku podlogu. Rejting Grupe je iznimno visok AAA, po ocjeni Standard & Poor. Prema podacima iz 1997., ERC Frankona je imala premije od 4,7 milijardi DEM, a ERC Grupa od 13,3 milijarde DEM. Frankonin je profit iznosio 361 milijun DEM, dok je za cijelu Grupu dosegnuo 1,1 milijardu DEM. Kako je na seminaru istaknula Petra Fleck iz Frankone, velika im je čast biti suorganizatorima ovoga seminara i gostima u HGK. ERC Frankona godinama surađuje sa hrvatskim tržištem, za koje su veoma zainteresirani te planiraju još veću ekspanziju. Stoga je seminar o aspektima upravljanja rizikom i procjene mogućih šteta u osiguranju industrija od požara samo početak, istaknula je. PREDSTAVLJENA KNJIGA "KONCESIJE I UGOVARANJE BOT PROJEKATA" Knjiga "Koncesije i ugovaranje BOT projekata" dr. Branka Vukmira, glavnog pravnog savjetnika Hrvatske agencije za promicanje ulaganja (HAPU) i dr. Vladimira Skendrovića, koordinatora projekata Svjetske banke, predstavljena je nedavno u Zagrebu. Promociju su organizirali zagrebački ured Svjetske banke, HAPU i Hrvatski savez građevinskih inženjera. Riječ je o prvoj takvoj knjizi u Hrvatskoj koja se bavi problematikom koncesije i BOT projekata, a izdavač je Hrvatski savez građevinskih inženjera. Build Operate Transfers (BOT) označava način ugovaranja izgradnje velikih investicijskih objekata infrastrukture uz sudjelovanje privatnog sektora. U knjizi su detaljno pojašnjeni svi elementi koncesije i BOT projekata, koji prije svega predstavljaju partnerstvo između javnog i privatnog sektora. Ono se ostvaruje privatnim ulaganjima u infrastrukturne objekte, što bi omogućilo i rasterećivanje državnog proračuna. Kako su istaknuli sami autori, BOT model u zadnjih nekoliko godina dobiva sve veći značaj u razvitku infrastrukture. Ti projekti uvijek su složeni i njihova priprema i ostvarenje traži širok raspon pravnih, ekonomskih, financijskih, tehničkih i drugih znanja. Ne postoji jedan BOT model koji bi se mogao primjeniti na sve infrastrukturne projekte, ali postoje određena načela i pravila koja treba slijediti, kako bi se projekt pravilno razvio, pregovori dobro vodili i projekt uspješno realizirao, kažu autori. Stoga je ova knjiga pokušaj da znanje i iskustvo stečeno radom na BOT projektima u svijetu i domovini, prenesu onima koji se bave razvojem infrastrukture u Hrvatskoj tj. "onima koji znaju kamo idu i žele naučiti kako će uspješno tamo stići". SPOR POVRATAK HRVATSKOG TURIZMA NA INOZEMNA TRŽIŠTA Nedostatak inozemnih ulaganja u hrvatski turizam i spora privatizacija turističkih objekata, neki su od glavnih problema s kojima se trenutačno suočava hrvatski turizam. Zbog toga je usporen njegov povratak na mjesto koje mu pripada na inozemnom turističkom tržištu, rečeno je na nedavnom skupu hrvatskih turističkih stručnjaka i članova Akademije o turizmu u Hrvatskoj s međunarodnim turističkim stručnjacima. Skup je održan u sklopu godišnje konferencije Svjetske asocijacije turističkih znanstvenika (IAST), koja se od 27. lipnja do 2. srpnja po prvi puta održava u Zagrebu i u Hrvatskoj. U prijeratnim je godinama turistička djelatnost u ukupnom izvozu sudjelovala s 80 posto, a u bruto domaćem proizvodu (BDP) od deset do 12 posto. Hrvatska je bila 18. turističko odredište na svijetu. U 1998. godini hrvatski je turizam činio 25,1 posto izvozne djelatnosti, a u BDP-u je sudjelovao s tek 4,2 posto. Hrvatska je kao turističko odredište pala na 34. mjesto. Tijekom posljednjih dvadesetak godina na ljestvici najboljih gostiju bili su Nijemci, koji su u ukupnim dolascima sudjelovali od 23 do 27 posto. U ratnim se godinama promijenila struktura gostiju, pa su tako jedni od naših najznačajnijih gostiju postali turisti iz istočnoeuropskih zemalja. Jedan od problema s kojim se suočava hrvatski turizam je i spor povratak "starih" gostiju. Naime, proteklih se godina promijenio trend u svijetu i turistima više nije dostatno samo sunce i more, nego se oni zanimaju i za ostale sadržaje, primjerice kulturne i sportske. Stoga sve više Europljana odlazi u Tursku, Grčku i daleke destinacije. Ono što dodatno otežava povratak turista u Hrvatsku, kako je rečeno na skupu, je i problem što u dovoljnoj mjeri nema povratka inozemnih turoperatora na hrvatsko tržište. Naime, većina njih nema nikakvih interesa u Hrvatskoj jer nemaju vlasništva u našim turističkim agencijama. Njihov je značaj bitan i zbog toga što o nekom turističkom odredištu mogu stvoriti pozitivan ili negativan image, što posebice utječe na mišljenje potencijalnih gostiju. Osim toga, inozemne turiste dodatno opterećuje i često mijenjanje hrvatskog poreznog sustava, a i činjenica što Hrvatska još uvijek ne kotira dovoljno dobro u inozemstvu jer se to područje smatra politički nestabilno, istaknuto je na skupu. PREDSTAVLJEN VODIČ O SVJETSKOJ BANCI NAMIJENJEN SINDIKATIMA JAVNOG SEKTORA Međunarodne javne službe (PSI), udruga koja okuplja preko 500 sindikata javnog sektora iz 140 zemalja, predstavila je ovih dana svoj vodič o Svjetskoj banci namijenjen hrvatskim sindikatima. Vodič objašnjava ulogu, ustroj i način djelovanja Svjetske banke, kao i glavne smjernice djelovanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pojasnio je zamjenik glavnog tajnika PSI-a Alan Leather. Te bi informacije trebale pomoći hrvatskim sindikatima da se djelotvornije suprotstave zahtjevima Svjetske banke i MMF-a za kresanjem troškova i smanjenjem plaća u javnom sektoru, istaknuo je. U vodiču se stoga izlaže strategija alternativnog načina restrukturiranja javnog sektora, koji se ne svodi samo na tržišne i komercijalne interese. Važno je da hrvatski sindikati mogu Vladi predložiti drugačiji model restrukturiranja od onoga kojeg nameću Svjetska banka i MMF, ocijenio je Leather. Američki centar za međunarodnu radničku solidarnost organizirat će o toj problematici obuku za sindikalne povjerenike iz javnog sektora, a prvi seminari bit će u rujnu, najavio je Rudy Porter, voditelj ureda Centra u Hrvatskoj. Porter je za nedavnog posjeta izaslanstva MMF-a Hrvatskoj uputio javni prosvjed zbog zahtjeva MMF-a za rezanjem plaća u javnim i državnim službama. Porter je upozorio da Svjetska banka ima razrađenu strategiju pomoći svakoj zemlji s kojom ima odnose, o čemu se dogovara s vladama tih zemalja. Hrvatski sindikati trebali bi se ne samo informirati o toj strategiji, nego i tražiti od Vlade da ih uključi u njezinu izradu, drži Porter. 6. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE KREDITNA BANKA ZAGREB OSTVARILA NETO DOBIT OD 3,54 MILIJUNA KUNA. Glavna skupština Kreditne banke Zagreb d.d. odlučila je da se neto dobit za 1998. od 3,54 milijuna kuna, rasporedi u ostale rezerve banke. Skupština, održana ovih dana u Zagrebu, prihvatila je izvješća Nadzornog odbora i Uprave Banke te revizorske kuće PriceWaterhouseCoopers. U izvješću Nadzornog odbora Banke utvrđeno je da je u 1998. Kreditna banka Zagreb d.d. neznatno smanjila bilančnu aktivu ali je uspješno održavala potrebnu likvidnost i sigurnost u radu, što je bilo najvažnije u teškim gospodarstvenim uvjetima u protekloj godini. Tom je prigodom istaknuto da dioničari mogu biti zadovoljni činjenicom da je ostvaren kontinuitet u radu Banke, čime se Kreditna banka Zagreb d.d. svrstava u red stabilnih banaka. Uprava ocjenjuje poslovanje u prošloj godini dobrim i stabilnim uz solidan rejting u inozemstvu te prvoklasne klijente, na čemu će graditi svoje poslovanje i u 1999. godini. Kako stoji u izvješćima, aktiva banke zadnjeg dana prošle godine iznosila je 732,68 milijuna kuna, dionički kapital 156,64 milijuna kuna, dok je jamstveni kapital iznosio 184,6 milijuna kuna. SISAČKA BANKA U 1998. OSTVARILA 1,989 MILIJUNA KUNA DOBITI Sisačka banka d.d. u prošloj je godini ostvarila dobit od gotovo dva milijuna kuna, od čega će 995.911,23 kune biti raspoređeno u rezerve Banke, a ostalo je namijenjeno isplati dividende povlaštenih dionica. Time se osigurala dividenda od deset posto nominalnih uloga, odnosno 40 kuna po dionici, odlučila je Glavna skupština dioničara Sisačke banke d.d. u Sisku. Na kraju 1998. potencijal Banke iznosio je 595,3 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje od tri posto. Poslovanje s građanima, bančinim najvažnijim klijentima, poraslo je po svim segmentima. Rast devizne štednje od 38 milijuna kuna rezultat je reakcije štediša na povoljne kamatne stope na rentnu štednju. S osnove 'stare' devizne štednje građana u dva je obroka dospjelo ukupno 1,2 milijuna DEM, a Banka je na svoj teret prijevremenim dospijećima isplatila 2,4 milijuna DEM. Saldo kredita građanima krajem prošle godine iznosio je 144,3 milijuna kuna. Od toga se na suradnju s HBOR-om odnosi 28,8 milijuna kuna stimulativnih sredstava uglavnom za poticanje malog poduzetništva na ratom stradalim područjima. Pravnim je osobama u prošloj godini odobreno 207 milijuna kuna, od čega 183,1 milijun kuna iz naplaćenih ranije odobrenih kredita i 23,9 milijuna kuna HBOR sredstava u četiri različita programa gospodarstvu. Za potrebe zaštite od rizika iz poslovanja, Banka je rezervirala 40,5 milijuna kuna. Ukupni su prihodi od kamata u 1998. u odnosu na godinu ranije uvećani za 19,1 milijun kuna, dok su troškovi porasli za 11,3 milijuna kuna. U svibnju je dovršena i emisija povlaštenih dionica kojom je temeljni kapital povećan za 9,9 milijuna kuna. Jamstveni je kapital porastao novih deset posto i iznosi 121,2 milijuna kuna. LANJSKA DOBIT RIJEČKE KVARNER BANKE IZNOSILA TRI MILIJUNA KUNA Riječka Kvarner banka d.d. ostvarila je u 1998. neto dobit od gotovo tri milijuna kuna, a ostvaren je prihod od 15,34 milijuna kuna, rečeno je na glavnoj skupštini banke. Ostvarena dobit za 1,3 milijuna kuna manja je nego godinu ranije, a kao osnovni razlog smanjenja naznačena je težnja za pojačanjem konkurentske sposobnosti Banke, radi čega su naknade za njezine usluge smanjene za 50 posto. Također je prošla godina za Kvarner banku bila razdoblje velikih ulaganja - jer je preseljena na atraktivnu lokaciju u središtu Rijeke i realizirana je dogradnja integriranog informatičkog sustava, a ukupna vrijednost tih investicija bila je otprilike tri milijuna kuna. Banka je dioničar u nekoliko projekata koji za sada ne nose dividende, u što je angažirano otprilike tri milijuna kuna, pa su ova ulaganja ukupno umanjila njezin kreditni potencijal za približno šest milijuna kuna, a s tog je osnova smanjen ukupni prihod. Prihvaćen je prijedlog Nadzornog odbora i Uprave banke da se cjelokupna neto dobit usmjeri u jačanje temeljnog kapitala, čime bi on iznosio 58,2 milijuna kuna. Preostalih 1,82 milijuna kuna do potrebnog cenzusa prema novom Zakonu o bankama planira se ostvariti iz poslovanja u 1999. godini, a ukoliko to ne bude moguće predložit će se dokapitalizacija. NETO DOBIT ISTARSKE BANKE U REZERVE Istarska banka dd prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 2,4 milijuna kuna, koja će se, sukladno odluci skupštine banke, rasporediti u rezerve banke. Istodobno je odlučeno da se štedionica Istranova pripoji Istarskoj banci, što predstavlja prvi proces dokapitalizacije tog najvećeg financijskog subjekta u Istarskoj županiji. Većinom glasova nazočnih dioničara izabran je novi sedmeročlani Nadzorni odbor u kojem su: Silvana Kostešić, Giankarlo Župić, Karmelo Krebel, Marino Roce, Ladislav Turčinović, Ivan Pastulović i Ivica Vrbetić. Za predsjednika skupštine jednoglasno je izabran dr. Igor Štoković. Članovi novog Nadzornog odbora u naredih mjesec dana će imenovati novu tročlanu uprave banke s obzirom na to da je dosadašnjoj upravi istekao mandat. Kako je istaknuto tijekom Skupštine, Istarska je banka danas - nakon što je Globus grupa Miroslava Kutle prodala svoje dionice tvrtkama s područja Istarske županije - većinom u privatnom vlasništvu. Time je stvorena polazna osnova za daljnju dokapitalizaciju uz strateške vlasnike s područja Istre, ali i uz mogućnosti traženja novih strateških investitora koji bi usmjerili daljnji razvoj Istarske banke, rečeno je na Skupštini. U PULI OTVORENA PODRUŽNICA RAIFFESEINBANK AUSTRIA D.D. Krajem prošloga tjedna u Puli je otvorena podružnica Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA). U tu je podružnicu, koja se nalazi u samom središtu grada, uloženo 1,5 milijuna DEM i u njoj je devetoro zaposlenih. Po riječima Uprave, poslovnica će nuditi sve bankarske usluge na području poslovanja s građanima, poduzećima i investicijskog bankarstva. U RBA najavljuju kako će se do kraja godine otvoriti svoje podružnice i u Samoboru, Varaždinu, Čakovcu i Splitu. Nakon otvorenja, potpisan je Ugovor o poslovnoj suradnji između te banke, županije i turističke zajednice. Riječ je o nastavku suradnje i prošlogodišnjeg programa kojim je ova banka izdvojila tri milijuna DEM za poticanje razvoja Istarske županije. U 1999. će RBA izdvojiti ukupno 2,4 milijuna DEM, a korisnici tog dugoročnog kredita, uz devet posto godišnje kamate, moći će ga otplaćivati tijekom deset godina. RBA banka dodjeljuje kredite za poticanje razvoja ulaganja u pružanje ugostiteljski usluga u seljačkim domaćinstvima Istre odnosno u tzv. programu agroturizma. Potencijalne korisnike predlaže Turistička zajednica. Krediti će se odobravati seljačkim domaćinstvima u unutrašnjosti Istre kako bi se time oživio turizam i u tom dijelu istarske županije. PUTEM PBZ-A NOVA TRANŠA PLIVINIH KOMERCIJALNIH ZAPISA Hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva na domaćem je tržištu prošli tjedan izdala novu tranšu svojih komercijalnih zapisa. Iznos izdanih zapisa povećan je u odnosu na prijašnje dvije tranše i iznosi 30 milijuna kuna. Zapisi su izdani na rok 91 dan i dospijevaju na naplatu 20. rujna ove godine. Kao i kod dosadašnjih izdanja, transakciju je organizirala Privredna banka Zagreb d. d. (PBZ) u sklopu Programa izdavanja komercijalnih zapisa Plive, ukupno vrijednih 400 milijuna kuna. Povećanje iznosa rezultat je iznimno velikog zanimanja koje investitori pokazuju za takve instrumente posljednjih mjeseci. Pliva je prepoznata kao jedna od rijetkih hrvatskih kompanija čije vrijednosnice predstavljaju potpuno siguran plasman čiji povrat se ničim ne dovodi u pitanje, smatra PBZ. Ta je banka uspjela organizirati sekundarno tržište tih vrijednosnih papira i svojim svakodnevnim objavljivanjem kupovnih i prodajnih cijena komercijalnih zapisa uvjerila dosadašnje investitore kako jednostavno mogu prodati prije kupljene zapise u bilo kojem trenutku. Komercijalni zapisi Plive ponuđeni su građanima u poslovnicama PBZ-a, među kojima raste zanimanje za ulaganje u takav oblik štednje s visokom dobiti, te su sve češće transakcije u kojima mali investitori kupuju komercijalne zapise na šalterima banke. Komercijalni zapisi Plive izdani su uz dobit 12,80 posto na godišnjoj razini, no zbog velike potražnje cijena im je odmah porasla, pa se ovog tjedna prodaju uz dobit 12,50 posto na godišnjoj razini. SKUPŠTINA DIONIČARA CROATIA OSIGURANJA Dioničari najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke Croatia osiguranje dd, na prošlotjednoj su redovnoj godišnjoj skupštini odlučili od lani ostvarenih gotovo 77 milijuna kuna bruto dobiti, za dividendu izdvojiti 43,5 milijuna kuna ili 140 kuna po jednoj dionici. Za porez na dobit izdvojit će se 27,6 milijuna kuna, dok će se ostatak dobiti prebaciti u pričuve tog osiguravatelja. Uprava tvrtke prošlogodišnje poslovanje ocijenjuje najboljim dosad u povijesti tvrtke. Ukupna fakturirana premija Croatia osiguranja lani je iznosila gotovo 2,4 milijarde kuna, što je 5,4 posto više nego godinu prije, od čega je naplaćeno 2,26 milijardi kuna ili 94,6 posto od fakturiranog. Prema grupacijama osiguranja, najviše, 41 posto premija odnosi se na osiguranja motornih vozila, 19 posto na osiguranje imovine, 14 posto na neživotna osiguranja, 11 posto na transportna osiguranja i kredite te pet posto na životna osiguranja. Sve vrste osiguranja su povećane u odnosu na 1997. osim osiguranja za transporte što je vezano uz probleme brodarskih tvrtki, odnosno općenito teškog stanja u toj gospodarskoj grani. Na skupštini su bila prisutna tri dioničara koji imaju ukupno 77,71 posto udjela u Croatia osiguranju i to predstavnica Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) koji drži 77,5 posto temeljnog kapitala tog osiguravatelja u svom portfelju, te predstavnici Zagrebačke i Slavonske banke koji su manji doničari. UVEDENA VALUTNA KLAUZULA ZA STAMBENU ŠTEDNJU Prva stambena štedionica (PSŠ), članica Grupe Zagrebačka banka, nove će ugovore s valutnom klauzulom započeti sklapati tijekom kolovoza. Istodobno, svim svojim štedišama čiji su se Ugovori do sada vodili bez valutne klauzule, PSŠ pružit će mogućnost da svoju štednju nastave uz valutnu klauzulu. Naime, Zastupnički dom hrvatskog Državnog sabora prihvatio je 30. lipnja izmjene i dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Omogućuje se sklapanje ugovora o stambenoj štednji uz valutnu klauzulu, a njena primjena bit će moguća osam dana od objave u Narodnim novinama. Dakle, već tijekom srpnja. Uvođenje valutne klauzule u PSŠ-u ocjenjuju izuzetno značajnim, a drže i kako će spomenuta odluka još više pridonijeti uspjehu projekata stambene štednje u Hrvatskoj. Štedni ulozi u Prvoj stambenoj štedionici ukamaćuju se uz tri posto fiksne kamatne stope uz valutnu klauzulu, a kamate se, osim na vlastita dobivaju i na državna poticajna sredstva. Visina uloga, rok oročenja, odluka o korištenju ili ne korištenju kredita, raspolaganje sredstvima slobodan su izbor svakog štediše. Na temelju stambene štednje, a po isteku ugovorenog razdoblja, dobiva se stambeni kredit uz fiksnu kamatnu stopu od samo šest posto godišnje. Za dobivanje stambenog kredita nije potreban depozit, a rokovi vraćanja kredita ovise o dužini roka štednje. PSŠ tako nudi štednju na dvije, pet ili deset godina, uz jednokratne ili mjesečne uplate te uz rokove vraćanja kredita od tri devet, 11 i 21 godinu. Za štednju do dvije godine kredit se odobrava u omjeru 1:1, a na rokove duže od pet godina u omjeru 1:1,5. Svaki član obitelji, bez obzira na dob, može imati vlastiti Ugovor o stambenoj štednji i na osnovu njega dobiva državna poticajna sredstva uz kamate. Riječ je o obiteljskoj štednji. Osim fizičkih osoba dozvoljeno je i sklapanje Ugovora za gradove ili poduzeće, pa tako tvrtke mogu riješiti stambeno pitanje svojih zaposlenika. Inače, do sada Prva stambena štedionica ima sklopljeno 3200 ugovora u visini 180 milijuna kuna ciljanog iznosa. Stambene su štedionice osnovane po posebnom Zakonu o stambenoj štednji kojeg su se striktno dužne pridržavati, a nadzor i kontrolu zakona vrši Hrvatska narodna banka (HNB) i Ministarstvo financija. Za razliku od klasičnih banka i štedionica, stambene štedionice bave se isključivo prikupljanjem štednje i odobravanjem stambenih kredita i nema rizičnih plasmana gospodarstvu. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 28. lipnja - 01. srpnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Zagrebačka banka 0 735 -0,68 7.730.578 31,30 2. Pliva 550 -0,18 2.408.960 4.272,77 3. Plava laguna 380 0,00 570.000 695,09 4. Našice cement 480 - 288.000 - 5. Podravka 75 -3,85 134.844 -83,98 6. Riječka banka 65 -3,00 65.530 547,85 7. Varaždinska banka 72 0,00 60.480 -28,44 8. Karlovačka pivovara 395 -1,25 49.855 -93,77 9. Viktor Lenac 45 - 31.078 - 10. Kraš 60,50 5,86 21.425 321,25 UKUPAN PROMET 11.426.594 17,28 Vrijednost indeksa CROBEX 723 -0,41 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 14. - 17. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Bjelovarska banka 4.400 0,00 7.730.578 31,30 2. Jadranka Mali Lošinj 994 - 5.742.338 - 3. Arenaturist 78 - 3.925.721 - 4. Chromos pigmenti Zagreb 71 - 1.852.390 - 5. PIF Dom 11 0,00 181.401 41,12 6. PIF Expandia 11 0,00 62.507 0,18 7. Varteks 19 - 34.067 - 8. PIF Velebit 5 -16,67 8.516 -37,64 9. PIF Središnji nacionalni fond 4 -20,00 6.689 -34,77 10. Ericsson Nikola Tesla 73 -8,75 3.650 -72,52 UKUPAN PROMET 25.304.141 930,91 Vrijednost indeksa VIN 295 3,51 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 24. lipnja - 01. srpnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 24.06. 5.000.000 5.000.000 12,40% 122.895.000 25.06. 13.000.000 9.900.000 11,86% 138.710.000 28.06. 14.300.000 3.300.000 12,45% 156.890.000 29.06. 18.000.000 9.000.000 11,61% 203.225.000 30.06. 15.000.000 9.750.000 11,70% 203.655.000 01.07. 15.000.000 4.500.000 12,44% - Dnevni prosjek 13.380.000 6.908.000 12,07% 165.075.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 30.06. HNB 35 dana 106.000.000 10,10% 30.06. HNB 91 dana 53.000.000 11,14% 30.06. HNB 182 dana 10.000.000 12,15% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 30.06. - 864.700.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA EUROPSKA UNIJA UKIDA DUTY-FREE PRODAJU Od ponoći 30. lipnja stupila na snagu odluka Europske Unije o ukidanju 'duty-free' prodaje. To znači da će svi koji putuju unutar jedinstvenog tržišta EU od 1. srpnja morati plaćati sva porezna davanja pri kupnji pića, cigareta i luksuznih proizvoda. Promjene koje stupaju na snagu 1. srpnja su: ukida se duty-free prodaja alkohola, cigareta i ostale potrošačke robe u zračnim lukama te na brodovima i trajektima na svim putovanjima unutar EU; na proizvode kupljene u trgovinama u zračnim lukama, brodovima i trajektima plaćat će se PDV i porezna davanja zemlje gdje započinje putovanje; proizvodi za konzumaciju u zrakoplovima, trajektima i brodovima ostaju oslobođeni od plaćanja poreza; pa putovanjima u odredišta izvan granica EU putnici će i dalje moći kupovati proizvode po cijenama u koje nisu uračunati porezi. Unatoč tomu što su tri zemlje EU - Njemačka, Francuska i Velika Britanija - pokušavale tražiti promjenu takve odluke na summitu čelnika u Koelnu, nisu dobile potrebnu većinu za njezino povlačenje. Dok kupci ovih dana užurbano kupuju u zračnim lukama i na trajektima kako bi iskoristili posljednje minute do stupanja na snagu spomenute odluke, mnogi trgovci obećavaju da će i nakon 1. srpnja zadržati niže cijene. Najviše će izgleda biti pogođeni pušači. Cigarete, kao i određene vrste žestokih pića, bit će osjetno skuplje. Ipak, visina poreznih davanja varirat će od zemlje do zemlje. Samo radi usporedbe, pakiranje od 200 cigareta stajat će primjerice u Velikoj Britaniji 38 GBF, dok će se u Francuskoj i na trajektima u francuskim teritorijalnim vodama za to morati izdvojiti 21 GBF. U duty-free trgovinama ta je količina stajala svega 16,95 GBF. Procjenjuje se da će nova odluka rezultirati ukidanjem otprilike 100.000 radnih mjesta i smanjenjem dobiti zračnih luka i transportnih tvrtki. IZVANREDNA SKUPŠTINA GLUMINA BANKE D.D. MOSTAR U Ljubuškome su prošloga tjedna na izvanrednoj skupštini Glumina banke d.d. Mostar razriješena dužnosti šestorica članova Upravnoga i Nadzornoga odbora. Skupštini su bili nazočni i predstavnici većinskog vlasnika i stečajnoga upravitela Glumina banke d.d. Zagreb. Računi dviju banaka blokirani su, a u tijeku je stečajni postupak. Direktor Glumina banke d.d. Mostar Leon Begić kazao je da "blokada računa i stečaj ne znači zatvaranje banke". Do redovite skupštine u srpnju očekujemo da će biti ponuđena rješenja za izlazak iz krize i deblokade banke, a u tome očekujemo potporu hrvatske Vlade i Federacije BiH, dodao je Begić. Većinski vlasnik i upravitelj Glumina banke d.d. Zagreb u stečaju Vedran Sinovčić istaknuo je kako je potrebno "vratiti poljuljano povjerenje u banku". Po Sinovčićevu prijedlogu umjesto Ante Zdilara, Ivana Perića i Emila Međugorca u Upravni odbor Glumina banke u Mostaru imenovani su Vedran Sinovčić, Egon Padovan i Vladislav Pogarčić. U Nadzorni odbor banke su umjesto Marka Marčinka, Zdenka Bastaje i Andreja Šarića imenovani Dijana Vidović, Ivanka Grgić i Zdenka Komendanović. COCA-COLA KUPILA PRIJERATNU PUNIONICU KOD SARAJEVA Tvrtka Coca-Cola na aukciji održanoj u Sarajevu kupila je prošloga tjedna za 5,5 milijuna DEM razrušene pogone svoje prijeratne punionice u blizini glavnog grada BiH. Ovo je ujedno bila i prva kuporpodaja po prethodno raspisanom tenderu otkako je u Federaciji BiH početkom svibnja započeo proces privatizacije. Coca-Cola se obvezala na nova ulaganja, uvođenje suvremene tehnologije u proizvodni proces kao i zapošljavanje određenog broja radnika. Agencija za privatizaciju Sarajevske županije priopćila je kako će Coca-Cola u srpnju promovirati cjelokupni investicijski program za svoj novi pogon u sarajevskom predgrađu Hadžići. U POLJSKOJ POVUČENA IZ PRODAJE MINERALNA VODE COCA-COLE Problemi Coca-Cole, najvećeg svjetskog proizvođača bezalkoholnih pića, u Europi se nastavljaju. Ovih je dana njihova podružnica u Poljskoj bila primorana povući kontaminirane boce mineralne vode tog svjetskog proizvođača sa polica tamošnjih trgovina. Iz Coca- Cola Beverages Poljska izjavili su da je u 1.500 boca njihove mineralne vode 'Bonaqua' otkriveno da sadrže plijesan nakon čega su povukli iz prodaje 246.000 staklenih boca i zamijenili ih plastičnim bocama. Predstavnici kompanije izjavili su da se plijesan u staklenim bocama nalazila prije no što su punjene mineralnom vodom, ali su poljski inspektori odlučili da bi moglo biti štetno za zdravlje. Iz Coca-Cole Poljska izjavljuju da 75 posto boca pogođenih tim zagađenjem uopće nije stiglo do trgovina. Poljska je tako prva zemlja srednje Europe pogođena problemom kontaminiranih Coca-Colinih proizvoda. Coca-Cola Poljska, u kojoj 20 posto dionica drži Coca-Cola, djeluje odvojeno od Coca-Cola Beverages, inače najveće tvrtke za punjenje i distribuciju njihovih pića za srednju Europu. SLOVENSKA VLADA ZAMRZNULA CIJENE POD SVOJOM KONTROLOM NA MJESEC DANA Slovenska vlada donijela je uredbu kojom je na mjesec dana zamrznula cijene pod državnom kontrolom kako bi izbjegla neopravdana povećanja cijena zbog uvođenja PDV-a, koji se od 1. srpnja primjenjuje u Sloveniji. Vjeruje se da će zbog te mjere neprimijenjenima ostati cijene telefonskih usluga, naftnih derivata, školskih udžbenika i električne energije. Nakon isteka mjesec dana, poduzeća na koje se uredba odnosi morat će uz zahtjev za povišenje cijena predložiti i kalkulaciju u kojoj će posebno izračunati učinak PDV-a. Premijer Janez Drnovšek izjavio je da po analizama ekonomista ne bi trebalo doći do znatnijih promjena cijena zbog promjena u poreznom sustavu i da će učinci PDV-a biti dugoročno pozitivni. "Kratkoročno će PDV zaoštriti stanje likvidnosti poduzeća i državnog proračuna, ali bi se stanje trebalo normalizirati već do kraja godine. Reforma je dobro pripremljena i PDV se zbog sezonskih kretanja cijena uvodi u pravom trenutku. Prve ocjene o tome kako smo se pripremili na PDV bit će moguće tek nakon tri mjeseca, a realne tek na kraju godine" - izjavio je Drnovšek. ZA INFRASTRUKTURE ZEMALJA ISTOČNE EUROPE TREBA 200 MILIJARDI EURA Modernizacija infrastrukture i zaštita okoliša u zemljama srednje i istočne Europe zahtijevaju investiciju od oko 200 milijardi eura, rekao je u srijedu direktor Europske banke za investicije za srednju i istočnu Europu Walter Cernoia. Europska banka za investicije predstavlja najveći izvor financiranja zemalja srednje i istočne Europe, bez obzira što su ti fondovi premali za potrebe te regije, rekao je Cernoia koji se nalazi u Salzburgu na gospodarskom summitu zemalja srednje i istočne Europe koji je organizirao Svjetski gospodarski forum. Od 1990. Europska banka za investicije odobrila je devet milijardi eura za deset zemalja istočne i srednje Europe koje se najavile kandidaturu za pristupanje Europskoj uniji. SIEMENS BUILDING TEHNOLOGIES - VODEĆI U SVIJETU "Siemens Building technologies", (Siemens tehnika u zgradama), posebno poslovno područje korporacije Siemens, prošle je godine ostvarilo promet od 7,7 milijardi DEM. Lani je ta korporacija tako zauzela vodeću poziciju na tržištu koje objedinjuje područja upravljanja, sigurnosti i automatike u zgradama, te projekte sa područja realizacije ukupne infrastrukture u zgradama. Pripajanjem švicarskih tvrtki Landis&Staefa te Cerberus krajem prošle godine Siemensovim dijelovima "Facility Menagment" i "Project Business", postavljeno je poslovno područje "Siemens Building Technologies", a to je zasada jedinstveno stapanje svih tehnika i sustava koji se odnose na opremanje i upravljanje zgradama u jednu cjelinu. Siemens Building Tehnologies zapošljava 30.000 djelatnika u 50 zemalja svijeta, a lani su ostvarili ukupno 276 milijuna DEM dobiti. U prvoj su godini svog zajedničkog poslovanja sve četiri poslovne jedinice ostvarile u prosjeku deset posto veći promet. Tako je promet dijela Landis&Staefa povećan na 3,8 milijardi DEM, a područja Cerberus na 2,6 milijardi, dok je promet Project Businessa iznosio 1,1 milijardu DEM odnosno 304 milijuna DEM je ostvario Facility Menagment. Korporacija Siemens prošle je godine sa 400.000 zaposlenih ostvario ukupan promet od gotovo 118 milijardi DEM, a vrijednost naručenih poslova iznosila je 120 milijardi DEM. Investicije su povećane za 46 posto na 14,3 milijarde DEM, dok je u razvoj i istraživanje uloženo 9,1 milijardu DEM, što je 12 posto više nego godinu ranije. Lani je neto dobit iznosila 2,6 milijardi DEM, a planovi korporacije su dvostruko veća neto dobit u ovoj godini. U Hrvatskoj je tvrtka Siemens d.d. prošle godine ostvarila promet nešto veći od sto milijuna DEM, dok je vrijednost ugovorenih poslova premašila 250 milijuna DEM. U okviru sajma "Interprotex '99" održanog nedavno na Zagrebačkom Velesajmu, Siemens Hrvatska prezentirao je poslovno područje "Tehnika u zgradama", odnosno najnovije vatrodojavne i protuprovalne sustave, videonadzor sustave te sustave za kontrolu pristupa. USPOREN GOSPODARSKI RAST U SVIJETU Gospodarski rast u svijetu općenito, a osobito u zemljama u razvoju sporiji je od očekivanoga i ove će godine biti najslabiji u cijelom desetljeću, zaključili su stručnjaci UN-a u izvješću koje je u četvrtak objavljeno u New Yorku. Očekuje se da bi prosječni svjetski gospodarski rast mogao biti otprilike dva posto, a ranije su procjene govorile da bi se s rastom od približno tri posto moglo utjecati na smanjenje siromaštva i povećanje životnoga standarda. Prema podacima sadržanima u izvješću "Svjetsko gospodarstvo 1999.", samo 13 zemalja u razvoju ove bi godine moglo dostići željenu stopu gospodarskog rasta. Prije tri godine u toj je skupini bilo 39 zemalja. Istodobno, čak 32 zemlje očekuju da će imati manji dohodak po glavi stanovnika nego lani. Stručnjaci UN-a očekuju da će i europske zemlje u tranziciji imati slabije rezultate nego prethodnih godina. Prosječni rast njihovih gospodarstava prije dvije godine bio je 2,4 posto godišnje a ove bi godine mogao pasti ispod dva posto. Podtajnik UN-a za gospodarska i socijalna pitanja Nitin Desai smatra da su razlozi ovog usporavanja dugoročne posljedice financijske krize koja je prije dvije godine počela potresati svijet iz jugoistočne Azije, preko Rusije do Latinske Amerike. "Kriza se uglavnom smirila ali posljedice na gospodarski rast su ostale", kaže Desai. U IZBORU AUTOMOBILA STOLJEĆA 26 AUTOMOBILA Više od stotinu marki poznatih automobila bilo je u početnom krugu izbora za "Automobil stoljeća", od kojih je njih 26 nedavno i ušlo u završni krug izbora. Izbor za "Automobil stoljeća" organiziraju 132 vodeća svjetska publicista i novinara te branše iz 33 zemlje, uz sudjelovanje glasača putem Interneta, a završni će se rezultati izbora objaviti u prosincu ove godine. Od ukupno 26 nominiranih automobila za "Automobil stoljeća" najviše je automobila njemačkih proizvođača - njih osam, zatim šest automobila proizvedenih u Velikoj Britaniji te pet u Francuskoj. U završni izbor uključena su i četiri automobila koja su proizvedena u SAD-u, te tri proizvedena u Italiji. Od poznatijih marki iz koncerna Volkswagen (VW) u taj su izbor uključeni automobili - Golf I, Buba, Audi Quattro i Porshe 911, a od ostalih njemačkih automobila još su nominirani modeli iz sredine stoljeća Mercedes-Benza - 300 SL Coupe i S/SS/SSK, zatim automobil BMW 328 iz kraja tridesetih godina, te automobil NSU Ro 80 iz 1967. Britanske proizvođače iz koncerna Rover predstavljaju terenac Range Rover te automobil Mini, dok su od ostalih proizvođača zastupljeni Rolls-Royce sa svojim modelom iz dvadesetih godina kao i Austin Seven iz istog razdoblja te dva Jaguara koji su se proizvodili sredinom ovog stoljeća. 9. POSEBAN PRILOG PROVEDENO NAJAVLJENO POSKUPLJENJE NAFTNIH DERIVATA I CIGARETA Od četvrtka skuplji naftni derivati i cigarete Od četvrtka, 1. srpnja, u jedan sat ujutro Ina je, temeljem Vladine odluke od 25. ožujka, povećala maloprodajne cijene benzina i dizelskoga goriva. Također, jednu su kunu poskupile i domaće cigarete zbog stupanja na snagu novog Zakona o posebnom porezu. Cijena litre motornog benzina od 98 oktana tako je sa 4,2 porasla na 4,53 kune po litri. Eurosuper 95 poskupio je s 3,85 na 4,15, benzin od 91 oktana s 3,7 na 3,99, a eurodizel s 3,5 na 3,77 kuna po litri. Vlada RH na sjednici od 25. ožujka u saborsku je proceduru uputila prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. Na istoj sjednici utvrđen je i prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine te ujednačavanje poreznog opterećenja domaćih i uvoznih duhanskih prerađevina, sukladno zakonima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). INA o poskupljenju naftnih derivata Naftna industrija Ina od četvrtka primjenjuje novi maloprodajni cjenik benzina i dizelskoga goriva, prosječno 7,8 posto veći. Tako je cijena litre motornoga benzina 4,53 kuna (prije 4,20), eurosupera 95 4,15 kuna (3,85), benzina od 91 oktana 3,99 kuna (3,7), a eurodizela 3,77 kuna (3,5). Porast maloprodajnih cijena motornih benzina i dizelskoga goriva u prosjeku 7,8 posto najvećim je dijelom, tvrde u Ini, posljedica povećanja posebnog poreza- trošarina. Povećanjem maloprodajnih cijena, kako pojašnjava Ina, samo se djelomično ublažava gubitak koji nastaje zbog rasta cijena sirove nafte sa 9,5 USD po barelu - koliko je iznosio krajem godine - na 17 USD po barelu koliko trenutačno iznosi. Porasle su i cijene motornih benzina na tržištu Mediterana sa 155 na 180 USD po toni i dizelskog goriva sa 125 na 144 USD. Otegotna okolnost, pojašnjavaju u Ini, je i klizanje tečaja kune prema USD sa 6,40 kuna na 7,37 kuna zadnjeg dana lipnja. Inine se prodajne cijene mijenjaju u prosjeku samo tri posto, a dizelskoga goriva 1,4 posto, čime je tek, tvrde u Ini, simbolično udovoljeno Ininim zahtjevima. Prosječno je od korigiranih cijena Ina dobila tri lipe po litri, a u proračun se prosječno slijeva 26 lipa po litri. Analiza strukture prodajne cijene Ine u novim maloprodajnim cijenama pokazuje da se Inin udjel smanjio sa 40,4 na 38,6 posto kod motornih benzina, a kod dizelskoga goriva sa 42 na 39,5 posto, izvijestili su iz Ine. Ministarstvo gospodarstva o povećanju cijena benzina Promjena cijena motornih benzina i dizel goriva za prosječno 7,8 posto, utjecat će na povećanje troškova života 0,1 posto i cijena na malo 0,3 posto. Ministar Nenad Porges izjavio je nakon sjednice Vlade kako u povećanju cijena najviše sudjeluju trošarine, a manji se dio toga povećanja odnosi na Inu. Ujedno je napomenuo da je Vlada svjesna i Ininih kalkulacija, ali da Ina morati racionalizirati i svoje poslovanje. Potrebno je daljnje restrukturiranje Ine, odnosno neophodno je provesti proces tehnološkog osuvremenjivanja rafinerijskih kapaciteta, njihove adekvatne tržišne pozicioniranosti, kao i tragati za adekvatnim partnerima u onom dijelu postojeće mreže benzinskih crpki koje ne ostvaruju adekvatne poslovne rezultate. INA jest razmjerno uspješna tvrtka, no za vjerovati je kako postoji još prostora kojim bi se unutar nje, a ne nužno i isključivo porastom prodajnih cijena, amortizirale oscilacije i polučili još bolji poslovni rezultati, tumače u Ministarstvu. Osnova za promjenu cijena proizlazi iz promjene Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, koji je donio Hrvatski državni sabor, a koja se primjenjuje od 1. srpnja ove godine, a kojom su povećane trošarine motornih benzina i dizel goriva. Njihovom primjenom tako su povećane i maloprodajne cijene motornih benzina od 5,9 do 6,7 posto. Promjenu prodajnih cijena Industrije nafte Ina, od tri posto za motorni benzin i 1,4 posto za dizel goriva, razmotrile su stručne službe Ministarstva gospodarstva. Na temelju Odluke o obvezi prijave cjenika odnosno tarifa određenih pravnih osoba ("Narodne novine" br. 77/96) po kojoj je INA obvezna 15 dana prije primjene cijena dostaviti cjenik Ministarstvu gospodarstva na suglasnost, taj je zahtjev ocijenjen opravdanim i dana je suglasnost. Ministarstvo gospodarstva podsjeća i na promjene cijena nafte na svjetskom tržištu i rast tečaja USD, što izravno utječe na poslovanje Ine. Za potrebe tržišta nabavlja dvije trećine nafte i dio naftnih derivata na svjetskom tržištu, a njihove su cijene od zadnjeg povećanja cijena 16.1.1998. znatno porasle. Škegro: Zbog povećanja cijena benzina ne bi trebale rasti ostale cijene Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro izjavio je da zbog povećanja cijena naftnih derivata ne bi trebale porasti druge cijene. Povećanje cijena derivata je ispod osam posto, ne vjerujem da bi moglo doći do značajnijeg ili vidljivijeg porasta cijena troškova, tim više što proizvođači kao pretporez mogu odbiti dio koji se odnosi na PDV, izjavio je Škegro novinarima nakon sjednice Vlade. Ministar Škegro objasnio je da je do povećanja cijena došlo zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta tečaja USD (u zadnjih nekoliko mjeseci EURO, a time i kuna oslabili su otprilike 15 posto prema USD), te zbog promjena trošarina. Podsjetio je pritom da se trošarine nisu mijenjale od dana njihova uvođenja 1995. Ostali proizvođači u mogućim zahtjevima za povećanje svojih cijena moći će se, kaže Škegro, "pozivati onoliko koliko to malo poskupljenje benzina predstavlja porast njihovih troškova". A kako je povećanje manje od osam posto, Škegro ne vjeruje da bi se to moglo značajnije osjetiti u cijenama "inputa" drugih proizvođača. U povećanju cijena derivata najviše sudjeluju trošarine, a manji dio se toga povećanja odnosi na INA-u. Vlada je svjesna i INA-nih kalkulacija, ali će INA morati racionalizirati svoje poslovanje, kazao je ministar gospodarstva Nenad Porges, odgovarajući time na upit u kolikom dijelu povećanje cijena ide zbog trošarina, a koliko je usmjereno prema samoj INA-i.