ZAGREB, 29. lipnja (Hina/Reuters) - Oprez je prošloga tjedna bio glavna značajka trgovanja na njujorškoj burzi na Wall Streetu, ali i na ostalim svjetskim tržištima kapitala. Naime, tamošnji ulagači još uvijek s velikom pozornošću
prate sva zbivanja i vijesti o mogućem povećanju kamatnih stopa u Sjedinjenim američkim državama (SAD). Zbog te je neizvjesnosti pala vrijednost američke valute, a ništa povoljnije nisu prošle niti cijene dionica na američkom i europskim tržištima vrijednosnica. Pritom je Dow Jones, indeks burze u New Yorku, potonuo na 10.552,56 bodova ili 2,44 posto prema početku tjedna.
ZAGREB, 29. lipnja (Hina/Reuters) - Oprez je prošloga tjedna bio
glavna značajka trgovanja na njujorškoj burzi na Wall Streetu, ali
i na ostalim svjetskim tržištima kapitala. Naime, tamošnji ulagači
još uvijek s velikom pozornošću prate sva zbivanja i vijesti o
mogućem povećanju kamatnih stopa u Sjedinjenim američkim državama
(SAD). Zbog te je neizvjesnosti pala vrijednost američke valute, a
ništa povoljnije nisu prošle niti cijene dionica na američkom i
europskim tržištima vrijednosnica. Pritom je Dow Jones, indeks
burze u New Yorku, potonuo na 10.552,56 bodova ili 2,44 posto prema
početku tjedna. #L#
No, sve to trebalo bi se razriješiti sredinom ovoga tjedna za kada
je zakazan sastanak Fed-ova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC).
Tijekom tog sastanka bit će donijeta odluka o tome hoće li se stopa
povećati ili zadržati na dosadašnjoj razini.
Prema mišljenju pojedinih tržišnih analitičara, središnja će
američka banka Fed povećati kamatnu stopu na prekonoćne kredite, s
trenutačnih 4,75 posto na 5 posto. Iduće bi povećanje kamate moglo
uslijediti već u kolovozu, a špekulira se o razini od 5,25 posto.
Međutim, postoje i procjene kako bi se kamatne stope u ovom prvom
valu mogle uvećati čak za 75 postotnih bodova.
Iako je strah ulagača na svim značajnijim svjetskim burzama uvelike
smanjio obujam trgovanja, nedugo prije zatvaranja situacija se
pomalo smirila. Stoga tjedni gubici nisu dosegnuli razine kojih su
se analitičari ranije pribojavali.
Burzovni je indeks najvećeg europskog tržišta kapitala, londonski
FTSE-100, u petak zatvaranje dočekao na razini od 6.435,40 bodova.
To je 2,22 posto manje u odnosu na početak prošloga tjedna kada je
njegova vrijednost gotovo dosegnula najvišu razinu u povijesti -
6.581,20 bodova.
Slično se kretala i vrijednost frankfurtskog indeksa DAX-30. U
usporedbi s početkom tjedna njegova je vrijednost smanjena 2,34
posto na 5.340,63 boda.
Brojne su dobitonosne prodaje spustile cijene dionica na tržištu
kapitala u Parizu, a time i vrijednost pariškog CAC-40. On je u
petak na zatvaranju iznosio 4.416,89 boda ili 2,82 posto, što ga
čini najvećim prošlotjednim gubitnikom.
Najmanje je na buduće promjene američkih kamatnih stopa reagirala
burza u Tokiju, čiji je indeks Nikkei zabilježio i najmanji pad
vrijednosti. Riječ je o "tek" 1,70 posto, što ga je na zatvaranju
burze ostavilo na razini od 17.436,52 boda.
Američki je dolar prošloga tjedna najznačajnije pojeftinio u
odnosu na talijansku liru, tj. 0,65 posto na 1.850,94 lire. Po stopi
od 0,62 posto njegov je tečaj pao prema njemačkoj marki i švicarskom
franku. Stoga je u petak na zatvaranju vrijedio 1,8702 marke te
1,5286 franaka. Isto tako, cijena "zelene" valute bila je niža i u
usporedbi s japanskim jenom i eurom. Pritom je u odnosu na jen,
tečaj dolara bio niži 0,6 posto - 121,58 jena, dok je prema euru
pojeftinio 0,59 posto te dočekao kraj trgovanja na 1,0453 eura.
Manju je cijenu dolar imao i kada je u pitanju bila britanska funta,
koja je u spomenutom razdoblju ojačala 0,18 posto, na 1,5915
dolara.
(Hina) kt db
(Hina) kt db