VLADA O PROBLEMU NELIKVIDNOSTI

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Povjerenstvo za provedbu programa aktivnosti Vlade na rješavanju problema nelikvidnosti treba predložiti rješenja kako postupiti sa slučajevima tvrtki čiji su računi blokirani duže od 360 dana. Ujedno je potrebno pribaviti popise 300 tvrtki najvećih dužnika. "Država kao da preuzima na sebe naplatu nečega u čemu nije čimbenik, a odgovornost trebaju preuzeti vjerovnici", istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša na današnjoj sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o stanju nelikvidnosti. #L# Krajem svibnja, od ukupno 28.459 insolventnih pravnih osoba, duže od godinu dana blokirano je čak njih 17.314. Od ukupnog iznosa od 21,3 milijarde nepodmirenih obveza, na te se tvrtke odnosi gotovo 70 posto. Po riječima predsjednika Povjerenstva Dinka Zidarevića, 300 blokiranih tvrtki s najvećim iznosima ima ukupno devet milijardi nepodmirenih naloga, od čega akceptni nalozi sudjeluju s više od pet milijardi kuna. Sve to zatrpalo je sudstvo, u kojemu se nalazi velik broj predmeta, kazao je Zidarević. "Floskule i priče kako je nelikvidnost stvar države, kukavičje su jaje koje joj se podmeće", ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Smatra da je problem došao tamo gdje spada, jer je to problem koji se rješava na sudovima, a ne monetarnom politikom i nekakvim akcijama izvršne vlasti. Škegro ističe kako je svejedno tko su direktori 300 najvećih dužnika, jer su oni svi, tvrdi, "prekršili Zakon o trgovačkim društvima i niz drugih zakona i trebalo bi protiv njih pokrenuti kazneni postupak". Upitao je i kako se potraživanja starija od godinu dana - a neka se vuku već sedam, osam godina - mogu smatrati nelikvidnošću. Što su radili ti vjerovnici, jesu li pokrenuli stečajni postupak, mogućnost izvansudske nagodbe, tužili dužnike, upitao je, zatraživši da se uz detaljnu analizu o tim tvrtkama, vlasnicima, njihovim dugovima dostavi i analiza njihovih vjerovnika. Spomenuo je pritom i neke najveće dužnike kojih se mogao sjetiti, npr. Neretvansku, Namu, Ingprojekt... Nema borbe protiv nelikvidnosti, pokreta, fronta, nego se trebamo dogovoriti hoćemo li poštivati zakone ili ćemo ih mijenjati. Sve je riješeno u nekom zakonu, samo je pitanje primjene, poručio je Škegro. Riječima kako treba demistificirati da se rješenje treba tražiti za Vladinim stolom, pridružio mu se i ministar gospodarstva Nenad Porges. "Koji sustav mi gradimo i zašto postoje neki zakoni", upitao je. Smiješnim drži da se na sjednici Vlade o tome razgovara kao ozbiljnoj točki dnevnog reda, jer, kaže, ispada da je Vlada na sebe preuzela naplatu duga starijeg od godinu dana. "Na djelu je očito reetatizacija problema - problemi državi, a uspjesi se privatiziraju", rekao je Porges, dodajući da se problemima neplaćanja između privatnih tvrtaka ne bave njegove kolege u Nizozemskoj, Češkoj i sl. "Nisu problem Vlade odnosi dvaju privatnih subjekata, ali kada se dogodi epidemija onda je to problem Vlade. A ovdje jest riječ o epidemiji", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka, useljeništva i obnove Jure Radić. Smatra da treba raspraviti gdje je greška u sistemu, jer nije sve na pravosuđu. I premijer Mateša slaže se da je problem dugovanja koji se vuku godinama iskaz neodgovornosti vjerovnika za njihova potraživanja. Spomenuo je i slučajeve npr. šibenskog TEF-a i Koksare Bakar koje više ne postoje, ali njihovi vjerovnici koji su namireni nisu povukli svoje akceptne naloge. Vlada je izvještena o projektu sustava Državne riznice, te je donijela odluku kojom se poslovi operativne i informatičke potpore riznice povjeravaju Zavodu za platni promet. Cilj je Vlade, rekao je Mateša, da sustav Državne riznice profunkcionira na jesen. Na upit ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića poduzima li Vlada što da zaštiti građane od zatrovanih prehrambenih proizvoda iz Belgije, ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić je izvijestio da je Vlada donijela čitav niz odluka u restriktivnom pristupu tim proizvodima. Zbog toga u Hrvatskoj nema pojava trovanja zbog takvih namirnica, kazao je. Premijer Mateša smatra da je to i prigoda za promociju hrvatske poljoprivrede jer "Hrvatska nije zagadila svoju proizvodnju". (Hina) bn db