LONDON, 20. lipnja (Hina/Reuters) - Kanadski istraživači tvrde da su otkrili neobične osobine mozga Alberta Einsteina koje bi mogle biti jedan od razloga njegove genijalnosti.
LONDON, 20. lipnja (Hina/Reuters) - Kanadski istraživači tvrde da
su otkrili neobične osobine mozga Alberta Einsteina koje bi mogle
biti jedan od razloga njegove genijalnosti. #L#
Znanstvenici na Sveučilištu "McMaster" u Ontariju izvješćuju kako
je dio mozga znanstvenika njemačkoga podrijetla, čija teorija
relativnosti čini osnovu moderne fizike, 15 posto veći i nema
brazdu kakvu ima normalan mozak.
Razlika u građi parijetalnog dijela mozga mogla bi objasniti zašto
je Einstein postao jedan od intelektualnih velikana u povijesti.
"To bi mogao biti jedan od čimbenika zaslužnih za njegove iznimne
sposobnosti", kazala je Sandra Witelson.
"Taj je dio mozga važan za vizualno prostorno razmišljanje, za
trodimenzionalno predstavljanje ideja, za matematičko
razmišljanje, a to su kognitivne funkcije koje su uključene u
teoriju relativnosti", dodala je profesorica psihijatrije i
biheviorističkih neuroznanosti.
Kada je Einstein 1955. umro u dobi od 76 godina, njegov je mozak
sačuvan za medicinska istraživanja, ali dosad nije bilo izvješća o
njegovoj anatomiji.
U istraživanju, objavljenom u medicinskom časopisu "Lancet",
Sandra Witelson i njezini suradnici usporedili su dimenzije
Einsteinova mozga s dimenzijama mozga 35 muškaraca i 50 žena
normalne inteligencije, darovanih Sveučilištu "McMaster" za
potrebe istraživanja.
Einsteinov mozak po svemu je bio isti kao i ostali, osim po veličini
parijetalnog područja i po nedostatku brazde, koja se naziva
sulkus.
"U Einsteinovu mozgu, u kori parijetalnog režnja, nema te brazde.
To znači da je povezanost dijelova parijetalnog režnja mogla
utjecati na njegove sposobnosti", rekla je Sandra Witelson.
Istraživači vjeruju da je Einsteinov mozak mogao povezivati više
neurona jer nije bilo sulkusa koji bi ih razdvajao.
(Hina) car dgk
(Hina) car dgk