ZAGREB/ KREŠEVO, 12. lipnja (Hina) - U knjižnici franjevačkog samostana u Kreševu u Bosni i Hercegovini, među tisućama spisa, pronađen je izgubljeni prijevod Odiseje fra Grge Martića! Riječ je o malo znanom, stotinjak godina starom,
prepjevu u desetercu, namijenjenom austro-ugarskim gimnazijama u Bosni, ali i običnom puku. Tiskanje prepjeva, započeto o trošku austro-ugarske vlade, nagle je, bez objašnjenja - prekinuto.
ZAGREB/ KREŠEVO, 12. lipnja (Hina) - U knjižnici franjevačkog
samostana u Kreševu u Bosni i Hercegovini, među tisućama spisa,
pronađen je izgubljeni prijevod Odiseje fra Grge Martića! Riječ je
o malo znanom, stotinjak godina starom, prepjevu u desetercu,
namijenjenom austro-ugarskim gimnazijama u Bosni, ali i običnom
puku. Tiskanje prepjeva, započeto o trošku austro-ugarske vlade,
nagle je, bez objašnjenja - prekinuto. #L#
Godine 1973. fra Stjepan Buljan i knjižničar kreševskog samostana
fra Alojzije Misilo, pronašli su tek prazan sanduk u kojemu su se
nekad čuvali rukopisi fra Grge Martića, objašnjava u mjesečniku
franjevačke provincije Bosna Srebrena Svjetlo riječi Leona
Sabolek. Na, pak, otisnutim tabacima "otkrili" su potpis
"korektora" Josipa Milakovića iz 1901. godine.
No, izvornik fra Grgina prepjeva Odiseje nalazio se ipak u
samostanu u Kreševu, a pronašao ga je fra Stjepan Buljan. Uz
prijevod Odiseje u "narodnom desetercu", u kutiji pod brojem 1362,
pronađen je i Pripomenak u kojemu fra Grgo ističe veliko značenje
Odiseje za kulturu pojedinca i naroda, te rukopis, pod naslovom
Veleštovanim čitaocima, u kojemu se govori o grštvu kao temelju
europske kulture i značajnom i za samo kršćanstvo.
Fra Grgo Martić, odlučio se Odiseju prepjevati u desetercu, a na
temelju hrvatskog prijevoda Tomislava Maretića, sačinjenog u
grčkom heksametru. Naime, Maretićev je heksametar bio nedovoljno
razumljiv, pa i nepristupačan tadašnjem čitatelju u Bosni, te se,
kako je fra Grgo u dva navrata izjavio, odlučio na "čitkiji"
deseterac. Mukotrpne zadaće latio se 1892. u svojoj sedamdesetoj
godini. U pismu od 14. veljače 1897., već slaba zdravlja, moli
Josipa Milakovića da pripravi predgovor i upozori na važnost djela.
U ime carske i kraljevske vlade Kosta Hoermann obavještava
prevoditelja da će vlada o svom trošku tiskati njegovu Odiseju, te
da će knjiga ući u školski program. Rukopis je predan na tiskanje
prije više od sto godina, jedan je dio otisnut, no je sve
neobjašnjivo prekinuto.
Dr. Augustin Čičić u svojoj monografiji piše da mu je rukopis-
prepjev 1921. godine osobno uručio Milaković. O prepjevu Odiseje
pisao je i Gojko Kraljević u Dobrom pastiru 1975. Nažalost,
napominje autorica, nije ni spomenut na simpozijima posvećenima
fra Grgi Martiću 1972. i 1995. u Sarajevu i Zagrebu. "Krajnje je
vrijeme da se nađe netko među Hrvatima od ponosa i pameti i osjećaja
dužnosti, te tiskanjem Odiseje ispravi stoljetnu nepravdu", kazao
je "pronalazač" izvornog rukopisa fra Stjepan Buljan. Hoćemo li
uskoro dobiti Odiseju u desetercu?
(Hina) ld ld
(Hina) ld ld