GS: NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE - BUDUĆNOST HRVATSKE

ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Imaju li hrvatski nacionalni i parkovi prirode gospodarsku budućnost ili će se zaštićeni prostori gospodarski "umrtviti", bila je središnja tema sudionika današnjeg okruglog stola na temu "Nacionalni parkovi i parkovi prirode - budućnost Hrvatske". Skup, u organizaciji Države uprave za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) i Zagrebačkog velesajma (ZV), održan je u sklopu 4. Međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine Interprotex 99. na ZV-u.#L# Ravnatelj DUZPO-a dr. Ante Kutle uvjeren je kako svi zaštićeni prostori na hrvatskom teritoriju imaju gospodarsku budućnost jer se, posebice u nacionalnim parkovima, mogu probuditi tercijarne djelatnosti, kojih sada tamo nema. On je spomenuo kako se uz dobro osmišljenu gospodarsku politiku, izradu Zakona o zaštiti prirode i dobro izbalansiranog upravljanja nad zaštićenim područjima, mogu pobuditi neka nova zanimanja. Jedan od primjera je, naglasio je Kutle, i park prirode Kopački rit, koji je predložen za nacionalni park. Mišljenja je da upravo Kopački rit, uz svoju bogatu floru i faunu, ima sve preduvjete za razvitak dobre turističke, ugostiteljske i trgovačke ponude, a turistima se mogu predstaviti i kulturni sadržaji. U Hrvatskoj je za sada zaštićeno 8,5 posto prostora, a usporedbe radi, u nekim europskim zemljama taj prostor zauzima od osam do 13 posto, ponegdje i do 40 posto. Područje zaštite prirode utvrđeno je Ustavom RH, u Hrvatskoj je registrirano sedam nacionalnih parkova, a proteklog je tjedna proglašen novi nacionalni park Sjeverni Velebit, koji se proteže na 109 četvornih kilometara površine. U tijeku je i proces proglašenja Biokova i Kopačkog rita nacionalnim parkovima. Također je u tijeku i proces proglašenja devet novih parkova prirode, primjerice Bjelolasice, Elafize, Ličke Plješivice, Neretve i dr. S novim nacionalnim i parkovima prirode, hrvatski zaštićeni prostor zauzimao bi 4804 četvornih kilometara površine ili 10,83 posto državnog teritorija. Sa strogim i posebnim rezervatima te morem ta bi površina zauzimala 11,6 posto površine, čime bi se Hrvatska svrstala u red srednje-visokih prirodno zaštićenih europskih zemalja. (Hina) splj db