PARIZ, 8. lipnja (Hina/AFP) - Led, osobito onaj s Antarktike, postao je jedno od najboljih sredstava za znanstvena proučavanja klime i stanja okoliša u prošlosti.
PARIZ, 8. lipnja (Hina/AFP) - Led, osobito onaj s Antarktike,
postao je jedno od najboljih sredstava za znanstvena proučavanja
klime i stanja okoliša u prošlosti. #L#
Znanstvenici buše led i iz njega izvlače duge "mrkve" u kojima zatim
proučavaju slojeve uz pomoć fizičkih i kemijskih procesa.
Sastav atmosfere u Zemljinoj prošlosti može se doznati mjerenjem
količine plinova poput ugljičnog dioksida u mjehurićima zraka koji
se nalaze u ledu. U izvađenim uzorcima leda ima i prašine s tla
dalekih krajeva, čestica vulkanskoga podrijetla pa čak i tragova
nuklearnih pokusa obavljenih u atmosferi prije nekoliko desetaka
godina.
Led kod ruske antarktičke baze "Vostok", u kojemu su već otkrivene
tajne svijeta u posljednjih 420.000 godina, sadrži i mnogo podataka
o ranijim razdobljima, ali to neće biti otkriveno tako brzo.
Naime, nalazište leda kod te baze smješteno je, posve slučajno,
iznad jedinstvenoga jezera površine 10.000 četvornih kilometara
(25 puta veće od Ženevskog jezera) i dubine 600 metara. Ono je
nastalo otapanjem leda zbog zagrijavanja Zemlje tijekom jednog, a
možda čak i dva tisućljeća. U jezeru bi se mogli pronaći i neki
zanimljivi primitivni oblici života.
S današnjim tehnikama vađenja leda, uz pomoć tekućine na bazi
kerozina koja sprječava novo zaleđivanje, voda jezera mogla bi biti
zagađena. Zato će bušenje opet započeti kad se pronađu načini
kojima se jezero neće zagađivati, a za to će biti potrebno, kažu
znanstvenici, najmanje deset godina.
(Hina) rug dgk
(Hina) rug dgk