RDW 5. VI. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 5.06. 1999. Pregled tiska U današnjem njemačkom tisku uz brojne analize, komentare i osvrte na sve bliže okončanje sukoba na Kosovu, komentatori se poglavito bave rezultatima sastanka šefova država i vlada članica Europske unije koji je jučer završen u Koelnu. Bio je to i vrhunac njemačkog predsjedateljstva Europskom unijom, jer za nekoliko tjedana 'dirigentsku palicu' preuzima Finska. Bilancu razdoblja s Njemačkom na čelu Europske unije podvlači 'Suedwest Presse' iz Ulma: Schroeder je svoju probnu vožnju u europskoj politici apsolvirao bez sudara. U ožujku je Europska unija nakon ostavke Povjerenstva skliznula u svoju najtežu krizu. Kratko nakon toga počeo je rat oko Kosova. Taj je Nijemac u Romanu Prodiu pronašao kandidata za posao predsjednika u Bruxellesu što je, kao što se pokazalo, bio dobar potez. U Schroederovu korist ide i nova dinamika u vanjskoj i obrambenoj politici Unije. To Amerikancima možda neće posebno goditi, ali to daje osnovu za pokoju nadu u novu sigurnosnu arhitekturu starog kontinenta, drži 'Suedwest Presse' iz Ulma. 'Hannoverische Allgemeine Zeitung', koji je svoj članak naslovio 'Imali su sreće', drži da hvalospjevima nema mjesta: Budući da je pozitivan pomak u kosovskom sukobu dominirao summitom Europske unije u Koelnu, potrebna bilanca u svim drugim temama potpuno je bila potisnuta u drugi plan. Za većinu šefova socijaldemokratskih vlada bilo je to dobrodošlo skretanje pozornosti, jer uoči skupa ispostavilo da će se europski sporazum za zapošljavanje, nekoć najavljivan s puno pompe, u stvarnosti pokazati kao neostvariva zamisao. Ali sadržaja je nedostajalo i na drugim područjima. Točnije rečeno, obilježje njemačkog predsjedateljstva koje istječe jest da su teške strukturalne odluke jednostavno odgođene. Već u Berlinu prihvaćena Agenda 2000. nije bitno promijenila džunglu koja vlada na području subvencioniranja. A prijeko potrebna institucionalna reforma Europske unije sad je pak pomaknuta na godinu 2000., navodi taj hannoverski dnevnik. Slično razmišlja i komentator berlinskog dnevnika 'Die Welt': Ne dalekovidnost i politička umješnost, već čista slučajnost koelnskome sastanku na vrhu priskrbila je sjaj i unaprijed već otpjevane hvalospjeve o tome kako je bio povijesni. Upravo zato što je Slobodan Milošević sada privremeno popustio, europski se summit, ali prije svega njemački domaćini, mogu kupati u uspjehu. Formalno se mogao osjetiti ponos što su jednom nešto uspjeli bez Amerike. Istina je da je Europa krenula s inicijativom, ali i neugodne je zadaće sama sredila. Ali upravo sada ne bi nedostajalo malo skromnosti, samokritike i zahvalnosti prema SAD-u, stajalište je berlinskog dnevnika 'Die Welt'. Kad je o mirovnom procesu o Kosovu riječ, njemački tisak nedvojbeno izdvaja ključnu figuru, a to je jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. Tako duesseldorfski 'Rheinische Post' zaključuje: Kakav apsurd: Zapad Miloševića naziva koljačem, uspoređuje ga s Hitlerom, a zatim je spreman s tim ratnim zločincem zaključiti sporazum - znajući istodobno da je taj čovjek prevarant. Zapadu i Srbiji susjednim državama u svakom će slučaju za kratki predah pomoći ukoliko Milošević za 30 kilometara povuče svoje do zuba naoružane policajce. Ali sve dok Milošević i njegovi budu vladali, mira neće biti. Ni za Kosovo, ni za Crnu Goru, niti za jugoslavenske susjede, tvrdi 'Rheinische Post'. 'Srbija nakon Miloševića', naslov je komentara objavljenog danas na naslovnici lista 'Frankfurter Allgemeine Zeitung', iz kojeg izdvajamo: Milošević je od 1991. godine potpirio četiri rata. Sva četiri nije izgubio on koji je sa svojom obitelji postajao sve bogatiji, već osiromašeni srpski narod. Više od pola milijuna srpskih izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine živi u Srbiji, a njihovi izgledi da će se vratiti u zavičaj stalno se smanjuju. U ime srpstva Hrvatima, Bošnjacima i Albancima nanesena je nemjerljiva patnja. Predugo se Zapad oslanjao na Miloševića kao navodno pouzdanog partnera za pregovore. Ukoliko rat oko Kosova dobije povijesni smisao, donijet će promjenu razdoblja - za Europu, za Rusiju, za transatlanski savez, ali prije svih i za Srbiju. Nakon poraza u ratu oko Kosova u Srbiji se mora dogoditi demokratska i tržišno-gospodarska revolucija koja kasni još od 1989. godine. Hoće li to biti moguće na miran način, slobodnim izborima, ostaje upitno, sumnjičavo zaključuje 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. Sličnu tvrdnju iznosi i 'Neue Osnabruecker Zeitung': Miloševićevi izgubljeni ratovi protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a konačno i Kosova uništili su egzistencijalnu osnovu i vlastite države. U Beogradu je stoga odavno već trebao doći dan obračuna. Samo ukoliko Srbi skinu svog predsjednika i ukoliko ga otpreme na sud za ratne zločince u Haagu, mogu računati s velikom pomoći Zapada za obnovu. Ali to nije sve - nekažnjeno ne bi smjeli proći ni vojnici, odnosno zapovjednici odgovorni za umorstva, silovanja i progone. Srbijansko pravosuđe i policija moraju dati potporu istrazi haaškog suda žele li biti međunarodno rehabilitirani. Ovdje nije riječ o političkoj osveti, već o rasvjetljavanju i kažnjavanju najgorih zločina, ističe 'Neue Osnabruecker Zeitung'. (RDW)