POSLOVNI PREGLED, BROJ 107

POSLOVNI PREGLED broj 107 29. svibnja - 4. lipnja 1999. SADRŽAJ: ? PRIHVAĆEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A 2 ? O VLADINIM POTICAJIMA TURIZMU NA DUBROVAČKOME PODRUČJU 2 ? OPERATIVNI PROGRAM PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA 2 ? DIONIČARI PLIVE PRIHVATILI IZVJEŠĆA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA 2 ? AGROKOR LANI POVEĆAO ČISTU DOBIT ZA 16,8 POSTO 3 ? BAT ĆE OTKUPLJIVATI I POTICATI UZGOJ DUHANA 3 ? DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE I PLINA VEĆA OD PLANIRANE 3 ? ZAVRŠEN KAPITALNI REMONT NA PRUZI ZAGREB-RIJEKA 4 ? U POGONU NOVA BILOKALNIKOVA LINIJA ZA PROIZVODNJU BETONSKIH ELEMENATA 4 ? MOBILIA U PROŠLOJ GODINI OSTVARILA GUBITAK 4 ? NO TISKA RAZRIJEŠIO DUŽNOSTI ČLANOVE DOSADAŠNJE UPRAVE I OPOZVAO BOJANOVIĆA 4 ? OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "IMPORTANNE GALLERIE" 4 ? SVJETSKA PREMIJERA MICROSOFTOVOG PAKETA OFFICE 2000 U ZAGREBU 5 ? HP CONNECT PROGRAM U HRVATSKOJ 5 ? FEDERACIJA BIH: TRGOVINSKI SPORAZUM S HRVATSKOM NIJE PRIORITET 5 ? SPORAZUM HOK-A I HUP-A PROTUZAKONIT? 5 ? HRVATSKI OBRTNICI POZIVAJU NA SURADNJU OBRTNIKE IZ BIH 5 ? PROIZVOĐAČI STROJEVA O STANJU U TOJ INDUSTRIJSKOJ GRANI 6 ? SVE TEŽI POLOŽAJ DOMAĆIH PROIZVOĐAČA VINA 6 ? PREDLOŽENO MIROVANJE STATUSA SPECIJALNIH BOLNICA 6 ? SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI NE PRIHVAĆAJU SUGESTIJE MMF-A ZA SMANJENJE PLAĆA 7 ? NA ZV-U USKORO INTERKLIMA I INTERPROTEX '99 7 ? HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU "TRANSPORT '99" U MUENCHENU 7 ? MANJI DEFICIT TRGOVINSKE BILANCE POSLJEDICA PADA UVOZA I IZVOZA 8 ? GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 1,1 MILIJARDU KUNA 8 ? PROMET U TRGOVINI NA MALO JOŠ UVIJEK ZAOSTAJE 8 ? NEZNATNO MANJI PROMET U POMORSKOM I OBALNOM PRIJEVOZU 8 ? POVEĆAN BROJ PUTNIKA U ZRAČNOM PRIJEVOZU 9 ? SMANJEN PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE 9 ? VIŠE CRONET IMPULSA, MANJE MOBITEL IMPULSA 9 ? PROSJEČNA VRIJEDNOST NJEMAČKE MARKE U TRAVNJU 3,88467 KUNA 9 ? HRVATSKOJ OSTAJE ISTI INVESTICIJSKI REJTING 9 ? PROSJEČNE OCJENE SOLVENTNOSTI U SVIBNJU NEZNATNO SLABIJA 10 ? U SVIBNJU OBJAVLJENA 23 STEČAJA 10 ? SAVJET HNB O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA 10 ? PET GODINA STABILNE KUNE 11 ? CROATIA BANKA OTVARILA POSLOVNICU NA KVATERNIKOVOM TRGU U ZAGREBU 11 ? OTVORENA PODRUŽNICA PARTNER BANKE U RIJECI 11 ? MEĐIMURSKA BANKA ZA DIVIDENDE 28 KUNA PO DIONICI 12 ? OTKAZI DJELATNICIMA GRADSKE BANKE 12 ? PRIVATIZACIJA "CROATIA OSIGURANJA" DO KRAJA GODINE 12 ? ZAPOČEO SA RADOM NOVI TRGOVINSKI SUSTAV ZAGREBAČKE BURZE 12 ? U SVIBNJU PROMET VTV-A 5,6 MILIJUNA KUNA 12 ? PODIJELJENO GOTOVO 50 POSTO POTVRDA O VLASNIŠTVU DIONICA PIF-OVA 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 13 ? VIJESTI IZ SVIJETA 14 ? POSEBAN PRILOG: HUP-OV PROGRAM MJERA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE 15 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHVAĆEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A U utorka je na zatvorenoj sjednici Vlada RH prihvatila nacrte konačnih prijedloga zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d., zakona o duhanu, zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine kao i na naftne derivate, zatim zakona o izmjenama Zakona o Poreznoj upravi i zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Usvojeni su i prijedlozi zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te zakona o izmjenama i dopunama Pomorskoga zakonika. Vlada je prihvatila izvješće o izvršenju zaključaka Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora o stanju u poljoprivredi. Pomoćnicima ministra gospodarstva imenovani su Marina Einbuechler Stilinović i Velimir Hlevnjak. O VLADINIM POTICAJIMA TURIZMU NA DUBROVAČKOME PODRUČJU Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša sa suradnicima razgovarao je u četvrtak u Dubrovniku s vodstvom Dubrovačko-neretvanske županije o mogućnostima izlaza iz gospodarsko-socijalnog stanja koje otežavaju NATO-ovi napadi na SRJ. Premijer Mateša je kazao da su razgovarali o vladinim poticajima turizmu na dubrovačkome području i potpori županijskom, gradskim i općinskim proračunima u kojima je izostao dio prihoda zbog NATO-ovih napada na SRJ. "Dogovorili smo se o suradnji u upravljanju i privatizaciji hotela koje je država dobila saniranjem Dubrovačke banke, za koju treba naći ulagača, a to bi bio i kraj njezine sanacije", kazao je Mateša. Upozorivši da Vlada iz proračuna neće platiti nijedan stručni skup koji se, suprotno prijašnjim odlukama, ne održi u Dubrovačko- neretvanskoj županiji, Mateša je pozvao građane da godišnji odmor provedu u toj županiji i tako pomognu ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Najavio je da će povratna zrakoplovna karta Zagreb - Dubrovnik u sklopu turističkog aranžmana stajati otprilike 200 kuna. Na sastanku je bilo govora i o ulaganjima i restrukturiranju nekih tvrtki u toj županiji. OPERATIVNI PROGRAM PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA Ministarstvo turizma priopćilo je da je Povjerenstvo za promociju na ovotjednoj sjednici razmatralo Operativni program promocije hrvatskog turizma u okružju kosovske krize koji je izradio Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U cilju dinamiziranja aktivnosti, te kako bi se moglo trenutno reagirati na promjene u okruženju i na tržištima, za pojedina tržišta utvrđeni su voditelji aktivnosti. Za tržište Njemačke to je predstavništvo TZ u Frankfurtu, Nizozemske predstavništvo TZ u toj zemlji, Austrije predstavništvo TZ u Beču, Slovenije TZ županije Splitsko- dalamatinske i Istarske, Italije predstavništvo TZ u Milanu u suradnji s TZ Primorsko-goranske i Istarske županije, te za tržišta Češke, Velike Britanije, Mađarske, Poljske, Slovačke, BIH i Hrvatske - Glavni ured HTZ-a. Zadatak voditelja pojedinih tržišta je u najkraćem roku izraditi Operativni program dodatnih aktivnosti temeljem dodijeljenih sredstava pojedinim tržištima i polazeći od navedenog dokumenta koji je izradio Glavni ured HTZ-a te primjedbi koje su dali članovi Povjerenstva. Operativni program dodatnih aktivnosti voditelji su dužni dostaviti Ministarstvu turizma. Način i kontrolu izvršavanja programa po pojedinim tržištima vršit će Ministarstvo turizma, Glavni ured HTZ-a i Povjerenstvo za promociju. 2. TVRTKE DIONIČARI PLIVE PRIHVATILI IZVJEŠĆA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA Skupština dioničara Plive prihvatila je u četvrtak izvješća o poslovanju tvrtke u prošloj godini. Odlučeno je da se od neto dobiti, koja je iznosila 637,5 milijuna kuna, dioničarima isplati dividenda u ukupnom iznosu od 144,4 milijuna kuna, odnosno 7,35 kuna po dionici. Prema prijedlogu Uprave, dioničari Plive su pet posto od ostvarene neto dobiti, odnosno 31,9 milijuna kuna, namijenili za rezerve društva, dok je preostalih 461,2 milijuna kuna raspoređeno u zadržanu dobit. Prema riječima poslovodstva, poslovna strategija Plive je biti farmaceutska kompanija koja će svojim kupcima nuditi vrhunska i inovativna rješenja konkurirajući na globalnom tržištu. Naglašavaju kako je lani poslovodstvo uspijelo zadržati vrijednost kompanije, unatoč lošim gospodarskim prilikama koje je uzrokovala ruska kriza. Naime, neke su kompanije iz srednje i istočne Europe s kojima se Pliva može uspoređivati, izgubile od 20 pa čak do 60 posto svoje vrijednosti, dok je ukupna vrijednost Plive umanjena svega dva posto. Dioničari su donijeli i odluke o imenovanju novih članova Nadzornog odbora (NO) i o visini nagrada za članove NO, imenovan je revizor tvrtke, odobrena je kupnja, odnosno stjecanje vlastitih dionica, a prihvaćene su i izmjene Statuta društva. Novi članovi NO Plive sukladno prijedlogu Uprave i odluci dioničara su Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria iz Zagreba, Branko Jeren, rektor zagrebačkog Sveučilišta, Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Ivan Mijatović iz Ministarstva financija te Martin Pastuović savjetnik predsjednika Uprave Plive. Za članove NO još su izabrani Massimo Armanini iz tvrtke Parmalat, David Bloom iz tvrtke Pricewaterhouse Coopers, Ettore dell'Isola iz tvrtke European Vinyls Corporation te Lindsay M. Forbes iz Europske banke za obnovu i razvoj. S takvom se odlukom nije složio Damir Gašparović predsjednik Samostalnog sindikata Plive i mali dioničar kompanije. Gašparović smatra da bi u NO trebalo biti i predstavnika zaposlenika, što je uobičajeno u zemljama zapadne Europe ali i zemljama u tranziciji. Predstavnici zaposlenika trebali bi činiti jednu trećinu članova NO, a sada nema niti jednoga. Sve odluke koje se tiču prava zaposlenika, donešene od takvog predloženog NO i imenovane Uprave predstavnici sindikata smatrat će nevažećim i bezvrijednim, rekao je Gašparović. Prema izmjenama statuta društva novi naziv tvrtke je Pliva d.d., farmaceutska industrija, što odražava strateško usmjerenje kompanije na farmaceutiku, a namjera je poslovodstva ustrajati na daljnjem razvoju i unaprijeđenju Plive, te ostati vodeća farmaceutska kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. AGROKOR LANI POVEĆAO ČISTU DOBIT ZA 16,8 POSTO Poslovni prihodi koncerna Agrokor lani su porasli 0,7 posto na više od tri milijarde kuna, dok je čista dobit povećana 16,8 posto na 38,6 milijuna kuna. Po ocijeni poslovodstva, za Agrokor je prošla godina bila još jedna u neprekinutom slijedu poslovno uspješnih godina, uprkos teškim uvjetima poslovanja. Po njegovim Uprave, dobit koncerna iz redovitog poslovanja porasla je 32,3 posto na 248 milijuna kuna, a unatoč otežanim uvjetima poslovanja, sve ključne tvrtke u koncernovom portfelju ostvarile su planirane rezultate. Posebice su vrijedni rezultati proizvodnih linija mineralne vode, sladoleda i zamrznute hrane te jestivih biljnih ulja, industrijske masti i margarina, ocjena je poslovodstva Agrokora. U toj, Strategijskog grupi Hrana, koju čine Jamnica, Ledo, Zvijezda, Solana Pag, Bobis i Mladina lani je zabilježen rast prodaje od 6,7 posto, dok je dobit iz redovnog poslovanja porasla 60,9 posto 218 milijuna kuna. U Strategijskoj grupi Maloprodaja, Konzum se afirmirao kao vodeći maloprodajni lanac u Zagrebu, a lanjski poslovni rezultati po prvi put od ulaska Konzuma u Agrokor pokazuju ostvarenje dobit iz operativnog poslovanja. Dobar sveukupan lanjski rezultat poslovodstvo Agrokora pripisuje i nizu ispravnih investicjiskih odluka prethodnih godina. Naime, ukupne investicije u posljednjih pet godina iznosile su približno milijardu kuna, a samo je prošle godine investirano 184 milijuna kuna. Zbog svjetske financijske krize, koja nije zaobišla ni Hrvatsku, izostali su rezultati planiranog financijskog restrukturiranja koncerna koji su trebali dodatno ojačati njegovu poziciju. U Agrokoru drže da je planirani ciklus financijske i poslovne konsolidacije odgođen samo nakratko, a njegov je cilj promjena strukture financiranja koja će koncernu osigurati fleksibilnost i sigurnost te omogućiti daljni rast i pozicioniranje među relevantne gospodarske čimbenike u središnjoj i istočnoj Europi. Stalno povećanje izvoza u susjedne zemlje, pripreme za ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju i šire regionalne gospodarske integracije, te razvoj onih djelatnosti u kojima mogu zadržati ili zauzeti vodeću poziciju na tržištu ključne su strategijske odrednice Agrokora u ovoj godini. Lani je Agrokor zaposlio 400 novih djelatnika, a nastavljeno je i restrukturiranje vlasničke strukture pri čemu su vlasnički udjeli Agrokora u svim ključnim tvrtkama iz sastava koncerna povećani do razine potpune kontrole tj. više od 75 posto. To je ostvareno uglavnom zamjenom dionica PIK Vrbovec iz portfelja Agrokora za dionice tvrtki u većinskom vlasništvu Agrokora, a koje se nalaze u portfelju privatizacijskih fondova. BAT ĆE OTKUPLJIVATI I POTICATI UZGOJ DUHANA British American Tobacco (BAT), većinski vlasnik Tvornice duhana Zadar (TDZ), za dva do tjedna objavit će detalje oko otkupa duhana hrvatskih prozvođača, izjavili su odjelu BAT-ovog ulaganja u TDZ ponovivši namjere da se ta kompanija aktivno uključi u poticanje uzgoja duhana u Hrvatskoj. Ujedno je najavljeno i će proizvodnja cigareta u zadarskoj tvornici započeti prije kraja ove godine. Stručna radna skupina te multinacionalne duhanske kompanije trenutno radi na standardizaciji kvalitete, sigurnosnih uvjeta i zaštite okoliša u Tvornici duhana Zadar, kako bi bila na korporacijskoj razini Napominju kako je za sada teško govoriti o količini i vrijednosti proizvodnje, jer valja ispuniti još neke preduvjete koji se tiču modernizacije, organizacije poslovanja, podrobnog ispitivanja tržišta te postizanja dogovora oko kupnje hrvatskog duhana. Dugoročno gledano, rekao je, namjera BAT-a je da zadarska tvornica svojim proizvodnim programom osim hrvatskog tržiša pokriva i tržišta svih susjednih zemalja. DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE I PLINA VEĆA OD PLANIRANE Na domaćim naftonosnim poljima tijekom prva četiri mjeseca ove godine proizvedeno je 315.652 tone nafte, što je 1,5 posto više od plana. Istodobno je proizvedeno i 122.853 tone kondenzata, objavljeno je iz INA-Industrije nafte. Uključujući proizvodnju hrvatske naftne kompanije INA-e u Egiptu i Angoli, ukupna četveromjesečna proizvodnja nafte i kondenzata iznosila je 539.990 tona ili 22.200 tona više od planiranog. Transport nafte i kapljevine unutar domaćeg sabirno-otpremnog sustava, kao i prema sisačkoj Rafineriji, odvijao se bez zastoja, a sukladno ugovoru sa slovenskim naftnom tvrtkom Petrol u rafineriju Lendava otpremljeno je 10.400 tona kondenzata. Domaća je proizvodnja plina u prva ovogodišnja četiri mjeseca iznosila 516 milijuna prostornih metara, odnosno četiri posto više od planirane. Nakon unutrašnje potrošnje energije, sirovine i gubitaka u distributivni je sustav otpremljeno ukupno 441 milijun prostornih metara prirodnog plina što je 5,5 posto više od planiranog. Proizvodnja tekućih naftnih plinova uvećana je za 4,5 posto i iznosila je 30.812 tona, dok je primarnog benzina proizvedeno 12 posto više tj. 16.585 tona. Proizvodnja etana također je bila veća od plana i iznosila je u prva četiri mjeseca 21.788 milijuna prostornih metara. ZAVRŠEN KAPITALNI REMONT NA PRUZI ZAGREB-RIJEKA Dio željezničke pruge od Duge Rese do Generalskog Stola i od Drivenika do Škrljeva na pruzi Zagreb-Rijeka nakon kapitalnog remonta, koji je trajao od jeseni 1996. godine do prošlotjednog stupanja na snagu novog voznog reda 1999/2000, ponovno je osposobljen za normalno odvijanje putničkoga i teretnoga prometa. Tim je remontom povećana brzina vlakova za otprilike 20 kilometara na sat. Kako su istaknuli iz HŽ-a, putnici sada od Zagreba do Rijeke neće morati presjedati na autobuse na dijelu pruge gdje se odvijao remont, već će se na cijeloj relaciji nesmetano voziti vlakom. U POGONU NOVA BILOKALNIKOVA LINIJA ZA PROIZVODNJU BETONSKIH ELEMENATA Ovih je dana u pogon puštena nova liniju za proizvodnju betonskih elemenata za uređenje okoliša marke "Betel", koprivničkog Bilokalnika IGMA - Industrije građevinskog materijala. Investicija, zajedno sa skladištem od 9.500 četvornih metara, stajala je otprilike tri milijuna DEM. Linija je kapaciteta 5.000 tona proizvoda na mjesec, na njoj radi 15 djelatnika. Domaćem i stranom tržištu ove godine Bilokalnik IGMA planira ponuditi 20.000 do 25.000 tona gotovih proizvoda. Pogon je projektiran tako da će se u njemu moći raditi i u zimskim mjesecima. MOBILIA U PROŠLOJ GODINI OSTVARILA GUBITAK Osječka tvrtka za proizvodnju namještaja Mobilia dd u prošloj je godini ostvarila gubitak od 414.405 kuna koji će se pokriti sredstvima pričuve društva, rečeno je na glavnoj skupštini tvrtke u Osijeku. Po riječima Uprave, uz poremećaje na tržištu na poslovanje tvrtke negativno se odrazila i reklamacija na 7.000 stolica početkom prošle godine. Unatoč tome zahvaljujući plasmanu na tržišta Velike Britanije, Francuske i Njemačke tvrtka je osigurala redovitu proizvodnju te planirane izvozne količine za ovu godinu. Sve obveze prema vjerovnicima iz stečaja u cijelosti su podmirene, a broj radnika prošle godine kretao se od 185 do 206, organiziranih za rad u jednoj smjeni. Na prijedlog Slavonske banke i Slavonskog privatizacijskog investicijskog fonda rekonstruiran je Nadzorni odbor tvrtke s dva nova člana. Tijekom procesa kuponske privatizacije većinski vlasnici Mobilie dd postali su privatizacijski investicijski fondovi koji imaju ukupno 54,89 posto vlasničkog udjela. NO TISKA RAZRIJEŠIO DUŽNOSTI ČLANOVE DOSADAŠNJE UPRAVE I OPOZVAO BOJANOVIĆA Na sjednici Nadzornog odbora (NO) Tiska d.d. održanoj u četvrtak donešena je odluka kojom je razriješena dužnosti dosadašnje Uprava društva, a za predsjednika Uprave imenovan je na pet godina Goran Marić, stoji u priopćenju NO Tiska kojeg je potpisala Ljerka Ercegović. Nadzorni odbor Tiska d.d. opozvao je Chrisa Bojanovića s mjesta predsjednika Uprave Tiska te članove Uprave društva Darka Kovačevića i Mirnu Mihelić. U zapisniku sjednice uz priopćenje, stoji da su sjednici nazočili Mate Perleta i Ljerka Ercegović. Nisu joj prisustovali Mladen Strukan, Nenad Brašnović i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Tiska Vido Vuletić koji je dao pismenu punomoć Ljerki Ercegović za sudjelovanje u radu i donošenje odluka. Upravi društva nalaže se da opozvanim članovima uprave ponudi sklapanje Ugovora o radu sukladno stručnoj spremi i njihovom radnom iskustvu, navodi se u zapisniku i na kraju kaže da sve odluke sa sjednice NO stupaju odmah na snagu. Goran Marić je u telefonskoj izjavi HINA-i kazao da NO Tiska ima pet članova te da i sa tri glasa može donositi pravovaljane odluke. Ljerka Ercegović nije bila tijekom večeri dostupna. Od Chrisa Bojanovića telefonom se moglo doznati samo da odluku NO "Tiska" smatra nelegalnom. OTVOREN TRGOVAČKI CENTAR "IMPORTANNE GALLERIE" U Zagrebu je prošloga petka otvoren Trgovački centar "Importanne Gallerie" na Iblerovom trgu. Prema riječima predstavnika kanadsko- hrvatske tvrtke Importanne, otvaranjem shoping centra ujedno je označen i završetak druge faze izgradnje poslovno-stambenog kompleksa "Importanne Galleria". No, predstoji još treća i posljednja faza izgradnje kompleksa koja će uključivati dovršetak izgradnje stanova, supermarketa, uredskog prostora, restorana na vrhu zgrade, kao i kino dvorane. U listopadu prošle godine dovršena je, naime, prva faza projekta koja je uključivala izgradnju garaža na četiri etaže. Trgovački centar "Importanne Gallerie" godišnje bi trebao ostvarivati 200 milijuna DEM prometa, ističu u tvrtkiImportanne, a od njega će se u državni proračun u vidu različitih poreza slijevati između 60 i 70 milijuna DEM godišnje. Čitav projekt ukupne je vrijednosti veće od 100 milijuna DEM, a uključuje pet podzemnih i devet nadzemnih etaža, 80 stanova različitih veličina, 10.000 četvornih metara uredskog prostora i 220 dućana i različitih lokala. SVJETSKA PREMIJERA MICROSOFTOVOG PAKETA OFFICE 2000 U ZAGREBU Ured Microsofta u Hrvatskoj u srijedu je na Zagrebačkom velesajmu organizirao jednodnevnu prezentaciju za korisnike i konferenciju za novinare povodom svjetske premijere novog poslovnog paketa Microsoft Office 2000. Riječ je o poslovnoj Web aplikaciji projektiranoj za integrirane tvrtke koja omogućava bolje dijeljenje informacija i analiza, dok istodobno smanjuje troškove implementacije i održavanja. Office 2000 dostupan je u nekoliko verzija; Small Business, Standard, Professional, Premium i Developer. Kako kažu u hrvatskom Uredu te tvrtke, na mnogo načina Office 2000 odskače od prethodnih inačica tog programskog paketa. To je uredski paket koji olakšava rad sa suradnicima i informacijama na Webu, namijenjen ljudima koji rade sa znanjem i cijene znanje kao vrijednost tvrtke. Pritom je najavljena i potpuno lokalizirana hrvatska inačica Officea 2000 Professional koja će domaćem tržištu biti ponuđena koncem listopada ove godine. Najpovoljniji način nabavljanja tog programskog paketa je kupovina MS Office 97 Professional tijekom promotivne prodaje, koja traje do kraja lipnja, s kojom se dobiva tehnološko jamstvo - pravo na besplatnu nadogradnju na Office 2000 Professional. HP CONNECT PROGRAM U HRVATSKOJ Ured računalne korporacije Hewlett-Packard u Zagrebu započeo je nedavno program verifikacije i obnavljanja svih ugovora s dosadašnjim poslovnim partnerima. Riječ je o HP Connect programu koji najboljim prodavačima Hewlett-Packard proizvoda omogućava lakše i profesionalnije obavljanje posla. Uključivanje partnera u taj program doprinijeti će razlučivanju HP Connect Reseller partnera od ostalih prodavača na tržištu. Tako definiran partner imat će vrlo visoku razinu kompetentnosti, a krajnji korisnici će s vremenom postati uvjereni da je HP Connect Reseller partner, najprimjereniji njihovim potrebama, te sposoban pružiti potpunu podršku za proizvode Hewlett-Packarda, istaknuli su u zagrebačkom ured te kompanije. HP Connect autorizacija trebala bi se obaviti do početka rujna ove godine, a nakon toga samo će HP Connect Reseller partneri imati pravo korištenja HP Connect logotipa. U međuvremenu ured Hewlett-Packarda u Zagrebu je u svibnju povećao broj postojećih distributera. Već postojećoj mreži distributera, tvrtkama CHS i HPC, pridružio se i RECRO. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA FEDERACIJA BIH: TRGOVINSKI SPORAZUM S HRVATSKOM NIJE PRIORITET Predsjednik vlade Federacije BiH Edhem Bičakčič izjavio je u utorak da sklapanje novog trgovinskog sporazuma između Hrvatske i BiH "nije nužno" sve dok ne budu riješena neka druga pitanja u odnosima dviju zemalja. Kako je prenijela agencija ONASA, Bičakčić je ovo izjavio sudjelujući u radu Ekonomskog savjeta Federacije koji je u Sarajevu zasijedao pod predsjedanjem Ejupa Ganića. Federalni premijer, prema ovom izvoru, drži kako je u sadašnjem trenutku u odnosima Hrvatske i BiH važnije rješiti pitanje transportnog povezivanja kao i granične probleme. Bičakčić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da BiH sada ima carinski zakon koji se primjenjuje na državnoj razini, ali je istodobno cijenio da su carinske stope suviše niske. Po njegovim riječima, carine u BiH tri puta su niže nego u Hrvatskoj, a slično je i u slučaju prelevmana za poljoprivredne proizvode. Bičakčić drži kako se time omogućavaju različite špekulacije pri čemu je BiH navodno izložena nelojalnoj konkurenciji temeljenoj na damping cijenama roba. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA SPORAZUM HOK-A I HUP-A PROTUZAKONIT? Interese hrvatskih obrtnika u fondu mirovinskog osiguranja treba zastupati Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno-kreditnih zadruga i stranih predstaništava Hrvatske (UMPH), istaknuo je tajnik te udruge Goran Čanković. On je ustvrdio da je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran prekoračio zakonske i statutarne ovlasti potpisavši krajem ožujka s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) sporazum o zastupanju interesa poslodavaca i obrtnika u mirovinskom fondu. Budući da je HOK udruga obveznog organiziranja svih hrvatskih obrtnika, ona ne može zastupati obrtnike kao poslodavce u sferi kolektivnog pregovaranja, a nema ni pravo na predstavnika u Fondu, pa stoga ni to ovlaštenje ne može prenijeti na HUP, kazao je Čanković. On drži da HUP, koji zastupa interese 'velikih poslodavaca', ne može primjereno zastupati i specifične interese obrtnika. Upravo zbog ostvarivanja posebnih obrtničkih interesa, HOK je izašao iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), a iz istog razloga UMPH se nije pridružio HUP-U, napomenuo je. Statut HOK-a je prekršen, smatra Čanković, jer ni u jednoj odredbi ne pozanje djelatnost zastupanja poslodavačkih interesa obrtnika niti mogućnost prenošenja ovlasti za zastupanje komorskih interesa na druge pravne subjekte. Za Čankovića je upitno kako će dogovor HOK-a i HUP-a štititi obrtničke interese uzevši u obzir da je predsjednik HOK-a Šafran dopredsjednik Udruge malih poduzetnika HUP-a te da je i sam vlasnik dviju tvrtki. HRVATSKI OBRTNICI POZIVAJU NA SURADNJU OBRTNIKE IZ BIH Hrvatska obrtnička komora (HOK) želi uspostaviti trajnu i čvrstu suradnju s obrtnicima iz BiH i neće dopustiti da politički problemi utječu na njen nastup na tržištu susjedne države, izjavili su u srijedu predstavnici HOK na prezentaciji nastupa hrvatskih obrtnika na sajmu "Gradnja i obnova '99" što se ovog tjedna održava u Sarajevu. Tridesetak hrvatskih obrtnika uz potporu svoje komore izložili su u Sarajevu svoje proizvode od metala, plastike, kože i keramike a ovo je bio i njihov drugi organizirani nastup u BiH nakon rata. Na ponude koje su obrtnicima iz BiH naknadno upućene iz Hrvatske pravog odgovora nije bilo. PROIZVOĐAČI STROJEVA O STANJU U TOJ INDUSTRIJSKOJ GRANI U prvom tromjesečj ove godine u prerađivačkoj industriji zabilježen je pad proizvodnje u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 7,5 posto. Došlo je do pada i izvoza i uvoza, pa je, primjerice, u proizvodnji metala i proizvoda od metala izvoz bio manji 20,5 posto, i iznosio je 49,55 milijuna USD. Istodobno, uvoz je smanjen 17,5 posto i iznosio je 118,34 milijuna USD, podaci su Udruženja proizvođača postrojenja, strojeva i uređaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Smanjenje izvoza i uvoza zamjetno je posebice na područjima proizvodnje strojeva i uređaja, električne i optičke opreme te prijevoznih sredstava, istaknuto je na nedavnoj sjednici Udruženja. Nastavljen je i pad zaposlenosti, pa je u industriji postrojenja, strojeva i uređaja u 1998. bilo zaposleno 52.440 djelatnika, a smanjenjem proizvodnje i restrukturiranjem, te uvođenjem novih tehnologija, sada se i u njoj pojavio višak radne snage, rečeno je na sjednici. Proizvođači strojeva i opreme stoga smatraju potrebnim hitno donijeti mjere za rješavanje gospodarskih problema, među kojima prednjači nelikvidnost. Država mora ispunjavati svoje obveze prema gospodarstvu, treba ojačati Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) za financiranje i osiguravanje izvoznih poslova te osiguranje većih iznosa za poticanje izvoza od predviđenih 250 milijuna kuna. Potrebno je, kažu u Udruženju, izmijeniti zakonske odredbe i time omogućiti poticanje stranih ulaganja i transfer tehnologije oslobađanjem od plaćanja carina i poreza, a investicijska ulaganja u funkciji otvaranja novih radnih mjesta treba osloboditi plaćanja poreza. Kod velikih investicijskih radova treba obvezati inozemne investitore na obvezu zapošljavanja domaćih proizvođača i angažman domaćih izvođača u visini 50 posto ugovorenih radova. SVE TEŽI POLOŽAJ DOMAĆIH PROIZVOĐAČA VINA Prodaja vina u Hrvatskoj zbog sve teže gospodarske situacije i pada kupovne moći stanovništva sve je manja, a zalihe kod proizvođača stalno se povećavaju, što ih dovodi u bezizlaznu situaciju, ocjena je Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH). Ulaskom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) stanje bi se u ovoj djelatnosti moglo dodatno zakomplicirati, jer će se, ukidanjem carinskih barijera, na tržištu pojavite velike količine inozemnih vina. Glavni nosioci proizvodnje i prometa vina u Hrvatskoj su 55 većih i srednjih tvrtki, 25 vinarskih zadruga i više od 300 privatnih proizvođača. Površine vinograda u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznose 54.000 hektara, a njihova je prosječna starost preko 25 godina što rezultira smanjenim urodom grožđa. Po podacima GIUPPH-a godišnje propada 2.000 do 3.000 hektara vinograda, a obnavlja se najviše trećina površina koje nestaju. Donošenjem novog Zakona o poticajima i naknadam u poljoprivredi i ribarstvu dio sredstava namijenjen je i obnovi vinograda, a u udruženju procjenjuju kako će se godišnje podizati otprilike 600 ha vinograda što je dobro, no još uvijek nedovoljno. Spomenuti zakon samo je kvalitetan početak rješavanja nagomilanih problema u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, drže vinari, a da bi se stanje poboljšalo potrebno je još riješiti pitanje finaciranja i ulaganja u tehnologiju, stimulacija pri izvoza te potaknuti djelovanja ostalih tržišnih mehanizama. Zalihe vina u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosile su milijuna hektolitara, što je za 25 posto više nego u 1997. godini. Više od 60 posto zaliha odnose se na kvalitetna i vrhunska vina, a upravo je problem plasmana tih vina najveći budući su ona buteljirana i za našeg potrošača skupa. Istodobno, na tržištu se nude stolna vina po vrlo niskim cijenama. U prošloj je godini proizvedeno 1,69 milijuna hektolitara vina, od čega najviše kvalitetnih - 980.000 hektolitara. Domaći proizvođači vina lani su, po podacima Udruženja, prodali 685.000 hl vina, od čega je u ugostitetljstvu prodano približno 100.000 hl, trgovini 350.000 hl, a na inozemnim tržištima 150.000 hl. Od 1990. godine izvoz vina u stalnom je padu, a isto tako smanjuje se i uvoz, kažu u GIUPPH. Pozitivna bilanca u razmjeni vina prošle je godine iznosila 6,23 milijuna američkih dolara, dok je primjerice 1995. godine iznosila 21,66 milijuna dolara. PREDLOŽENO MIROVANJE STATUSA SPECIJALNIH BOLNICA Hrvatski zdravstveni turizam još uvijek je nedefinirano područje bez točno određenih zakonskih propisa, pa se predlaže da se u sadašnjoj konstelaciji odnosa dozvoli specijalnim bolnicama mirovanje statusa kao i mogućnost daljnjeg bavljenja turističko- ugostiteljskom djelatnošću sve do donošenja odgovarajućih zakona, zaključili su na sjednici članovi Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Pritom su naglasili kako će razdoblje mirovanja iskoristiti u cilju prilagodbe novonastaloj situaciji, pri čemu će se posebno voditi računa da se ne uništi zdravstveni sadržaj u postojećoj zdravstvenoj turističkoj ponudi te da zdravstvo bude jezgra oko koje će se graditi budući zdravstveni turistički proizvod. Na sjednici su izneseni prijedlozi o izradi programa razvitka zdravstvenog turizma, analizi zdravstvene regulative, definiranju statusa i osmišljavanja pilot projekata (za otoke, priobalje i kontinent), usklađivanje rada na razvitku toga vida turizma, posebice kroz koordinaciju s opatijskim Referentnim centrom; potom razvoj sustava i poticanja poduzetništva te izradi dokumentacije zdravstvenog turizma u funkciji očuvanja zdravstva i okoliša. Raspravljalo se i o problemu naplate boravišne pristojbe u specijalnim bolnicama, jer korisnici koji imaju uputnicu za liječenje od Mirovinskog fonda ne plaćaju boravišnu pristojbu, dok oni koji sami plaćaju liječenje moraju platitit i boravišnu pristojbu. Članovi Zajednice zdravstvenog turizma dobili su prijedlog konzultantske tvrtke "Med-ekon" o nacrtu Pravilnika o uvjetima za osnivanje i rad organizacija koje pružaju usluge zdravstvenog turizma. Neki od naglasaka u tom prijedlogu pravilnika su primjerice da se "zdravstveni turizam ne može obnašati u uvjetima bolničkog režima turista, a ukoliko se specijalna bolnica, medicinski zavod ili medicinski institut bave zdravstvenim turizmom, taj se vid djelatnosti može organizirati samo u prostorno odvojenim kapacitetima za smještaj turista u kojima se moraju ostvariti uvjeti propisani za hotel". SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI NE PRIHVAĆAJU SUGESTIJE MMF-A ZA SMANJENJE PLAĆA Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji su u dvotjednom radnom posjetu Hrvatskoj, ponovno su u ponedjeljak sindikatima javnih službi predložili suzdržanost u pregovorima oko politike plaća za 2000. godinu, odnosno smanjenje plaća zaposlenih u javnom sektoru, kako ne bi došlo do inflacije, izvješćeno je iz Matice hrvatskih sindikata javnih službi. Sindikati su odgovorili da je neopravdano i nepravedno tražiti odricanja od zaposlenih u javnom sektoru, naglašavajući da su javni i državni službenici već podnijeli dvostruku žrtvu jer im plaće nisu rasle za vrijeme Domovinskog rata i tri godine nakon njegova završetka. Tek u prošle dvije godine, 60 postotnim povećanjem, plaće u javnom sektoru dostigle su one u privredi, kažu u tom sindikatu. Predstavnici MMF- a, kako kažu u Sindikatu, smatraju da će sredstva potrebna za povećanje plaća od 17 posto u ovoj godini, što je utvrđeno kolektivnim ugovorom za javne službe, iznositi 1,5 do dva posto BDP-a, a procjene MMF-a su da će se hrvatski BDP smanjiti za dva posto. Stoga predstavnici MMF-a smatraju da bi u 2000. moglo doći do inflacije. Sindikati se, međutim, nisu spremni odreći 17 postotnog povećanja plaća, istaknuto je. Susret MMF-a i sindikata u ponedjeljak drugi je u nizu njihovih sastanaka. Prvi je, s istom temom, održan 25. svibnja, kada su sindikati također odbacili stajališta MMF-a. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI NA ZV-U USKORO INTERKLIMA I INTERPROTEX '99 Međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda Interklima '99. i Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine Interprotex '99. održat će se od 8. do 12. lipnja na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Na Interklimi će, na izložbenoj površini od 17.000 četvornih metara, nastupiti 450 izlagača iz 25 zemalja, dok će na Interprotexu, na 11.000 četvornih metara, izlagati 200 izlagača iz 20 zemalja svijeta. Najznačajniji domaći i svjetski proizvođači opreme za grijanje, hlađenje i klimatizaciju predstavit će svoja najnovija dostignuća, a mnogobrojni znanstvenici i stručnjaci razmijenit će znanja i iskustva na okruglim stolovima, stručnim predavanjima i seminarima. U sklopu popratnog programa Interklime održat će se i 15. međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji te 4. konferencija o termografiji. Izlagači će predstaviti i veći dio proizvoda koji su prvi put bili prikazani u ožujku ove godine na najvećem svjetskom sajmu grijanja, klimatizacije i hlađenja ISH-u u Frankfurtu. Interprotex se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova RH, a na tom sajmu predstavit će se najsuvremenija dostignuća i rješenja tehnike, tehnologije i elektronike na području zaštite. U sklopu popratnog programa, među ostalim, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalne skrbi održat će se Drugi hrvatski kongres zaštite na radu i zaštite od požara. Ovogodišnji Interprotex obogaćen je novim sadržajima, koncepcijski prilagođen suvremenim sajmovima zaštite u svijetu, a objedinjava četiri tematska područja: Safety (zaštita na radu, zaštita od požara i zaštita okoliša), Security (tjelesno-tehnička zaštita i osiguratelji), izložbu Ministarstva unutarnjih poslova te izložbu sportskog i lovačkog oružja. Po prvi puta uključeno je i područje zaštite okoliša, čime će program Safety biti kompletnije predstavljen. HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU "TRANSPORT '99" U MUENCHENU Na sedmom međunarodnom stručnom sajmu za logistiku, telematiku, robni i putnički promet Transport '99, od 8. do 12. lipnja u Muenchenu sudjelovat će i hrvatske tvrtke koje se bave transportom. Drugi po redu nastup hrvatkih tvrtki na tom sajmu organizirala je Hrvatska gospodarska komora (HGK) uz suradnju sa Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom pomorstva, prometa i veza te Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK). Hrvatske tvrtke biti će predstavljene u okviru Strukovnih udruženja koja djeluju pri HGK u Sektoru za promet, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo. Riječ je o udruženjima međunarodnih otpremnika, cestovnih prijevoznika, udruženju zračnog prometa, brodara, luka te Zajednici za kombinirani prijevoz. Hrvatska će se predstaviti na 50 četvornih metara s geslom "Hrvatska u europskim prometnim koridorima". U pet dana trajanja sajma održat će se brojna stručna događanja, forumi i simpoziji te predstaviti komunikacijski sustavi i sustavi obrade podataka, kao i sustavi upravljanja transportom i prometom za najrazličitija područja primjene. Također će biti prikazana cestovna i željeznička vozila, sustavi kombiniranog prometa, transport robe cestom, željeznicom, vodom i zrakom kao i sustavi i uređaji za promet, riječni i pomorski promet, te održavanje i popravak. Prethodni sajam - Transport '97 posjetilo je više od 27.000 stručnih posjetitelja iz 73 zemlje, a na njemu je izlagalo više od 690 izlagača i 87 dodatno zastupanih tvrtki iz 29 zemalja. 6. STATISTIKA MANJI DEFICIT TRGOVINSKE BILANCE POSLJEDICA PADA UVOZA I IZVOZA Iako je u prvom tromjesečju ove godine hrvatski robni uvoz nadmašio izvoz za 704 milijuna USD, deficit vanjskotrgovinske bilance ipak je smanjen u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kada je iznosio 848 milijuna USD, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Međutim, za hrvatsko je gospodarstvo pritom prilično nepovoljna činjenica da je to smanjenje deficita posljedica smanjivanja vanjskotrgovinske razmjene - pada uvoza za 13,7 posto uz istodobno smanjenje izvoza za 11 posto, upozoravaju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Tako je ukupni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 961 milijun USD, dok je uvozeno roba za 1,66 milijardi USD. Na četiri najznačajnija hrvatska vanjskotrgovinska partnera, Italiju, Njemačku, BiH te Sloveniju odnosilo se gotovo dvije trećine ukupnog izvoza. Tako je primjerice u Italiju izvezeno robe vrijedne 202 milijuna USD, u Njemačku 184 milijuna USD, u BiH 121 milijun USD, a u Sloveniju 106 milijuna USD. Istodobno, najviše je robe uvezeno iz Njemačke, u visini od 325 milijuna USD. Iz Italije je uvezeno robe vrijedne 256 milijuna USD, iz Slovenije 137 milijuna USD, a iz Austrije za 124 milijuna USD. Na te se četiri zemlje odnosi polovica ukupnog hrvatskog uvoza. Vanjskotrgovinski suficit Hrvatska, od spomenutih se zemalja, ostvaruje samo s BiH. Doduše, u prvom tromjesečju obujam razmjene s tom zemljom smanjen je otprilike 14 posto u uvozu i izvozu. U narednim mjesecima taj bi se obujam mogao i dodatno smanjiti, smatraju analitičari, ponajviše zbog uvođenja carine sredinom svibnja, i ratnog djelovanja NATO-a u SRJ. Treba spomenuti i to, da je u prva tri ovogodišnja mjeseca u ukupnom hrvatskom robnom izvozu prerađivačka industrija sudjelovala sa 97,25 posto. Unutar te grane, najveći je izvoz ostvaren u proizvodnji odjeće, dorade i bojenju krzna, u visini 133 milijuna USD. To je 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda ostvaren je izvoz u visini 125 milijuna USD, 18,7 posto niži, dok je izvoz u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava potonuo 7,1 posto, na 112 milijuna USD. GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 1,1 MILIJARDU KUNA Hrvatski su građevinari u pošloj godini izvršili građevinskih radova u inozemstvu u vrijednosti od 1,1 milijardu kuna. Istodobno, hrvatske su tvrtke lani zaključile novih poslova za izvođenje građevinskih radova u inozemstvu u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna. Gotovo dvije trećine vrijednosti obavljenih radova u inozemstvu odnosi se na poslove u Njemačkoj. U toj su zemlji hrvatske tvrtke prošle godine izvršile građevinaskih radova u vrijednosti od 679 milijuna kuna. U Rusiji je obavljeno građevinskih radova u vrijednosti od 254 milijuna kuna (ili 23 posto), a značajniji su iznosi obvaljenih građevinskih radova još u Nizozemskoj (54 milijuna kuna) te u BiH (51,3 milijuna kuna). I u ukupnoj vrijednosti novih narudžbi - gotovo 80 posto ili 850 milijuna kuna odnosi se na Njemačku, dok je u Rusiji ugovoreno poslova za 214 milijuna kuna, a Nizozemskoj 70 milijuna kuna. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROMET U TRGOVINI NA MALO JOŠ UVIJEK ZAOSTAJE Iako je ukupan promet u djelatnosti trgovine na malo u Hrvatskoj u ožujku ove godine bio nominalno 23,4 posto i realno 22,9 posto veći nego u veljači, nije nadoknađen kumulativan pad prometa u prva tri mjeseca ove godine, premda je zaustavljena tendencija njegovog realnog pada započeta još u kolovozu prošle godine. Međutim, promet je u ovogodišnjem ožujku još uvijek bio 1,1 posto nominalno i 4,4 posto realno manji nego u istom mjesecu lani. Ukupno je u prvom tromjesečju ove godine promet u trgovini na malo nominalno 4,2 posto manji, a zbog viših cijena u trgovini na malo od 3,2 posto, realno je promet smanjen za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, zalihe u trgovini na malo u ožujku su bile 2,4 posto veće nego u veljači, a 0,6 posto manje nego u ožujku prošle godine. U usporedi s prva tri mjeseca prošle, u prvom tromjesečju ove godine povećanje prometa zabilježeno je u prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima (21,4 posto), motornim gorivima i mazivima (20,3 posto) te farmaceutskim, medicinskim i kozmetičkim proizvodima (2,1 posto), dok u ostalim prodavaonicama nije nadoknađen pad prometa iz prethodnih mjeseci. Budući da plaće nisu realno rasle, da se na prehranu troši 37 posto ukupnih izdataka te da promet u prvom tromjesečju ove godine bilježi pad, Sektor za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) pretpostavlja da su trgovci smanjili marže kako bi održali stabilnost cijena i ostvarili čak i realno veći promet u ožujku u odnosu na prijašnji mjesec. (Izvor: Državni zavod za statistiku) NEZNATNO MANJI PROMET U POMORSKOM I OBALNOM PRIJEVOZU U prvom je tromjesečju ove godine broj prevezenih putnika u pomorskom i obalnom prijevozu smanjen 0,3 posto na 773.000 pri čemu je u unutrašnjem prijevozu prevezeno 764.000 putnika kao i lani u istom razdoblju. U međunarodnom vodenom prijevozu putnika zabilježen je pad za 18,2 posto na 9.000, a od ukupnog broja putnika trajektima je prevezeno 547.000 putnika ili 1,5 posto više. U prijevozu putnika tom vrstom prijevoza načinjeno je 30 milijuna putničkih kilometara ili 3,2 posto manje. Kod prijevoza robe zabilježen je pad od 5,7 posto na 7,95 milijuna tona. Pad je zabilježen kod izvoza, uvoza, tranzita te prijevoza robe među stranim lukama, a jedini porast od 39,2 posto na 362.000 tona bio je u unutrašnjem prijevozu robe. U spomenutom je razdoblju u morske luke zabilježeno 23.922 uplovljavanja što je 2,1 posto više nego u prvom prošlogodišnjem tromjesečju. Prijevoz unutrašnjim tj. riječnim vodenim putovima odnosio se samo na robu pa je u tom razdoblju prevezeno ukupno 214.000 tona robe ili 24,4 posto više nego u istom razdoblju lani. (Izvor: Državni zavod za statistiku) POVEĆAN BROJ PUTNIKA U ZRAČNOM PRIJEVOZU U prvom je tromjesečju ove godine u Hrvatsko broj prevezenih putnika u zračnom prijevozu povećan 6,2 posto na 155 tisuća. Pritom je u međunarodnom prijevozu prevezeno 88.000 putnika ili 14,3 posto više nego u istom razdoblju lani. U domaćem prijevozu putnika zabilježen je pad za 2,9 posto na 67.000. Kod prijevoza robe zabilježen je pad za 10,1 posto na 1,1 milijun tona, a pad je zabilježen i u domaćem i međunarodnom prijevozu, u domaćem 4,4 posto, a u međunarodnom 12,8 posto. Promet zrakoplova u zračnim lukama u prvom je tromjesečju pao 11,4 posto na 8,1 tisuću, pri čemu je kod domaćih zrakoplova zabilježen pad od 10,4 posto na 5,1 tisuću. U promatu zrakoplova s inozemstvom zabilježen je pad od 12 posto, pri čemu kod prometa domaćih zrakoplova za 10,7 posto, i kod stranih zrakoplova za 13,1 posto. Promet putnika u zračnim lukama prvom je ovogodišnjem tromjesečju porastao 2,3 posto na 317 tisuća. Istodobno, domaći je promet putnika pao 2,3 posto na 129 tisuća, dok je promet putnika sa inozemstvom porastao 5,6 posto na 188 tisuća. Domaći zrakoplovi u prva su tri ovogodišnja mjeseca prevezli 92 tisuće putnika, što je 13,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Strani su, pak, zrakoplovi prevezli 96 tisuća putnika ili jedan posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) SMANJEN PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine prevezeno 21,7 milijuna putnika, 14,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, a prijevoz robe smanjen je osam posto na 13,8 milijuna tona. Prema vrstama prijevoza, najveći pad u broju prevezenih putnika zabilježen je u cestovnom prijevozu, 18,4 posto, na 16,4 milijuna putnika. Željezničkim je prijevozom u prvom ovogodišnjem tromjesečju prevezeno 4,3 milijuna putnika, 2,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Kod pratećih djelatnosti u prijevozu putnika u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježen pad broja putnika u morskim lukama za 3,1 posto, na 1,5 milijuna putnika, a kod prometa putnika u zračnim lukama porast od 2,3 posto, na 317 tisuća. U prometu robe, u prvom je tromjesečju kod pratećih djelatnosti zabilježen rast u lukama na unutrašnjim vodenim putovima za 18,3 posto, na 426 tisuća tona, te kod prometa u morskim lukama, za 0,2 posto, na 4,4 milijuna tona. Pad prometa robom zabilježen je u zračnim lukama, za 6,3 posto, na 1,9 tisuća tona. Cestovnim je prijevozom u prvom tromjesečju prevezeno 1,1 milijuna tona robe, 17,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, a kod prijevoza željeznicom promet robom također je smanjen, i to za 30 posto, na 2,1 milijuna tona. (Izvor: Državni zavoda za statistiku) VIŠE CRONET IMPULSA, MANJE MOBITEL IMPULSA Kod telekomunikacijskih usluga broj telefonskih impulsa u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećan je 11,4 posto na 3,14 milijardi impulsa. Broj mobitel impulsa istodobno je smanjen za 2,7 posto na 109 milijuna, dok je broj cronet impulsa povećan 15,4 posto na 540 milijuna. Kod poštanskih usluga u prvom ovogodišnjem tromjesečju porast u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen je kod novčanog prometa za 0,2 posto na ukupno 21,49 milijuna uplata i isplata, te kod telefonskih razgovora obavljenih u pošti koji su porasli za 0,5 posto na 4,3 milijuna. Smanjen je pak, broj otpreme i dopreme pismonosnih usluga i paketnih usluga za 3,1 posto i 37,6 posto na 139.000 i 546.000. I broj brzojava bio je smanjio se za 2,7 posto na 477.000. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROSJEČNA VRIJEDNOST NJEMAČKE MARKE U TRAVNJU 3,88467 KUNA Vrijednost DEM u travnju je iznosila prosječno 3,88467 kuna, što je u odnosu prema mjesecu ranije pad od neznatnih 0,02 posto. Trend blage aprecijacije kune nastavio se i u svibnju pa je tako u prvoj polovini svibnja DEM vrijedila prosječno 3,88197 kuna. Nakon trenda kontinuirane deprecijacije prosječne mjesečne vrijednosti kune prema DEM, započetog u rujnu prošle godine, kuna je već 2,5 mjeseca, tj. od početka ožujka, vrlo stabilna i njezina se vrijednost kreće između 3,88 i 3,89 kuna za DEM. Na godišnjoj razini, pak, prosječna je vrijednost DEM u odnosu na kunu, u travnju ove godine porasla 9,17 posto u odnosu na travanj lani. U razdoblju od početka travnja do polovine svibnja ove godine na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) prema kuni je pala vrijednost valuta Europske unije te još šest valuta. Pritom je najviše pojeftinio SLT, 1,60 posto, SKK 1,23 posto te JPY 1,22 posto. Na vrijednosti su još izgubili i SEK, 0,93 posto, CHF 0,47 posto, DKK 0,24 posto te euro, DEM i ostale valute Europske monetarne unije 0,22 posto. Istodobno, najveći rast vrijednosti na tečajnici HNB u promatranom je razdoblju zabilježio AUD, 6,40 posto te CAD 3,91 posto. Više od jedan posto porasla je vrijednost HUF, 1,69 posto, CZK 1,53 posto, i NOK 1,42 posto. GBP je poskupjela 0,99 posto, a USD 0,59 posto. (Izvor: Sektor za makroekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - HGK) HRVATSKOJ OSTAJE ISTI INVESTICIJSKI REJTING Vodeća svjetska agencija za procjenu dužničke sposobnosti, londonska Standard & Poor's, potvrdila je ovoga tjedna u Londonu dosadašnji investicijski kreditni rejting RH, a riječ je o BBB- (trostruki be minus) za dugoročna zaduženja o stranoj valuti. Međutim, agencija je promijenila ocjenu o izgledima za platnu sposobnost u budućnosti sa stabilne na negativnu. Analitičar agencije za Hrvatsku Konrad Reuss, izjavio je kako je promjenom ocjene sa stabilne na negativnu, agencija htjela "odaslati znak upozorenja" kako će, ako se gospodarski problemi "ne budu dosljedno rješavali", Hrvatskoj u narednih deset do 12 mjeseci investicijski kreditni rejting zamijeniti za spekulativni. Reuss je rekao kako se agencija na promjenu ocjene o izgledima za održavanje platne sposobnosti, odlučila unatoč tome što je hrvatska Vlada predočila nacrt rebalansa proračuna. Proračun će iskazivati manjak, koji će nakon privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i Croatia osiguranja, prema procjeni agencije, iznositi između 1,5 posto i dva posto bruto domaćeg proizvoda. Mjere koje su hrvatska vlada i središnja banka poduzele do sada, agencija ocjenjuje pozitivnim, rekao je Reuss, te je zbog toga Hrvatskoj odlučila za sada ostaviti investicijski kreditni rejting. Međutim, "fiskalna neuravnoteženost, tromo ostvarivanje poreznog priljeva te rastući problemi u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, utezi su za ozdravljenje gospodarstva", navodi agencija. Uslijed "otežanih prilika za izvoz u zemlje Europske unije i smanjenog priljeva iz turizma", Standard & Poor's negativnim ocjenjuje visok manjak u tekućem računu platne bilance, kojeg za ovu godinu procjenjuje na osam do devet posto hrvatskoga BDP-a. Vanjska platna pozicija RH ostaje "ranjivom", jer će službene devizne pričuve ove godine pokriti tek 55 posto vanjskih platežnih potreba, smatra agencija. Ključnim problemom u hrvatskom gospodarstvu, Standard & Poor's smatra visoku razinu zaostalih dugovanja u poduzetničkom sektoru. Agencija upozorava kako bi visoka stopa nezaposlenosti mogla urušiti politički konzensus u gospodarskim pitanjima. Pozitivnim Standard & Poor's ocjenjuje restrukturiranje bankarskog sustava i privatizacijske nakane te ističe kako je "razborita monetarna politika" rezultirala u jednoznamenkastoj stopi inflacije. Odluku o promjeni ocjene o hrvatskoj platnoj sposobnosti s pozitivne na negativnu, agencija opravdava među ostalim ocjenom kako uoči predstojećih izbora za Zastupnički dom "raste nesigurno političko okruženje". Kosovska kriza pak učinila je Hrvatsku "važnim saveznikom NATO-a, SAD i Europske unije" te je hrvatskoj vladi "otvorila mogućnosti da poboljša svoje odnose s međunarodnom zajednicom", mišljenja je agencija. Postizanje osjetljivih rezultata u međunarodnim odnosima "može također pomoći da vladajuća Hrvatska demokratska zajednica obnovi svoju potporu u biračkom tijelu", zaključuje Standard & Poor's. PROSJEČNE OCJENE SOLVENTNOSTI U SVIBNJU NEZNATNO SLABIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki i drugih pravnih osoba u ovogodišnjem je svibnju, u odnosu na mjesec prije, neznatno lošija, za 1,5077 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Prosječna ocjena solventnosti, od 427,7042 boda, i dalje je slaba s tendencijom ka još slabijoj, ocijenuju u Intercreditu. Ponovno niti jedna kategorija poslovnih subjekata u tom izvješću nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (399 i manje), dok državne tvrtke i nadalje najlošije stoje. Promatrajući prema veličini, najbolju su ocjenu dobile male tvrtke - 421,1615 bodova, slijede tvrtke srednje veličine s 426,6292 boda, te na kraju velike tvrtke koje su ocijenjene s 437,3379 bodova. Uzimajući u obzir vlasničku strukturu, najbolje su tvrtke u mješovitom vlasništvu sa 423,0353 boda. Obzirom na djelatnost, nabolju su ocjenu u svibnju imale trgovačke tvrtke - 425,1155 bodova. Prošlog su mjeseca najviše upita za izradu poslovnih izvješća - o bonitetu hrvatskih poslovnih subjekata Intercreditu uputili austrijski naručitelji - 42,8 posto, zatim domaći naručitelji 20,3 posto i francuski 12 posto. Što se tiče naplate dugovanja Intercreditov odjel naplate zabilježio je u prva tri ovogodišnja mjeseca dvostruko više slučajeva za naplatu nego u prva tri mjeseca lani. Sukladno tome u Intercreditu očekuju do kraja godine barem još dvostruko više predmeta, a također su zaprimljeni i slučajevi od vjerovnika iz nekih dosad nezastupljenih zamalja - kao što su primjerice Grčka, Švedska i Turska. U SVIBNJU OBJAVLJENA 23 STEČAJA Tijekom svibnja, uključujući i posljednji dan travnja, u Hrvatskoj je objavljen početak ukupno 23 postupka stečaja trgovačkih društava. Po objavama u Narodnim novinama istodobno je objavljeno i 15 zaključenja stečaja te 12 postupaka zaključenja likvidacije, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema vrstama djelatnosti prošlog je mjeseca najviše stečajeva - po pet - započeto u trgovačkim društvina iz financijskog sektora te u poljoprivrednoj djelatnosti. Tako su u proteklom svibnju pokrenuti stečajevi u Županjskoj, Gradskoj, Gluminoj i Komercijalnoj banci te u Štedno- kreditnoj zadruzi "Varaždinski cekin". Od poljoprivrednih tvrtki stečajevi su započeti u tri istoimene voloderske tvrtke Moslavačko vinogorje d.d., Moslavačko vinogorje d.o.o. za proizvodnju i preradu vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića i Moslavačko vinogorje-vinogradarstvo. Stečaj je započet i u poljoprivrednoj zadruzi "Kalnik", te u poljoprivrednom poduzeću "Lipovac" iz Lipovca, u kojem je tijekom istog mjeseca objavljena i obustava postupka likvidacije.Od većih tvrtki, prošlog su mjeseca početak stečajnih postupaka objavile prijevozničke tvrtke Zagrebački transporti d.d. te OTP Transport iz Karlovca, obučarska tvrtka Derby iz Križevaca zatim zagrebačka tvornica poluvodiča RIZ, riječki Jadrankolor te drvoprerađivač iz Oštarija - Ogulin drvo. Tijekom svibnja objavljeno je i osam prvih poziva za likvidaciju trgovačkih društava, zatim 16 drugih, te 13 trećih poziva za likvidaciju. 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE SAVJET HNB O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) razmatrao je u srijedu najnovija gospodarska i novčana kretanja i donio više odluka iz nadležnosti središnje novčane institucije. Industrijska proizvodnja bila je za prva četiri mjeseca tri posto manja nego lani, realni promet u trgovini na malo bio je u prvom tromjesečju manji za 7,2 posto, broj turističkih noćenja 9,8 posto manji, a nižu gospodarsku aktivnost nego u prvim lanjskim mjesecima statističari bilježe i u prometu, te građevinarstvu. U takvim okolnostima, ukupna evidentirana nezaposlenost obuhvaćala je krajem travnja 318.657 osoba, što je za 10,7 posto više nego prije godinu dana, a ukupno zaposlenih bilo je 1.343.412 osoba, ili 0,3 posto manje nego u istom mjesecu lani. Unatoč takvom gospodarskom okružju, masa neto plaća isplaćenih za ožujak bila je realno veća za 6,1 posto nego u istom lanjskom mjesecu, a u prvom tromjesečju za 5,2 posto veća nego u usporedivom lanjskom razdoblju. Tečaj kune već duže vremena je bez zamjetnijih oscilacija. Intervencije središnje banke na deviznom tržištu tijekom svibnja bile su rjeđe i daleko manjeg opsega nego u prethodnim mjesecima, tako da je svibanj okončan s bruto deviznim pričuvama u iznosu otprilike 2,6 milijarde USD, tj. više nego na kraju prethodnog mjeseca. Deficit robne razmjene u prvom tromjesečju je smanjen za 17 posto u dolarskom iskazu, no uz nižu razinu razmjene sa svijetom: izvoz je smanjen za 11,1 posto, a uvoz za 13,7 posto prema lanjskom prvom tromjesečju. Podaci o svibanjskom kretanju cijena još nisu raspoloživi, no ne očekuju se promjene u odnosu na stope iz prethodnog razdoblja. Među novčanim pokazateljima s osobitom pozornošću prate se oni koji mogu biti znak da neće biti dublje recesije, kao i oni koji pokazuju kretanja u bankovnom sektoru. U takve se - osim usporavanja opadajućeg trenda industrijske proizvodnje - ubraja poboljšana likvidnost u bankovnom sektoru i oživljavanje potražnje za gotovim novcem, a najnoviji podaci govore da je smiren i odljev deviznih depozita iz banaka, zabilježen u prethodna dva mjeseca. U travnju je ostvaren i osjetno povoljniji odnos prihoda i rashoda državnog proračuna, tako da je deficit u tom mjesecu smanjen na približno 80 milijuna kuna. Stoga tijekom svibnja nije bilo dodatnog zaduženja države kod središnje banke, te ono stagnira na još relativno visokih 1,3 milijarde kuna. PET GODINA STABILNE KUNE Krajem prošloga tjedna održanom svečanom sjednicom Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) obilježena je 5. godišnjica uvođenja kune kao trajne hrvatske valute. Kao što je u prigodnom izlaganju istaknuo guverner HNB dr. Marko Škreb, kad su za Dan državnosti 1994. godine u HNB prvim novčanicama kune zamijenjeni hrvatski dinari bilo je zacijelo malo onih koji su očekivali da će se nakon prvih pet godina postojanja o novouvedenom hrvatskom novcu moći govoriti kao o jednoj od najstabilnijih valuta. Postoje saznanja, da je čak i njemačka tiskara kunskih novčanica očekivala mnogo više posla s hrvatskim novcem, kako na dodatnim količinama prije pet godina uvedenih apoena tako i na proizvodnji većih, koje bi se moralo uvoditi u optjecaj u slučaju visoke inflacije. No, kuna se u cijelom proteklom razdoblju potvrdila kao jedna od najstabilnijih tranzicijskih valuta, a estetska obilježja optjecajnih i prigodnih novčanica i kovanica hrvatske valute pribavila su joj zapaženo mjesto čak i u numizmatičkim publikacijama. U trenutku uvođenja kune njen srednji tečaj prema DEM iznosio je 3,72, a danas iznosi 3,88. To znači da je u pet godina kuna izgubila 4,3 posto vrijednosti, što u prosjeku iznosi manje od jedan posto godišnje. Devizne pričuve iznosile su u trenutku uvođenja kuna oko 900 milijuna USD, današnje bruto devizne rezerve na računima središnje banke iznose otprilike 2,6 milijarde USD. U istom tom razdoblju, inflacija je iznosila prosječno približno tri posto godišnje. Iako su u našoj javnosti prisutna i osporavanja vrijednosti tih pokazatelja, guverner Škreb smatra izuzetno velikim dostignućem što je i u vrlo teškom okruženju uspješno vođena politika zdravog novca i niske inflacije. Koliko je to važno i za najšire slojeve pučanstva govore i podaci da je u razdoblju postojanja kune prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla realno za 89 posto, a prosječna mirovina za 83 posto. Guverner Škreb osvrnuo se i na neke prigovore da je stabilnost nacionalne valute ostvarena uz "prerestriktivnu novčanu politiku", smatrajući da najbolji odgovor na to daju konkretni podaci: u promatranom razdoblju novčana masa je porasla s 5,3 milijarde na preko 12 milijardi kuna, dakle povećavala se u prosjeku preko 18 posto godišnje; gotovinski novac povećan je s 1,4 milijarde na više od 5,1 milijardu kuna; najširi novčani agregat M4 povećan je s 14,5 na 54,8 milijardi kuna. Sve to govori da se problemi u realnoj ekonomiji ne rješavaju rastućom ponudom novca. Veća novčana emisija, veća inflacija i veće tečajne promjene ne mogu osigurati, pogotovo ne na duži rok, izvoznu konkurentnost i povoljnije platnobilančne pokazatelje, a niti veća razvojna ulaganja i veću zaposlenost. Zdrav i održiv gospodarski rast, zasnovan na štednji, razumnoj raspodjeli društvenog proizvoda i optimalnom korištenju rasploživih sredstava, može se poticati samo zdravim novcem. Stoga za hrvatsku središnju banku očuvanje daljnje stabilnosti kune ostaje prvorazredna zadaća i trajni cilj. CROATIA BANKA OTVARILA POSLOVNICU NA KVATERNIKOVOM TRGU U ZAGREBU Croatia banka u srijedu je otvorila je novu zagrebačku poslovnicu u sjedištu te banke na Kvaternikovom trgu br. 9. Riječ je o preseljenju iste poslovnice sa Krešimirovog trga zbog prihvatljivije lokacije za bančine korisnike. Računi korisnika usluga bivše poslovnice biti će preneseni u novootvorenu poslovnicu koja će obavljati redovne poslove kunske i devizne štednje, mjenjačke poslove, ugovaranje stambene štednje, kreditne poslove za potrebe građana te usluge prodaje i kupnje vrijednosnih papira, rekli su u banci. Podsjetimo, da je žiro račun Croatia banke sredinom ovogodišnjeg ožujka bio blokiran na iznos od 6,5 milijuna kuna. Nedugo zatim usljedila je odluka Hrvatske narodne banke (HNB) o njezinom normalnom nastavku rada, jer je ocijenjeno kako se radi o solventnoj banci u kojoj se likvidnosni problemi mogu uspješno prevladati uz kratkoročnu pozajmnicu središnje banke. Početkom ožujka Croatia banka je započela s normaliziranim radom nakon što je imenovan i njezin privremeni upravitelj. OTVORENA PODRUŽNICA PARTNER BANKE U RIJECI Partner banka dd otvorila je ovoga tjedna u Rijeci svoju drugu podružnicu. Najavljeno je otvaranje treće podružnice banke do kraja godine u Splitu, čime će podružnicama biti obuhvaćena sva tri regionalna centra. Tom je prigodom istaknuto da banka ocjenjuje grad Rijeku i riječku regiju snažnim gospodarskim područjem s dobrom perspektivom. Posebna pozornost u radu bančine podružnice, napomenula je, bit će usmjerena obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima. Za zgradu u samom centru grada, Korzu, u postupku je ishođenje lokacijske dozvole, a predviđa se ulaganje od gotovo pet milijuna DEM. Nadogradnjom i rekonstrukcijom postojećeg objekta osigurat će se 2.500 četvornih metara poslovnog prostora, kažu u toj banci. MEĐIMURSKA BANKA ZA DIVIDENDE 28 KUNA PO DIONICI Međimurska banka iz Čakovca ostvarila je u prošloj godini rast vrijednosti bilance za 16 posto i porast dobiti prije oporezivanja sa 16 milijuna kuna u 1997. na 23 milijuna kuna lani. Na osnovi takvih rezultata poslovodstvo je predložilo isplatu dividendi od sedam posto od nominalne vrijednosti, tj. 28 kuna po dionici za obične i preferencijalne dionice. Ukupni prihod Međimurske banke u prošloj je godini iznosio 84,13 milijuna kuna, dok je zadržana dobit porasla za gotovo sto posto na 8,05 milijuna kuna. Aktiva te banke lani je iznosila gotovo 1,11 milijardi kuna, od čega su zajmovi i predujmovi bili 611,66 milijuna kuna. Tijekom ove godine poslovodstvo banke očekuje daljnji porast vrijednosti bilance te nastavak profitabilnog poslovanja. Iz te banke najavljeno je i njihovo skoro učlanjenje u Europay Internacional, odnosno izdavanje debitne kartice Cirrus Maestro i kreditne kartice MasterCard. Tijekom godine planira se i uvođenje bankarskih usluga putem Interneta. Međimurska banka posluje putem svojih 19 poslovnica i jedne podružnice u Zagrebu, a zapošljava 257 djelatnika. Banka je u većinskom privatnom vlasništvu, a njeni su dioničari građani - njih 3.400, te 400 tvrtki. Banka posluje s približno 4.000 računa pravnih osoba i 150.000 depozitnih računa građana. OTKAZI DJELATNICIMA GRADSKE BANKE Odlukom stečajne upraviteljice Gradske banke d.d. u Osijeku mr. Vedrane Raff djelatnicima te banke od ponedjeljka, 31. svibnja, počeli su se otkazivati ugovori o radu. Upraviteljca Raff istaknula je da je zbog štednje i poslovanja banke u stečaju Stečajno vijeće odobrilo da se od negdašnjih 290 radni odnos ugovori sa 125 zaposlenika "koji će do daljnjega radi poslovnih potreba ostati u banci". Ocijenila je da je smanjenje broja zaposlenika "normalno" jer se u stečaju više ne obavljaju redoviti poslovi radi kojih je banka i bila osnovana. Na odluke stečajne upraviteljice djelatnici mogu uložiti zahtjev za zaštitu svojih prava u roku od 15 dana, a ako im se ne udovolji, i prigovor stečajnom sucu. Stečajni postupak u Gradskoj banci pokrenut je 3. svibnja, a ročište vjerovnika za ispitivanje prijavljenih tražbina te ročište o daljnjem tijeku stečajnog postupka održat će se 16. lipnja. PRIVATIZACIJA "CROATIA OSIGURANJA" DO KRAJA GODINE Hrvatska Vlada planira strateškom investitoru prodati većinski paket, više od 50 posto dionica, najveće hrvatske osiguravateljske tvrtke "Croatia osiguranja". Točan iznos tog paketa definirat će se idućih mjeseci, a cijeli projekt privatizacije trebao bi biti završen do kraja ove godine, izvijestili su na ovotjedniom "Susretima u Vladi" članovi Vladina Povjerenstva za privatizaciju "Croatia osiguranja" i generalni direktor tvrtke Suad Rizvanbegović. Vlada je 13. travnja formirala Povjerenstvo, a za savjetnika u privatizaciji Croatia osiguranja izabrana je Chase Manhattan Bank, jedna od vodećih svjetskih banaka. Bitno je naći strateškog partnera koji će podići razinu "Croatia osiguranja", pomoći u njenoj modernizaciji, podići razinu usluga i proizvoda tvrtke, ističu Rizvanbegović i predsjednik vladina Povjerenstva Ivan Vrljić. Rizvanbegović očekuje da cijeli proces privatizacije bude završen do kraja godine, u studenome, dok izvršni direktor u odjelu za spajanje i kupovinu iz Chase Manhattan Banke Paul Sullivan očekuje da se cjelokupno ulaganje dogotovi do rujna, listopada. Za privatizaciju "Croatia osiguranja" nije potreban posebni zakon, ona će se odvijati temeljem Zakona o privatizaciji, istaknuo je Matić, dodajući kako "Croatia osiguranje" nije definirana kao javno poduzeće koje bi se privatiziralo posebnim zakonom. Ivan Vrljić razloge privatizaciji vidi u potrebi prilagodbe najstarijeg i najvećeg hrvatskog osiguravatelja rastućoj konkurenciji. U Hrvatskoj je registrirano 26 osiguravateljskih tvrtki, sedam ih je u vlasništvu stranaca. Razlozi su i u prilagodbi Hrvatske ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju, mirovinska reforma, rast životnog osiguranja i očekivani rast osiguravateljskog područja. Rizvanbegović smatra da je sada vjerojatno najbolje vrijeme za privatizaciju s obzirom i na dobre poslovne rezultate. Prošle je godine Croatia grupa ostvarila bruto dobit od 119 milijuna kuna, a Croatia osiguranja od 76 milijuna. Na "Susretima u Vladi" predstavljeni su i specijalizirani međunarodni podsavjetnici u privatizaciji "Croatia osiguranja" - revizorska i savjetnička tvrtka KPMG, aktuarski savjetnici Watson Wyatt i pravni savjetnik Freshfields. ZAPOČEO SA RADOM NOVI TRGOVINSKI SUSTAV ZAGREBAČKE BURZE Novi elektronski "on-line" trgovinski sustav Zagrebačke burze "MOST" započeo je s radom prošloga petka u 10 sati. Novi sustav u potpunosti je zamijenio prijašnji "TEST-1,5sv", a promijenilo se i vrijeme trgovanja na burzi. Sada burza radi svakim radnim danom, uključujući i ponedjeljak od 10 do 16 sati. U SVIBNJU PROMET VTV-A 5,6 MILIJUNA KUNA Vrijednost indeksa VIN Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) porasla je u svibnju 2,94 posto na 280 bodova, a ukupni je promet iznosio 5.644.927 kuna. U segmentu dionica ostvareno je više od 4,6 milijuna kuna, a najveći je promet ostvaren prodajom dionica tvrtke Standard konfekcija.Prodavale su se po 60 kuna čime je ostvareno 1,5 milijuna kuna prometa. Prodajom dionica Česme Iverice ostvareno je 1,1 milijun kuna prometa, a prodavale su se po 32 kune. U svibnju je najviše pala cijena dionica Croatia linea, 50 posto, na 15 kuna, i Česme Iverice, 46,67 posto na 15 kuna. Pojeftinile su još dionice Sunčanog Hvara, 26,67 posto na 11 kuna, Istraturista 9,52 posto, na 19 kuna te Ericssona Nikole Tesle, 6,67 posto na 84 kune. Istodobno, najviše je porasla cijena dionica Bjelovarske banke, 23,33 posto na 20 kuna te Plave lagune 21,67 posto, na 365 kuna. Najveći promet u PIF kotaciji ostvaren je prodajom dionica Expandia fonda. Prodavale su se po cijeni od 15 kuna, što je pad od 21,05 posto. Cijena dionica Središnjeg nacionalnog fonda pala je 50 posto na pet kuna. PODIJELJENO GOTOVO 50 POSTO POTVRDA O VLASNIŠTVU DIONICA PIF-OVA Dioničarima osam privatizacijsko investicijskih fondova (PIF) podijeljeno je do sada 98.036 od ukupno 217.961 potvrda o vlasništvu nad dionicama PIF-ova, odnosno gotovo 50 posto dionica koje Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) treba podijeliti dioničarima, priopćeno je iz Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Podjela potvrda odvija se u skladu s planiranom, a poteškoća ima samo zbog netočnih adresa dioničara te zbog nedostatne informiranosti putem medija. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 31. svibnja - 03. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 560 -1,75 991.675 -43,36 2. Zagrebačka banka 0 699 -2,92 205.235 -16,13 3. Našice cement 480 - 192.000 - 4. Plava laguna 379 5,28 83.396 -36,31 5. Zagrebačka pivovara 650 - 65.000 - 6. Karlovačka pivovara 390 - 57.890 - 7. Varaždinska banka 75,50 -6,79 41.374 364,35 8. Podravka 85 0,00 41.117 -89,00 9. Riviera Holding 52 4,00 34.571 -71,89 10. Viktor Lenac 50 - 23.995 - UKUPAN PROMET 1.770.197 -53,48 Vrijednost indeksa CROBEX 731 -1,75 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 31. svibnja - 03. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Bjelovarska banka 4.000 5,26 5.396.650 6.074,66 2. PIF Expandia 15 0,00 118.530 11,14 3. PIF Dom 11 22,22 106.465 84,92 4. Gradski magazin 390 - 51.870 - 5. Ericsson Nikola Tesla 85 1,19 32.540 -44,10 6. Karlovačka pivovara 375 1,35 24.750 -70,36 7. Središnji nacionalni fond 6 50,00 12.956 1.025,63 8. Riviera Holding 52 4,00 10.400 36,84 9. PIF Velebit 6 20,00 9.443 77,83 10. Croatia line 15 -31,82 6.915 -67,12 UKUPAN PROMET 5.774.403 252,94 Vrijednost indeksa VIN 282 0,71 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 02.06. HNB 35 dana 123.000.000 10,10% 02.06. HNB 91 dan 44.300.000 11,00% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.06. - 729.400.000 kn PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 27. svibnja - 03. lipnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 27.05. 20.000.000 4.800.000 14,06% 152.689.000 28.05. 20.000.000 10.650.000 12,75% 174.823.000 31.05. 9.000.000 6.906.640 13,16% 188.514.000 01.06. 39.000.000 29.000.000 12,19% 205.925.000 02.06. 43.000.000 30.800.000 12,57% 201.275.000 03.06. 20.000.000 9.440.000 12,66% - Dnevni prosjek 25.167.000 15.266.000 12,89% 184.645.000 9. VIJESTI IZ SVIJETA RUMUNJSKA - MINISTRI TRAŽE RJEŠENJE, RADNICI PROSVJEDUJU Dužnosnici rumunjske vlade razgovarali su u srijedu sa sindikalnim čelnicima u industrijskom gradu Brasovu, gdje su istodobno tisuće radnika prosvjedovali strahujući pred otkazima, nakon što budu provedene stroge mjere protiv nelikvidnih tvrtki. Približno 10.000 radnika iz tvornice za proizvodnju traktora Tractorul i iz tvornice za proizvodnju kamiona Roman stajalo je ispred sjedišta lokalne vlade, gdje su ministri razgovarali na sastanku zatvorenom za javnost. Ranije u srijedu, nekoliko tisuća industrijskih radnika nakratko je blokiralo autocestu, 170 kilometara južno od Bukurešta. Promet je kasnije nastavljen bez izgreda. U mjestu Ghimbavu prosvjedovali su radnici iz tvornice za proizvodnju zrakoplova IAR, ljuti jer vlada nije uspjela sklopiti sporazume sa zapadnim proizvođačima zrakoplova što bi spriječilo kolaps tvornice. Rumunjska je obećala restrukturirati industriju, koja posluje s gubitkom, kao što su tvornice za proizvodnju strojeva i rudnici, čijih stotine tisuća zaposlenika imaju vrlo malo izgleda dobiti neki drugi posao nakon što budu otpušteni. Koalicijska vlada centra obećala je ubrzati proces restrukturiranja i privatizacije, te zatvoriti poduzeća koja loše posluju da bi mogli računati na međunarodne kredite. TURSKI TURIZAM NADA SE BRZOM ZAVRŠETKU SUĐENJA OCALANU Turski turistički djelatnici usrdno se nadaju da će sudski proces kurdskom pobunjeničkom vođi Abdullahu Ocalanu, koji počinje 31. svibnja, završiti što prije kako bi mogli nadoknaditi gubitke koje su pretrpjeli otkako je Ocalan uhićen. Istanbulske džamije i muzeji opustjeli su ove sezone, baš kao i hoteli i plaže u priobalnim gradovima na Egejskom i Sredozemnom moru. "U trideset godina turizma nisam doživio sličnu krizu", kaže predsjednik Udruženja hotelijera Sevki Bultun. Oger Tours, najveća europska agencija koja organizira putovanja u Tursku, objavila je ovog mjeseca da joj je otkazivanje 90.000 rezervacija od Ocalanovog uhićenja sredinom veljače nanijelo ozbiljne financijske gubitke. Prema podacima Udruženja turskih putničkih agencija (TURSAB) otprilike 60 posto rezervacija za Tursku poništeno je otkako je Radnička stranka Kurdistana (PKK) zaprijetila sredinom ožujka da će turistička područja biti mete njezinih napada. Hoteli na obali posluju s deset do 15 posto popunjenosti zbog čega su bili prisiljeni otpustiti tisuće zaposlenih. Samo u Istanbulu nezaposleno je više od 90 posto registiranih turističkih vodiča. Prema neslužbenim procjenama turski turizam prije početka glavne sezone već izgubio tri milijarde USD. To je veliki udarac za tursko gospodarstvo kojemu je turizam prošle godine privredio devet milijardi USD dosegnuvši udio od pet posto u bruto domaćem proizvodu. Ipak niti jedan turist nije ozljeđen u Turskoj otkako je PKK poručio gostima da izbjegavaju odmor u toj zemlji. Međutim, "upozorenje je bilo dovoljno da nas uništi", žali se jedan konobar iz Goceka. Iako je TURSAB ovu sezonu već otpisao, mnogi turistički djelatnici uzdaju se u brz završetak suđenja Ocalanu kako bi se turisti vratili barem potkraj sezone i spasili što se spasiti dade. EU ZA UNIŠTAVANJE HRANE OD JAJA I PILIĆA S BELGIJSKIH FARMI Veterinarski odbor Europske unije podupro je u srijedu planove za uništavanje hrane porijeklom s farmi koje su koristile onečišćenu belgijsku životinjsku hranu, potvrdila je Europska komisija. Međutim, najviši veterinarski odbor Unije nije u potpunosti zabranio belgijski izvoz pilića i jaja budući da je Belgija potvrdila da je identificirala farme koje su koristile životinjsku hranu onečišćenu kemikalijom dioksinom, koja može izazvati rak. Zabrana prodaje odnosit će se na jaja i piliće proizvedene između 15. siječnja i 1. lipnja, a pokrit će i sve proizvode s pogođenih farmi. ARBITRAŽA WTO-A U AMERIČKO-EUROPSKOM GOSPODARSKOM SPORU Europska unija (EU) zatražila je u četvrtak od Svjetske trgovinske organizacije (WTO) arbitražu o sankcijama koje su zasebno zatražile SAD i Kanada protiv EU-a u sporu oko goveda hranjenih hormonima, izjavili su diplomati. Ukupne sankcije na europske proizvode koje su u četvrtak od WTO-a službeno zatražili Washington i Ottawa iznose 253 milijuna USD. Bruxelles je zatražio arbitražu, kako i nalažu pravila WTO-a, smatrajući da je takva svota sankcija pretjerana. SAD su uputile zahtjev za stopostotnim povećanjem carina na nekoliko europskih proizvoda, a tim sankcijama Washington i Ottawa žele "kazniti" EU zbog odbijanja podizanja više od deset godina starog embarga na spornu američku i kanadsku govedinu, premda je podizanje sankcija na govedinu već u veljači 1998. zahtijevala i WTO. WTO je u četvrtak na američko-kanadski zahtjev za sankcijama pozitivno odgovorila, ali je i pristala na neutralnu arbitražu čiji bi rezultati trebali biti poznati najkasnije do 13. srpnja. COREL WORDPERFECT OFFICE 2000 Corel je na tržište plasirao novu verziju svog uredskog paketa WordPerfect Office 2000, što brojni analitičari ocjenjuju kao pokušaj te tvrtke da oduzme dio tržišta Microsoftovom Officeu. Centralno mjesto u paketu zauzima WordPerfect 9, uz kojeg dolaze još i Quattro Pro 9, Corel Presentations 9, CorelCentral 9, Trellix 2, te brojni drugi alati, objavila je ta softverska kuća. Najvažnija novost paketa je poboljšana kompatibilnost s drugim aplikacijama, te RealTime Preview, koji omogućuje vidljivost svih promjene, poput veličine slova ili fonta, prije nego što se stvarno primijene na dokument. 10. POSEBAN PRILOG HUP-OV PROGRAM MJERA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE Hrvatska udruga poslodavaca uputila je u utorak Saboru, Vladi, političkim strankama i drugima institucijama svoj prijedlog programa za suzbijanje pojava korupcije. Programom se, uz ostalo, predlaže osnivanje Ureda za suzbijanje korupcije, po uzoru na slične u svijetu. Od državnih tijela, političkih stranaka i drugih mjerodavnih institucija tražimo da se jasno očituju o aktivnostima koje će poduzeti u borbi protiv korupcije, kazao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. U polazišnim tezama svog programa HUP jasno određuje državu i Vladu kao najodgovornije za borbu protiv korupcije, navodeći kako je zadatak HUP-a da upozori na opasnost od korupcije te predloži što treba učiniti. Govoreći o tom prijedlogu, Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i autor knjige "Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija", ocijenio je da je Hrvatskoj potrebna opća nacionalna mobilizacija u borbi protiv korupcije. Iako se točno ne zna koliko je korupcija u Hrvatskoj raširena, pouzdano se zna da smeta u poslovanju i da dojam o njenoj raširenosti odbija strane ulagače i destimulira hrvatske poduzetnike, drži Kregar. Stoga HUP predlaže osnivanje nezavisnog Ureda za suzbijanje korupcije koji bi odgovorao Saboru. Takav bi ured, kako se predlaže, trebao imati mogućnost istraživanja novčanih operacija, izricanja privremenih mjera ograničavnaja raspolaganja imovinom, pozivanja svjedoka i uzimanja službenih izjava i oduzimanja putnih dokumenata. Otvoren demokratski sustav je brana korupciji, ali su pored toga potrebne i druge mjere javnog prosvjećivanja te kažnjavanja, drže u HUP-u dodajući kako bi strah od kazne trebao spriječiti korupciju, ali uz uvjet učinkovitosti prijave, istrage i suđenja, što - po ocjeni HUP-a, Hrvatskoj nedostaje. U tom su kontekstu istaknute i određene kritičke primjedbe na rad državnog odvjetništva, sudstva i policije te se u tom smislu predlažu poboljšanja. Treba razviti zakonska i praktična rješenja građanske odgovornosti za štetu od korupcije, a osobito značajnom kaznom za prevenciju korupcije ističe se oduzimanje imovine stečene takvim djelima. U sektoru financija, HUP predlaže jači nadzor nad legalnošću prihoda i nad prijavama poreza. Nadzor prijave poreza trebalo bi, po mišljenju HUP-a, usmjeriti posebno na obnašatelje javnih dužnosti, ne samo zbog suzbijanja korupcije već i zbog njihove posebne odgovornosti. Uz to, treba ograničiti primanje darova i plaćanje reprezentativnih troškova, služenje automobilima, stanovima i rekreacijskim objektima javnih i privatnih poduzeća. Predlažu se ograničenja u primanju darova nositelja dužnosti ili člana njegove obitelji - obvezna prijava svakog dara iznad vrijednosti 300 kuna te prijava svake usluge (ručkovi, noćenja, putovanja, upotreba vozila) vrijednosti iznad 500 kuna. HUP se zalaže i za zakonsko definiranje konflikta interesa navodeći kako treba jasno regulirati zabranu sklapanja ugovora s državom one tvrtke čiji je vlasnik ili član uprave državni dužnosnik ili član njegove obitelji ili druga osoba povezana s njim jasnim materijalnim interesom. Isto tako, pri odlasku s dužnosti, državni dužnosnik ne bi smio prijeći u tvrtku koja posluje s tijelom kojeg je dužnosnik vodio, a obveza bi bila i objavljivanje imovine prije i nakon odlaska s dužnosti. HUP napominje kako Vladi može pomoći u formuliranju zakonskih rješenja, no ako ona to propusti, HUP ne može preuzeti odgovornost za stanje. Zaključno HUP ocjenjuje da će Vlada biti odgovorna za "grijeh nečinjenja" ako iz odrednica navedenih u HUP-ovom programu ne bude mogla izvesti jasne poticaje i zakonska rješenja.