ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Prodaja vina u Hrvatskoj zbog sve teže gospodarske situacije i pada kupovne moći stanovništva sve je manja, a zalihe kod proizvođača stalno se povećavaju, što ih dovodi u bezizlaznu situaciju, ocjena je
Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH). Ulaskom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) stanje bi se u ovoj djelatnosti moglo dodatno zakomplicirati, jer će se, ukidanjem carinskih barijera, na tržištu pojavite velike količine inozemnih vina.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Prodaja vina u Hrvatskoj zbog sve teže
gospodarske situacije i pada kupovne moći stanovništva sve je
manja, a zalihe kod proizvođača stalno se povećavaju, što ih dovodi
u bezizlaznu situaciju, ocjena je Gospodarsko interesnog udruženja
proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH). Ulaskom Hrvatske u Svjetsku
trgovinsku organizaciju (WTO) stanje bi se u ovoj djelatnosti moglo
dodatno zakomplicirati, jer će se, ukidanjem carinskih barijera,
na tržištu pojavite velike količine inozemnih vina.#L#
Glavni nosioci proizvodnje i prometa vina u Hrvatskoj su 55 većih i
srednjih tvrtki, 25 vinarskih zadruga i više od 300 privatnih
proizvođača. Površine vinograda u Hrvatskoj, prema podacima
Državnog zavoda za statistiku iznose 54.000 hektara, a njihova je
prosječna starost preko 25 godina što rezultira smanjenim urodom
grožđa. Po podacima GIUPPH-a godišnje propada dvije do tri tisuće
hektara vinograda, a obnavlja se najviše trećina površina koje
nestaju. Donošenjem novog Zakona o poticajima i naknadam u
poljoprivredi i ribarstvu dio sredstava namijenjen je i obnovi
vinograda, a u udruženju procjenjuju kako će se godišnje podizati
oko 600 ha vinograda što je dobro, no još uvijek nedovoljno.
Spomenuti zakon samo je kvalitetan početak rješavanja nagomilanih
problema u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, drže vinari, a da
bi se stanje poboljšalo potrebno je još riješiti pitanje
finaciranja i ulaganja u tehnologiju, stimulacija pri izvoza te
potaknuti djelovanja ostalih tržišnih mehanizama.
Zalihe vina u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosile su jedan
milijuna hektolitara, što je za 25 posto više nego u 1997. godini.
Više od 60 posto zaliha odnose se na kvalitetna i vrhunska vina, a
upravo je problem plasmana tih vina najveći budući su ona
buteljirana i za našeg potrošača skupa. Istodobno, na tržištu se
nude stolna vina po vrlo niskim cijenama.
U prošloj je godini proizvedeno 1,69 milijuna hektolitara vina, od
čega najviše kvalitetnih - 980.000 hektolitara. Domaći proizvođači
vina lani su, po podacima Udruženja, prodali 685.000 hl vina, od
čega je u ugostitetljstvu prodano približno 100.000 hl, trgovini
350 tisuća hl, a na inozemnim tržištima 150.000 hl.
Od 1990. godine izvoz vina u stalnom je padu, a isto tako smanjuje se
i uvoz, kažu u GIUPPH. Pozitivna bilanca u razmjeni vina prošle je
godine iznosila 6,23 milijuna američkih dolara, dok je primjerice
1995. godine iznosila 21,66 milijuna dolara.
(Hina) mku ds
(Hina) mku ds