POSLOVNI PREGLED, BROJ 106

POSLOVNI PREGLED broj 106 22. - 28. svibnja 1999. SADRŽAJ: ? REPROGRAMIRANI DUGOVI HOTELSKIH TVRTKI KOMINTENATA DUBROVAČKE BANKE 2 ? PRIHVAĆENA DOPUNA SPORAZUMA S BECHTELOM 2 ? UTVRĐEN REBALANS DRŽAVNOG PRORAČUNA 3 ? ŽUPANIJSKI DOM DAO POTPORU PRIJEDLOGU ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A 3 ? MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE 110 MILIJUNA KUNA MANJE U PRORAČUNU 3 ? POTPISAN UGOVOR IZMEĐU CARINSKE UPRAVE, HGK I HAK-A 3 ? MINISTAR RADIĆ O POTPISANOM DODATKU UGOVORU S BECHTELOM 4 ? O MOGUĆIM RJEŠENJIMA PROBLEMA ZAGORSKIH TVRTKI 4 ? U SREDNJOJ DALMACIJI 45 POSTO GOSTIJU MANJE NEGO LANI 4 ? GRUPA KONČAR OSTVARILA 21,5 MILIJUNA KUNA DOBITI 5 ? OSNOVAN FORUM KORISNIKA SAP-A U HRVATSKOJ 5 ? UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI IZMEĐU FSB-A I HEP-A 5 ? DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE U PRVOM TROMJESEČJU 237.562 TONE 6 ? PRIJEVOZ PAROGENERATORA ZA KRŠKO VELIK LOGISTIČKI PROBLEM 6 ? CROATIA AIRLINES U ČETVRTAK ZABILJEŽILA PETMILIJUNTOG PUTNIKA 6 ? NOVI VOZNI RED HRVATSKIH ŽELJEZNICA 6 ? BRODOSPLIT ISPORUČIO TANKER "PODRAVINA" NARUČITELJU IZ ČILEA 6 ? ITC ZAOKRUŽIO INVESTICIJSKI CIKLUS 7 ? ULOGA KOMERCIJALNIH ZAPISA U FINANCIRANJU PLIVE 7 ? OTVARANJE NOVE BELUPOVE TVORNICE LIJEKOVA NA JESEN 7 ? AGROKOR OTVORIO PUNIONICU ZA PROIZVODNJU VOĆNIH SOKOVA 7 ? LURA GRUPA LANI OSTVARILA NETO DOBIT OD 53 MILIJUNA KUNA 8 ? PRIGORKA PREDSTAVILA TRGOVAČKI CENTAR MILLENNIUM 8 ? LIO POČEO S POKUSNOM PROIZVODNJOM 8 ? O STEČAJU "ASTRE MARIJANE" PONOVNO ĆE SE ODLUČIVATI 8 ? ZAPOSLENICI ELANA ODUSTALI OD ŠTRAJKA 9 ? MILNA DOBILA HOTEL 9 ? ORACLE INTERNET DEVELOPMENT PACK NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 9 ? CRNOGORSKI MINISTAR TRGOVINE OVOGA TJEDNA U DUBROVNIKU 9 ? SUSRET IVANA HERAKA SA SLOVAČKIM MINISTROM GOSPODARSTVA 9 ? IZVOZNICI ŽELE DA SE HBOR PRETVORI U IZVOZNU BANKU 10 ? NIKOLA RAČIĆ IZABRAN ZA EUROPSKOG TURISTIČKOG MANAGERA GODINE 10 ? OTVOREN OBRTNIČKI SAJAM ISTRE 10 ? RAZVOJ TRŽIŠTA JAVNOG DUGA BOLJOM KOORDINACIJOM 10 ? GIU HRVATSKIH BANKARA ŽELI VRATITI POVJERENJE ŠTEDIŠA 11 ? USKORO VEĆI KREDITI HBOR-A 11 ? TRGOVAČKA BANKA IZDALA CIRRUS/MAESTRO KARTICU 11 ? U PORASTU OTKUP TAX-FREE ČEKOVA U POŠTANSKIM UREDIMA 11 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 ? VIJESTI IZ SVIJETA 13 ? POSEBAN PRILOG: POTICANJE MALOG I SREDNJEG GOSPODARSTVA 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA REPROGRAMIRANI DUGOVI HOTELSKIH TVRTKI KOMINTENATA DUBROVAČKE BANKE Vlada RH na ovotjednoj je otvorenoj sjednici, između ostaloga: - prihvatila zaključke za reprogram kreditinih obveza hotelskih društava komintenata Dubrovačke banke. Dugovi tih društava po raznim osnovama ili načinima kreditiranja iznose ukupno 1,6 milijardi kuna, a oni će se reprogramirati na više načina. "To znači spas turizma u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Ti hoteli, kada bi ostali ovi financijski uvjeti, nemaju šanse ni u najboljoj turističkoj sezoni profitabilno poslovati", kazao je premijer Zlatko Mateša. Vlada je prije nekoliko tjedana odlučila reprogramirati dugove hotelskih poduzeća komintenata Splitske banke, a ovoga je tjedna to učinila i za komintente Dubrovačke banke, a kako je najavljeno uskoro će to učiniti i za komintente Jadranske i Dalmatinske banke. Prihvaćenim programom Vlada preporuča Upravi Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da donese odluku o reprogramu kredita u iznosu od oko 419,2 milijuna kuna hotelskim društvima čija su potraživanja s Dubrovačke banke, koja je u sanaciji, prenešena na Agenciju. Reprogram bi bio na 14 godina, uz četiri godine počeka, uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu u visini eskontne stope HNB. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odgodila bi otplatu kredita koji dospijevaju u ovoj godini za godinu dana, a Vlada i HBOR u roku od godinu dana trebali bi pronaći dugoročne inoizvore kako bi se hotelskim društvima obveze reprogramirale na deset godina. Odnosi se to na kredite HBOR- a plasirane preko Dubrovačke banke u iznosu od 133,6 milijuna kuna, te 293,8 milijuna kuna koje je HBOR izravno plasirala u dubrovačka hotelska poduzeća. Hotelskim društvima, zajedno s Dubrovačkom bankom i Agencijom, sugerira se da razgovaraju s inokreditorima o reprogramu kreditnih obveza koje iznose 499,7 milijuna kuna. Također se Agenciji i Hrvatskom fondu za privatizaciju sugerira da u hotelskim društvima provedu dokapitalizaciju u iznosu od 268,3 milijuna kuna, te ovlašćuje Agencija da u suradnji s Ministarstvom turizma raspišu međunarodni natječaj za izbor savjetnika za upravljanje, restrukturiranje i privatizaciju hotelskih društava ; - prihvatila prijedlog izmjena u Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, a koje se tiču smanjenja novčanih poticaja za proizvodnju kravljeg mlijeka. Zbog smanjenja državnog proračuna za ovu godinu poticaji za proizvodnju kravljeg mlijeka na strateškim područjima (područjima od posebne državne skrbi) smanjit će se sa dosadašnjih 0,90 na 0,80 kuna po litri. Istodobno, na ostalim dijelovima Hrvatske poticaji će biti smanjeni sa 0,55 na 0,50 kuna po litri proizvedenog mlijeka. Na taj će se način, kazao je ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić, izdaci za poticaje i naknade u poljoprivredi smanjiti za 25 milijuna kuna godišnje. Vlada je na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, privremeno ukinula carine pri uvozu mrkve i jabuka. Dosadašnja carina za uvoz mrkve iznosila je 0,80 kuna po kilogramu, a jabuka 1,50 kuna po kilogramu. Te su carine privremeno ukinute stoga što je prodaja jabuka i mrkve iz domaće proizvodnje završena, a odluku o ponovnom uvođenju carina Vlada će donijeti čim se na tržitu pojave veće količine iz domaće proizvodnje; - dala suglasnost Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kako bi ta županija mogla izdati jamstva bjelovarskoj Tvornici trakora za reprogramiranje dospjelog duga Croatia osiguranju d.d. Zagreb u iznosu od 1,59 milijuna kuna. Ta će županija jamstvo dati i za zaduženje grada Bjelovara kod Hrvatskih voda za otplatu robnog kredita tvrtke Thyssen Guss AG i iznosu od 2,51 milijun DEM. Tvornica traktora otplaćivat će reprogramirani dospjeli dug četiri godine, uz poček od jedne godine i godišnju kamatnu stopu od osam posto. Sredstva za koja će se grad Bjelovar zadužiti kod Hrvatskih voda, za otplati robnog kredita koristit će se za nabavu opreme za proširenje vodoopskrbnog sustava grada Bjelovara. Za dio kredita u iznosu od 377.208 DEM rok otplate je osam godina, uz kamatu od 5,4 posto na godinu, a za ostatak od 2,14 milijuna DEM rok otplate je isti, no godišnja kamatna stopa je nešto niža - 4,75 posto. PRIHVAĆENA DOPUNA SPORAZUMA S BECHTELOM U četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice hrvatska Vlada prihvatila dopunu sporazuma s američkom tvrtkom Bechtel. Dopunom se utvrđuje da će se dionica autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, umjesto od Siska prema granici s BiH, graditi kroz Liku od Bosiljeva do tunela Sv. Rok. Dovršenje radova na toj dionici planira se do konca 2004. i istovjetno je sa cijelom autocestom u punom profilu do Splita. Vlada se u skladu sa Strategijom prostornog uređenja RH usvojenom u Hrvatskom državnom saboru, opredijelila za projekt kojim se sa Zagrebom povezuju Zadar, Šibenik i Split, a u budućnosti i Dubrovnik, a koji je dio planirane jadranske autoceste. Vlada je donijela odluku o darovanju zemljišta u vlasništvu države Zadarskoj županiji radi izgradnje športsko-rekreacijskog centra Tustica u općini Sukošan. Ovom odlukom omogućava se američkom investitoru izgradnja velikog kompleksa hotela, vila, marine i niza športskih igrališta namijenjenog elitnom turizmu. Vlada na ovaj način želi gospodarski pomoći razvoju Zadarske županije, a zemljište daruje Županiji i stranom ulagaču uz uvjet da se investicija ostvari. U protivnom ono se mora vratiti u vlasništvo države. Uredbom o izmjenama Carinskog zakona Vlada je omogućila da se višak uljane repice u 1999. koji se procjenjuje na otprilike 120.000 tona, izveze u inozemstvo radi oplemenjivanja. Dana je suglasnost Hrvatskim telekomunikacijama d.d. za davanje jamstva po zajmu tvrtke Eronet iz Mostara za nabavku opreme za sustav GSM, a u skladu s propisima Federacije BiH. Isto tako, Ini je dana suglasnost za zaduženje u inozemstvu za projekt plinofikacije Karlovca i Jastrebarskog. Vlada je prihvatila konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. kojim se određuje prvenstvo naplate ovih doprinosa prije svih drugih obveza obveznika plaćanja doprinosa. Franjo Antun Blažević i Anđelko Vujeva razriješeni su dužnosti pomoćnika ministra privatizacije i imenovani pomoćnicima ministra zaduženog za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BIH. Damir Ostović razriješen je dužnosti pomoćnika ministra privatizacije i imenovan pomoćnikom ministra gospodarstva. UTVRĐEN REBALANS DRŽAVNOG PRORAČUNA Vlada RH početkom ovoga tjedna na zatvorenoj sjednici utvrdila je rebalans Državnoga proračuna RH za 1999. godinu. Rebalansom je smanjen Državni proračun za otprilike 100 milijuna kuna, pri čemu su tekući izdatci smanjeni za desetak posto, a kapitalni za 25,5 posto, odnosno za ukupno 3,5 milijardi kuna. Cilj smanjenja izdataka je u štednji države na svim razinama, osim u dijelu koji se odnosi na plaće korisnika državnoga proračuna i obveza prema inozemstvu, te nalaženju dodatnih izvora za financiranje sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i za isplatu osigurane štednje građana. Za te namjene osigurane su dodatne 3,4 milijarde kuna povećanjem transfera Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.503 milijuna kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 721 milijun kuna i 1.176 milijuna kuna za isplate osigurane štednje građana. Zastupnicima Hrvatskog državnog sabora u četvrtak je dostavljen Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 1999. godinu. O rebalansu proračuna, kako se očekuje, zastupnici će raspravljati sredinom lipnja. ŽUPANIJSKI DOM DAO POTPORU PRIJEDLOGU ZAKONA O PRIVATIZACIJI HT-A Prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) dobio je u utorak potporu većine zastupnika Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. U opširnoj raspravi gotovo nitko nije doveo u pitanje potrebu privatizacije HT-a, ali su oporbeni zastupnici bili protiv predloženog modela, te isticali da s privatizacijom HT-a ne treba žuriti. Više je puta u raspravi spomenuto i pitanje procjene vrijednosti HT-a. Naime, u svom je uvodnom izlaganju ministar financija Borislav Škegro rekao kako je ta procjena "više umjetnost nego znanost" i ne da se utvrditi na knjigovodstveni način. No, kazao je također kako postoje procjene vrijednosti HT-a koje se kreću od dvije do 3,5 milijardi USD. Niz su zamjerki zastupnici iznijeli i na predviđenih 25 posto plus jedna dionica strateškom investitoru. Time se, zamijetili su, investitoru omogućuju izuzetno velika upravljačka prava, bez njega neće biti moguće donijeti odluke o dokapitalizaciji, razmišljati o eventualnoj promjeni članova nadzornog odbora prije kraja mandata. U opširnoj, gotovo četverosatnoj raspravi, nije zaobiđeno ni nedavno povišenje cijena telekomunikacijskih usluga. MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE 110 MILIJUNA KUNA MANJE U PRORAČUNU Najavljenim rebalansom državnog proračuna, proračun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za 1999. bit će smanjen 110,72 milijuna kuna, kazao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. Ministarstvu je ostavljeno da odluči na koji će način preraspodjeliti sredstva. Po Đurkićevim riječima, dvije trećine smanjenja proračuna odnosit će se na uštedu troškova rada samog ministarstva, dok će se ostalih 25 milijuna kuna "uštedjeti" u obvezama na ime poticaja i subvencija. Kod preraspodjele sredstava vodili smo računa da smanjenje proračuna Ministarstva što manje osjete proizvođači poljoprivrednih proizvoda, napominje Đurkić, odnosno da učinak smanjenja ima najmanje moguće negativne posljedice na poljodjelski sektor i korisnike tih proračunskih sredstava. Ukupna dugovanja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva proizvođačima za prošlu godinu iznose 95 milijuna kuna, kazao je Đurkić. Od toga se 11 milijuna kuna odnosi na obveze za studeni i to proizvođačima pasteriziranog mlijeka, Petrokemiji te proizvođačima duhana, dok dugovi za prosinac iznose 82,81 milijun kuna. Istodobno, dug za siječanj iznosi vi?e od 38 milijuna kuna, veljaču 38,27 milijuna kuna, ožujak 32,32 milijuna kuna, a ovih se dana prikupljaju zahtjevi za travanj. Po njegovim riječima, Ministarstvo traži od Vlade i nadležnih Ministarstava ubrzanje isplate i izmirenje svih obveza prema korisnicima proračuna. Krajem prošloga tjedna, proljetna sjetva je obavljena na gotovo 82 posto od planiranih 710.000 hektara površina, što je dobar rezultat poglavito kada se zna da je tijekom sjetve tj. u travnju i svibnju bilo primjerice, samo na osječkom području 19 kišnih dana. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prva četiri mjeseca ove godine smanjen je 14 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kaže Đurkić, i zasluga Ministarstva i primjene propisa. POTPISAN UGOVOR IZMEĐU CARINSKE UPRAVE, HGK I HAK-A Carinska uprava RH sklopila je ugovore sa Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Hrvatskim autoklubom (HAK) o izdavanju međunarodnih dokumenata privremenog uvoza. U priopćenju se podsjeća kako je Uredbom hrvatske Vlade od 12. studenoga 1998., Hrvatska kao 33 zemlja pristupila Konvenciji o privremenom uvozu, tzv. Istambulskoj konvenciji. U međunarodnoj trgovini sve se češće pojavljuju slučajevi u kojima se roba uvozi samo privremeno - za razne grane industrije i trgovinu, znanstvenike, stručnjake, športaše, turiste uvoze se iz stranih zemalja uzorci, roba namijenjena izlaganju, stručna oprema, osobni predmeti, športski rekviziti. Ugovorom između Carinske uprave i HGK znatno se proširuje obujam roba koje se mogu privremeno uvoziti (uvoz robe radi proizvodnih djelatnosti, privremeni uvoz roba u pograničnom prometu, uvoz roba u humanitarne svrhe, uvoz životinja, uvoz materijala turističke promidžbe itd.), a dosadašnji sustav karneta ATA postaje transparentnijim te ga se proširuje na veći broj zemalja. Carinska uprava sklopila je sa Hrvatskim autoklubom ugovor o izdavanju karneta CPD, temeljem kojega se HAK uključuje u međunarodni garantni lanac za izdavanje karneta CPD kojega su formirala međunarodna udruženja AIT i FIA. CPD karnet se koristi za privremeni uvoz vozila kojeg mogu koristiti hrvatski državljani kada privremeno uvoze prijevozna sredstva za komercijalne ili privatne svrhe u neku od zemalja koje za takav uvoz zahtijevaju carinske isprave i jamstvo. Popis tih zemalja nalazi se na poleđini korica CPD karneta - 80-ak zemalja. MINISTAR RADIĆ O POTPISANOM DODATKU UGOVORU S BECHTELOM U sklopu izgradnje dionica autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik, koje će graditi američka tvrtka Bechtel, nastat će promjene na nekim trasama. Tako je umjesto izgradnje dionice Sisak-granica s BiH, predviđena gradnja autoceste na ličkoj trasi, Bosiljevo-Sveti Rok, u dužini od 135 kilometara, koja bi trebala biti završena 2004. O tome, kao i drugim pojedinostima i promjenama nastalima nakon potpisivanja dodatka okvirnom Ugovoru s Bechtelom, novinare je izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić. Dodatkom ugovoru Bechtel se obavezao osigurati hrvatskoj Vladi kredit za izgradnju autoceste u iznosu od 990 milijuna USD, umjesto prije dogovorenih 600 milijuna. Bit će to, kazao je Radić, američki izvozni kredit ili komercijalni krediti koje će postupno, s dinamikom rada, prihvaćati Ministarstvo financija. Radić posebno ističe da će kredit biti odobren uz petpostotnu kamatu, što je dva postotna boda manje nego li bi kamata bila da se primjenjuje lanjski ugovor. Dogovoreno je također i uključivanje Bechtela već u početnoj fazi projektiranja dok je prema prijašnjem ugovoru to bio zadatak Vlade, pojasnio je Radić. Nakon niza usuglašavanja, nastavio je, definirana je i dinamika izgradnje. Dionica kroz Liku, Bosiljevo-Sveti Rok, podijeljena je u dvije faze: Bosiljevo-Otočac i Otočac-Sveti Rok. Uz to, dogovoren je i pomak u dinamici izgradnje dionice Zagreb-Sisak, čija bi gradnja trebala završiti između 2003. i 2005., nakon dovršetka ličke trase. Sve će to ovisiti o dovršavanju kompletne prometne studije kao i studije zagrebačke zračne luke, budući da ta dionica ide uz zračnu luku i u funkciji je povezivanja Grada Zagreba sa zračnom lukom. Radić je napomenuo kako s Bechtelom nikad nije pregovarano o odustajanju od gradnje te dionice. Ugovorom s Bechtelom definirana je gornja granica cijene projekta izrađena prema procjenama, dok će se pravi obračun napraviti prema jediničnim cijenama pojedinih troškova. U cijenu od 990 milijuna USD, nije uključena i cijena izgradnje tunela kroz Kapelu, o kojem će se naknadno raspravljati. Radić je također izvijestio da je za dionicu Zadar-Split završen međunarodni natječaj te da su odabrani izvođači radova (austrijsko-talijanski te hrvatski konzorcij) s kojima se intenzivno pregovara o detaljima ugovora. Dinamika izgradnje bi trebala biti gotovo ista, odnosno do 2004. trebala bi biti izgrađena i kompletna autocesta Zagreb-Split. Radić je na upit odgovorio kako će dodatak ugovoru stupiti na snagu kada ga odobri hrvatska Vlada. Napominje da je zadržana odredba prema kojoj 70 posto materijala i izvođača radova mora biti iz Hrvatske. O MOGUĆIM RJEŠENJIMA PROBLEMA ZAGORSKIH TVRTKI Za potrebe rješavanja teškog gospodarskog stanja u 25 tvrtki s područja Krapinsko-zagorske županije potrebno je osigurati 155 milijuna kuna. Ti programi moraju se prilagoditi sadašnjem gospodarskom trenutku, odnosno moraju se tražiti kreativniji načini razrješenja problema nego li su to izravni transferi sredstava - kojih nema, rekao je ministar gospodarstva Nenad Porges nakon razgovora s čelništvom i gospodarstvenicima Krapinsko- zagorske županije. Postoje izgledi da se, i uz sužene financijske mogućnosti i rebalans proračuna, nađu adekvatna rješenja za gospodarske probleme tvrtki u županiji. Sredstva koja su namijenjena kapitalnim transferima izvanproračunskim fondovima ne mogu se nenamjenski koristiti, no dijelu zahtjeva ipak bi se moglo udovoljiti s obzirom da su neke tvrtke blokirane odnosno upravo ih blokiraju fondovi. Odgovarajući na upit o zabočkoj Regeneraciji, Porges je istaknuo da je to proizvodni i socijalni problem, kao i u većini tekstilne industrije zbog promijenjenih tržišnih okolnosti i cijene rada. Za neke su tvrtke otvoreni stečajni postupci, koji se odugovlače bez izglednih rješenja. Regeneracija ima i imat će potporu hrvatske Vlade, istaknuo je Porges. Podsjetio je da je zabočka tvrtka lani dobila izravna sredstva i reprogram obveza, a bila je i predmetom razmatranja stručne skupine Ministarstva vezano uz sanacijske kredite o kojima je Vlada RH odlučivala prije dva mjeseca. Ministar Porges vjeruje da će realizacija tih odluka uslijediti za koji tjedan. Rješenju problema Regeneracije moglo bi doprinjeti i vezivanje te tvrtke uz dio proizvodnih kapaciteta u okviru Krapinske tekstilne industrije (KTI), što i županija svesrdno podržava, rekao je Porges. Dodaje kako je poslovodstvo Regeneracije dobro započelo rješavanje problema, koji bi do kraja godine trebali rezultirati praktički očišćenom bilancom, što bi omogućilo tvrtki poslovanje u idućim godinama bez potpore države. Govoreći o iskoristivosti slobodnih zona u Hrvatskoj, tako i one u Krapini, Porges je ocijenio kako stanje "nije onakvo kakvo bismo htjeli". Zasad većina korisnika slobodnu zonu koristi za skladištenje, no postoji nekoliko projekata o kojima se proteklih nekoliko mjeseci intenzivno pregovaralo, rekao je Porges. Trenutačno se pregovara s talijanskim i drugim inozemnim partnerima o ulaganjima u proizvodnju unutar slobodnih zona. Za početak bi to bila proizvodnja niske tehnološke zahtjevnosti, odnosno sklapanje određenih proizvoda, no i to je bolje nego trenutačno stanje, smatra ministar Porges. U SREDNJOJ DALMACIJI 45 POSTO GOSTIJU MANJE NEGO LANI U turističkim odredištima Splitsko-dalmatinske županije boravi 45 posto predsezonskih gostiju manje nego u isto vrijeme lani. Premda su rezervacije za turističku sezonu bile vrlo dobre i navješćivale najmanje 25 posto bolje turističke rezultate nego 1998., od 26. ožujka, kad je NATO počeo napade na SRJ, stanje se stubokom promijenilo, tako da će, ostvare li se i najbolja očekivanja, gostiju biti upola manje nego lani, rekli su na nedavnoj sjednici Turističkog vijeća predstavnici županijske Turističke zajednice (TZ) i Ureda TZ-a u Splitu. Pritom je zbog rata u Jugoslaviji smanjeno zanimanje za ljetovanje u južnoj Hrvatskoj, a turisti već rezerviran smještaj otkazuju. Predstavnici Splitske banke, većinskog vlasnika najvećeg broja hotela u srednjoj Dalmaciji, izvijestili su turističke djelatnike da je Vlada prihvatila njezin program odgode otplate 500 milijuna kuna zajmova, uzetih u toj županiji u prošle četiri godine. Tako su, ocijenjeno je, stvoreni uvjeti za održavanje hotela i njihovu kvalitetnu privatizaciju. Vlada je Splitskoj banci odobrila jamstva za zajmove hotelijerima i turističkim djelatnicima za pripremu ovogodišnje sezone i zajmovi će za nekoliko dana biti povučeni, dodali su. Na sjednici je izražena zabrinutost za ovogodišnju sezonu, ali je ocijenjeno da se jačom promidžbom pokuša popraviti stanje, osobito u Austriji, Češkoj i Italiji, iz kojih je u zadnje dvije godine dolazilo najviše gostiju. 2. TVRTKE GRUPA KONČAR OSTVARILA 21,5 MILIJUNA KUNA DOBITI Grupa Končar lani je, unatoč gospodarski vrlo teškom razdoblju, ostvarila zadovoljavajuće poslovne rezultate. Iskazana je dobit od 21,482 milijuna kuna, a poslovni prihodi grupe dosegnuli su 1,21 milijardi kuna, 1,5 posto više nego godinu prije. Prodajom proizvoda i usluga Grupa Končar lani je ostvarila 1,16 milijardi kuna, 1,8 posto manje nego godinu prije. Izvozom, koji je u ukupnoj strukturi prodaje sudjelovao sa 42,6 posto ostvareno je 494,4 milijuna kuna, 33,6 posto više nego u 1997. godini. Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu smanjena je za 18 posto na 665,7 milijuna kuna, a prema riječima poslovodstva, uzrok je tomu nedostatak ulaganja u kapitalne objekte. Tijekom prošle godine Grupa Končar uspješno se suočavala sa općim problemom nelikvidnosti na domaćem tržištu, kažu u tvrtki. Stoga nije narušena ravnoteža kratkoročnih obveza i potraživanja, a očuvana je i niska zaduženost. Lanjska je godina za Končar bila i godina nastavka procesa organizacijskih i strukturnih promjena. Smanjenjem ukupnog broja društava sa 36 na 29 postignuta je bolja transparentnost cjelokupnog sustava. Planom Grupe Končar u ovoj godini, između ostaloga, predviđeno je povećanje prodaje proizvoda i usluga za 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu, dobiti za osam milijuna kuna. Grupa je ovu poslovnu godinu započela sa ukupno 401 milijuna kuna ranije zaključenih poslova, a u prva četiri mjeseca ove godine sklopljeno je novih poslova u vrijednosti još 270 milijuna kuna. Društva Grupe u prva četiri ovogodišnja mjeseca ostvarila su prodaju proizvoda i usluga u vrijednosti 407 milijuna kuna, od čega je 47,9 posto ostvareno ostvareno izvoznim poslovima. Ta je prodaja bila čak 30 posto veća od prodaje ostvarene u istom razdoblju lani, ponajviše radi dva velika izvozna projekta grčke Hidroelekrane Messochora te velikog izvoznog posla za Saudijsku Arabiju. Obzirom na najavljenu odluku Vlade RH o smanjenju sredstava u proračunu za kapitalne objekte za 25 posto, u Končaru za ovu godinu očekuju daljnji pad investicijske aktivnosti. Budući da se u ukupnoj strukturi prodaje te elektroindustrije na javna poduzeća odnosi jedna trećina, okvirno se može očekivati značajan pad ukupnog rezultata. Nastali poremećaj moguće je nadoknaditi jačim angažiranjem na inozemnim tržištima, smatraju u tvrtki. Najavljuju i da će u drugoj polovini lipnja Uprava tvrtke prezentirati svojim privatizacijskim koordinatorima - Deutsche Morgan Grenfellu i Zagrebačkoj banci program daljnjeg tijeka privatizacijskog postupka u Končaru, a dionice Končara za 1,5 do dvije godine mogle bi se pojaviti na nekoj od svjetskih burzi. OSNOVAN FORUM KORISNIKA SAP-A U HRVATSKOJ Deset hrvatskih tvrtki koje uvode ili su uvele u svoje poslovanje SAP R/3 informacijski sustav, osnovale su u srijedu u tvrtki Ericsson Nikola Tesla (ETK), koja je i sama korisnik spomenutog sustava, Forum korisnika toga sustava. Osnivači Foruma su tvrtke: Dalmacijacement d.d., Zračna luka Zagreb d.o.o., CroSCO - Naftni servisi, Pliva d.d., ETK, Podravka d.d., Ministarstvo financija RH, Messer Croatia plin, proizvođač i distributer tehnoloških plinova, Ina d.d. i Siemens d.d. Jedan od razloga osnivanja Foruma korisnika SAP-a je unapređivanje rada u implementiranju i korištenju SAP-a u Hrvatskoj međusobnom razmjenom informacija, organiziranjem predavanja, prezentacija i radionica. Ciljevi Foruma su poboljšavanje ponude na tržištu proizvoda i usluga SAP-a organiziranim nastupima prema dobavljačima, unapređenje politike SAP-a prema hrvatskom tržištu, unapređenje suradnje s svim relevantnim isporučiteljima SAP proizvoda i usluga, kako aplikacijskog softvera, konzultantskih usluga, baznog softvera, tako i hardvera. U Hrvatskoj se za sada zna za sedam do osam potencijalnih korisnika SAP R/3 sustava, pored već spomenutih deset tvrtki. Sudeći po tome, razina informatizacije, a time i tržišna organiziranost poslovnih subjekata daleko su iza zahtjeva tržišnog poslovanja. Stoga tvrtke-osnivači Foruma očekuju ubrzaniji prodor takvih informacijskih tehnologija, a time i unapređenje poslovanja u Hrvatskoj. Premda je uvođenje tih sustava veliki investicijski poduhvat, njihova intenzivnija implementacija mogla bi pomoći bržem uključivanju hrvatskih kompanija u svjetske poslovne tokove. R/3 je proizvod vodećeg proizvođača enterprise softvera na svijetu kompanije SAP. Taj softver implementiran je u 20.000 kompanija u 107 zemalja, a upotrebljiv je gotovo u svim područjima ljudske djelatnosti od proizvodnih kompanija, pa do obrazovnih institucijama. Prema ocjenama svjetskih poslovnih konzultantskih kuća taj je sustav jedan od najjačih alata za upravljanje poslovanjem. UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI IZMEĐU FSB-A I HEP-A U utorak je potpisan ugovor o poslovnoj suradnji između Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) i Hrvatske elektroprivrede (HEP). Kako je istaknto prilikom potpisivanja, HEP je zainteresiran za suradnju sa svim znanstvenim institucijama, a ova je suradnja kvalitetan poticaj u tom smjeru. HEP-u je to drugi takav ugovor budući da jedan ima s Fakultetom elektrotehnike i računarstva. Posebno značenje taj ugovor ima za FSB jer će pridonijeti razvoju znanosti i struke, kazao je dekan Franz dodajući kako će fakultet svoj nastavni program pokušati prilagoditi zahtjevima HEP-a. Ugovorom je predviđeno da će FSB pružati stručne usluge na HEP-ovim projektima i pomagati mu u praćenju suvremenih svjetskih dostignuća na području energetike. Pažnja će se posebice posvetiti povećanju učinkovitosti, pouzdanosti i raspoloživosti termoenergetskih postrojenja, razvoju komercijalnog korištenja obnovljivih izvora, te tehničkim rješenjima zaštite okoliša. FSB će također pomoći HEP-u u izradi programa stipendiranja studenata i zapošljavanja pripravnika te će omogućiti poslijediplomsko doškolovanje HEP-ovih stručnjaka. Ovaj ugovor između HEP-a i Centra za transfer tehnologije podrazumijeva i suradnju na projektu velikih kombielektrana na plin. DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE U PRVOM TROMJESEČJU 237.562 TONE Na 33 naftonosna polja u Hrvatskoj tijekom prvog tromjesečja ove godine ukupno je proizvedeno 237.562 tone nafte, što je jedan posto više od planiranog, objavljeno je iz INA-Industrije nafte. Proizvodnja kondenzata u prva je tri ovogodišnja mjeseca iznosila 92.353 tone, tako da je ukupna domaća proizvodnja kapljevine dosegla 329.915 tona, što je četiri posto više od planiranog. Proizvodnja Naftaplina u Angoli u prvom je tromjesečju bila 85.237 tona nafte, dok je u Egiptu proizvedeno 11.993 tone. Ukupna Naftaplinova proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 427.154 tone ili četiri posto više od planskih predviđanja. PRIJEVOZ PAROGENERATORA ZA KRŠKO VELIK LOGISTIČKI PROBLEM Troškovi modernizacije nuklearke Krško koji će se izvesti u ovoj i idućoj godini iznose otprilike 200 milijuna DEM. Novi parogeneratori koji se rade u Siemensovoj tvornici u Španjolskoj stići će u Krško već u rujnu ove godine i predstavljat nemali logistički problem, kažu u nuklearki. Budući da je riječ o posebnom teretu dimenzija 70 puta 5 metara teškom 360 tona, morat će biti rekonstruirano i ojačano više mostova i cesta na ruti dolaska parogeneratora od luke Koper do Krškoga, a ugovori za demontažu starih i montažu novih parogeneratora već se sklapaju. Još ove godine bit će završen i simulator rada nuklearnog reaktora koji se izrađuje u Kanadi. Nekoliko dana nakon ponovnog uključenja u mrežu Krško radi 50-postotnom snagom, ali će uskoro moći raditi i punim kapacitetom. Prema riječima poslovodstva, elektroenergetski plan Slovenije računa da će nakon isteka prve polovice ove godine Slovenija koristiti samo polovicu proizvedene struje. CROATIA AIRLINES U ČETVRTAK ZABILJEŽILA PETMILIJUNTOG PUTNIKA Hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines u četvrtak je na letu iz Zagreba u London zabilježila petmilijuntnog putnika. Predstavnici kompanije ujedno su objavili da će Croatia Airlines svojoj sadašnjoj floti od deset zrakoplova u lipnju ove godine priključiti i dva nova "airbusa" A319 i A320. To su četvrti i peti od šest naručenih zrakoplova "airbus". Prošle je godine kompanija obnovila svoju flotu s dva nova zrakoplova "airbus" A319, te je istodobno prodala jedan "boeing" 737. Lani je prevezla 919.000 putnika, dok je godinu prije s flotom od devet zrakoplova prevezeno 866.000 putnika. To je treći put dosad da Croatia Airlines organizira akcije obilježavanja i nagrađivanja jubilarnog putnika. Naime, u lipnju 1994. zabilježen je milijuntni, a u rujnu 1995. dvomilijuntni putnik. NOVI VOZNI RED HRVATSKIH ŽELJEZNICA Hrvatske željeznice (HŽ) u teretnom će i putničkom prometu na desetom koridoru koji prolazi kroz Hrvatsku u pravcu SRJ zabilježiti do kraja ove godine približno 50 milijuna kuna izravnih šteta, ukoliko se situacija u SRJ ne stabilizira, rečano je prilikom nedavnog predstavljanja novog voznog reda HŽ-a 1999/2000. Novi vozni red HŽ-a koji započinje 30. svibnja, a trajat će do 27. svibnja iduće godine uključivat će poduzete mjere racionalizacije u obujmu ponude prijevozničkih usluga zbog teškog gospodarskog položaja HŽ-a, te velikih troškova svih vlakova s prijevozom putnika. Taj je vozni red, kako je objašnjeno iz poslovodstva HŽ-a, rađen u vrlo složenim okolnostima, kao što su donošenje Zakona o izmjenama zakona o HŽ-u, proces restrukturiranja i moderniziranja HŽ-a, smanjena sredstava iz državnog proračuna, te stagnacija domaćeg gospodarstva i složena trenutačna geopolitička i geoprometna situacija u ovom dijelu Europe. Obujam prijevoza u novom je voznom redu smanjen za 4,5 posto sa prijašnjih 16,05 milijuna na 15,25 milijuna voznih kilometara. HŽ i dalje bilježi dva postotni pad broja putnika te četiri postotni pad putničkih kilometara, a razlog tome je, prema mišljenju Uprave, poboljšanje cestovne infrastrukture. Tijekom ove godine planirane investicije HŽ-a iznosit će 477 milijuna kuna, a već odobreni zajam Svjetske banke trebao bi se početi realizirati krajem ovogodišnjeg lipnja. BRODOSPLIT ISPORUČIO TANKER "PODRAVINA" NARUČITELJU IZ ČILEA Naftni tanker "Podravina", izgrađen u Brodosplitu za naručitelja iz Čilea u četvrtak je nakon potpisivanja primopredajnih dokumenata, isplovio iz Splita s čileanskom posadom na svoje prvo putovanje. Tanker kome je vlasnik - čileanski brodar Ultragas dao hrvatsko ime "Podravina", nosivosti je 45.000 tona. Izgrađen je po najvišim tehnološkim i ekološkim standardima kao i njegov brat blizanac isporučen Ultragasu prije dva mjeseca, a koji je također dobio hrvatsko ime "Posavina". ITC ZAOKRUŽIO INVESTICIJSKI CIKLUS Investicijom u drugu liniju za izradu drvnih briketa, koji se koristi za grijanje, Industrijski tokarski centar (ITC) Varaždin zaokružio je svoj proizvodni ciklus i postigao maksimalnu iskoristivost kotlovnice i drvnog otpada. Puštanjem u rad i druge linije za proizvodnju briketa kapacitet proizvodnje uvećan je na 5.000 tona godišnje, od čega je 4.000 tona ugovorena proizvodnja za austrijskog kupca. Preostali dio proizvodnje plasirat će se na domaće i ostala inozemna tržišta. Kako su istaknuli u tvrtki, investicija vrijedna približno 700.000 DEM, koliko je uloženo u briketarnicu, trebala bi se isplatiti već za godinu i pol dana. Inače, tvrtka je sredinom prošle godine pustila u rad energanu i liniju lakirnice za proizvodnju dječjih krevetića. Puštanjem u pogon vlastite energane, koja radi na drvni otpad, toplinska energija deset je puta jeftinija nego prijašnjim korištenjem stare kotlovnice. ULOGA KOMERCIJALNIH ZAPISA U FINANCIRANJU PLIVE Komercijalni zapisi su jedan od najpovoljnijih instrumenata kratkoročnog zaduženja neke tvrtke, a zasad se samo Pliva na tržištu javila sa svojim eurokomercijalnim zapisima i komercijalnim zapisima u kunama. Tržište novca u Hrvatskoj je nerazvijeno, netransparentno i oskudno s financijskim instrumentima, ocjenio je Tonči Korunić iz Odjela financija Plive, predstavljajući ulogu komercijalnih zapisa u financiranju te kompanije, drugog dana Treće godišnje konferencije "Hrvatsko novčano tržište" u Zagrebu. U Plivi su u tijeku značajni investicijski projekti - izgradnja pogona suhih oralnih oblika lijekova, novog istraživačkog instituta, te uvođenje sustava SAP/R3 modula kakav imaju moderne farmaceutske tvrtke u svijetu. Takav značajan investicijski ciklus, uz ulaganje u preuzimanje poljske farmaceutske tvrtke Polfa, u posljednje je dvije godine povećao ukupna zaduženja Plive, koja sada iznosi 23,1 posto, a to je još uvijek, prema Koruniću, relativno niska zaduženost tvrtke. Izvori sredstava u prošloj su godini, kao i ranije, većinom bili dugoročni bankarski krediti, a lani se zbog poremećaja u plaćanju prišlo i nešto većem korištenju kratkoročnih bankarskih kredita. Prošle su se godine kao jedan od oblika financiranja, koji je u svijetu dobro poznat, pojavili i komercijalni zapisi. Komercijalni su se zapisi pojavili još tijekom prošlog stoljeća u SAD-u, nagli razvoj doživljava u 80-tim godinama, a trenutačni je američki potencijal tog tržišta približno 600 milijardi USD. U Europi je takav način financiranja putem institucialnih investitora nešto manji, odnosno približno 130 milijardi USD. Pliva je do ožujka ove godine izdala komercijalne zapise ukupne vrijednosti 20 milijuna USD, s pretežitim dospijećem od šest mjeseci, a 54 posto ukupnog duga denominirano je u eurima. Poslovodstvo Plive na takav se potez odlučilo zbog jeftinijih zaduživanja u eurima nego u USD, odnosno zbog očekivanog klizanja tečaja eura prema američkoj valuti. Kosovska kriza i smanjeni kreditni rejting Hrvatske, privremeno su onemogućili daljnje izdavanje komercijalnih zapisa po, za Plivu, prihvatljivim uvjetima, istaknuo je Korunić. Početkom veljače održana je prezentacija komercijalnh zapisa, ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna, namijenjenih domaćem tržiptu. Dvije tranše, od po 25 milijuna kuna, povučene su do kraja travnja, a aranžer cijeloga posla je Privredna banka Zagreb (PBZ). Zanimanje za domaće komercijalne zapise Plive slabije je od očekivanja poslovodstva zbog deprecijacije kune te ogromne količine izdanih državnih mjenica, koje su smanjile likvidnost na tržištu i povisile ionako visoke kamatne stope, smatraju u Plivi. OTVARANJE NOVE BELUPOVE TVORNICE LIJEKOVA NA JESEN Koprivnička farmaceutska tvrtka Belupo, iz sastava prehrambene industrije Podravka otvorit će svoju novu tvornicu lijekova, vrijednu 72 milijuna DEM, na jesen ove godine. Ovih je dana započela probna proizvodnja u glavnom proizvodnom pogonu, pilot pogonu i laboratorijima, a obavljen je niz tehničkih pregleda od strane državnih i županijskih komisija. U drugim dijelovima nove tvornice u tijeku je ugradnja strojeva za miješanje, proizvodnju i pakiranje lijekova, te njihovo povezivanje s energetskim centrom i kompjuterizacija. Otvaranjem nove tvornice poslovodstvo tvrtke želi da Belupo postane jedan od značajnijih proizvođača generičkih lijekova na tržištima srednje i istočne Europe, te poboljša konkurentnost proizvoda poglavito u pogledu usuglašenosti sa svjetskim standardima farmaceutske industrije "dobre proizvođačke prakse" (Good Manufacturing Pracitce). Novi faramceutski kompleks sastojat će se od proizvodnog pogona za krute lijekove s pripadajućim skladištem i logistikom (distribucijski centar), te pilot pogona (deset posto proizvodnih kapaciteta), i laboratorija za razvoj novih formulacija i osiguranja kvalitete. Belupo je drugi po veličini proizvođač lijekova u Hrvatskoj, a poslovni program farmacije je po ostvarenom prihodu od prodaje drugi u važnosti grupe Podravka. Lani je u skupini lijekova Belupo ostvario 18 posto ukupne prodaje u grupi Podravka, od čega je 89 posto ostvareno na domaćem tržištu. U procesu restrukturiranja koncerna lijekovi su utvrđeni kao strateška skupina proizvodnog portfelja Podravke. Izvoz Belupa lani je porastao dva posto, a uzrok relativno malog povećanja izvoza u tvrtki objašnjavaju ponajprije teškoćama u gospodarstvu sredinom prošle godine, teškom gospodarskom situacijom u Makedoniji, padom cijena u Sloveniji i eliminacijom nekih tvrtkinih preparata s liste slovenskog fonda zdravstva. Najveće izvozno tržište je lani i dalje bila Slovenija, a s izvozom se krenulo i na tržište Latvije, Gruzije i Azerbejdžana. AGROKOR OTVORIO PUNIONICU ZA PROIZVODNJU VOĆNIH SOKOVA Najveći domaći proizvođač mineralnih voda Jamnica, iz sastava koncerna Agrokor, otvorio je u srijedu u Jastrebarskom punionicu za proizvodnju voćnih sokova, čija je vrijednost gotovo devet milijuna DEM. Jamnica i koncern Agrokor prošle su godine donijeli stratešku odluku o proširenju asortimana ponude na voćne sokove, nakon čega je preuzet većinski paket dionica tvrtke Jaska vino, kažu u Upravi. Godišnji kapacitet punionice je pet milijuna litara, a u Jamnici drže da će novi sokovi "Juicy", u skoroj budućnosti postati prepoznatljivi kao još jedna hrvatska robna marka. Jamnica danas zauzima vodeću poziciju na domaćem tržištu mineralne vode s udjelom od približno 80 posto. Izvozi se otprilike pet posto ukupne proizvodnje, i to na tržišta BiH, Australije, SAD, Kanade, Švicarske i Njemačke, a od prošle godine i u Sloveniju te Slovačku. Proizvodnja mineralne vode u Jamnici započela je prije 170 godina, a u sastavu koncerna Agrokor, Jamnica je od 1993. godine. Kako je naglašeno tijekom otvorenja, u proteklih je šest godina u Jamnicu investirano više od 80 milijuna DEM, a u tom je razdoblju proizvodnja porasla sa 13 milijuna litara na godinu, na 170 milijuna litara, koliko se planira proizvesti ove godine. LURA GRUPA LANI OSTVARILA NETO DOBIT OD 53 MILIJUNA KUNA Vodeća hrvatska mljekarska industrija Lura grupa uspješno je poslovala tijekom prošle godine unatoč teškom gospodarskom okruženju i problemima u hrvatskom gospodarstvu. Prema konsolidiranim rezultatima lani su ostvareni pozitivni rezultati u svim segmentima djelatnosti i kod svih članica i to mljekare Dukat, Sirele, Mljekare Zadar, te ovisnih društava Ralu i Lura. Unatoč smanjenju poslovnih prihoda i porastu rashoda Lura grupa lani je ostvarila neto dobit u iznosu od 53 milijuna kuna, što je za 49 posto manje nego u 1997. godini. Ključni pokazatelji ukazuju na primjereni rast u odnosu na godinu ranije u području naturalnih rezultata, kažu u Luri. Otkup mlijeka porastao je 16 posto, proizvodnja pet posto isto koliko i prodaja vlastitih proizvoda. Ukupan prihod iznosio je 1,4 milijardi kuna što je dva posto manje nego u 1997. a na njegovo smanjenje prvenstveno su utjecale promjene u strukturi grupine prodaje u korist osnovnih proizvoda (mlijeka), kao posljedica kupovne moći stanovništva, a znatan utjecaj na ostvarenje prodaje imala je i nelikvidnost trgovina. Od ukupne prodaje više od 180 milijuna kuna ili 14 posto prihoda ostvareno je u izvozu što je rast od 34 posto, a najveći dio izvoza realiziran je na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, a najviše BiH. Krajem prošle godine Lura grupa objavila je novu poslovnu strategiju za iduće srednjoročno razdoblje, a njezine glavne odrednice su povećanje konkurentnosti proizvoda na domaćem i ciljanim inozemnim tržištima, smanjenje troškova, nastavak trajne orijentacije na domaću primarnu proizvodnju mlijeka, povećano ulaganje u distribuciju i marketing i dr., kažu u Luri. Kao preduvjet za implementaciju strategije članice grupe; Dukat, Sirela i Mljekara Zadar trebale bi se spojiti sredinom ove godine u jednu pravnu osobu s čvrstom funkcionalnom organizacijskom strukturom. Reorganizacijom grupe omogućit će se maksimalno korištenje svih ljudskih i materijalnih resursa u cilju daljnjeg razvoja i povećanja tržišnog udjela kompanije na domaćem i izvoznom tržištu u segmentu mliječnih i prehrambenih proizvoda. PRIGORKA PREDSTAVILA TRGOVAČKI CENTAR MILLENNIUM Sesvetska tvrtka Prigorka d.d. predstavila je u petak u Sesvetama objekt "Millennium" koji će na 15.000 četvornih metara objedinjavati trgovački te multimedijski centar i tržnicu. Taj objekt trenutačno je u fazi unutrašnjeg uređenja prostora, a njegovo se otvaranje planira 17. rujna ove godine. Višeetažni Millennium sadrži 213 poslovnih prostora, a za potrebe tržnice postavit će se i 86 identičnih kioska. Za približno 300 automobila osiguran je i ograđeni parkirališni prostor, a poslovodstvo Prigorke očekuje približno 2.000 posjetitelja dnevno. Vrijednost investicije na tom objektu iznosi približno 30 milijuna DEM. Poslovni prostori već su rasprodani, a cijena jednog četvornog metra kretala se između 3.500 i 7.500 DEM, ovisno o njegovu položaju, te trenutku kada se ugovorala prodaja. Svi poslovni prostori imaju klimatiziciju, ventilaciju i ostalu potrebnu opremu, a u objektu se nalazi sedam dizala i pokretne stepenice. U okviru tržnice koja će biti pokraj trgovačkog centra moći će se iznajmljivati identični kiosci veličine otprilike deset četvornih metara, a cijena najma iznosit će od 150 do 400 maraka DEM, ovisno o roku na koji se pojedini kiosk iznajmljuje. Tvrtka Prigorka uz centar "Millennium" u svom sastavu ima hotel Phoenix s klinikom "Medicus 2000" koji sadržava polikliniku za kirurgiju, internu medicinu, ginekologiju i pedijatriju. U sastavu je tvrtke i Croaton - tvornicu crijepova u izgradnji. Projekt izgradnje te suvremene tvornice crijepova vrijedan je oko 52 milijuna DEM, a njen će godišnji kapacitet, kada se pusti u pogon krajem ove godine, iznositi 21 milijun komada crijepa velikog formata. Prigorka koja trenutačno zapošljava 155 djelatnika, započela je sa proizvodnjom opekarskih proizvoda prije 55 godina. LIO POČEO S POKUSNOM PROIZVODNJOM U osječkoj tekstilnoj tvrtki LIO d.d. u stečaju, ovoga je tjedna počela pokusna proizvodnja, na temelju ugovora o oživljavanju proizvodnje. Taj ugovor prošlog tjedna s osječkim Trgovačkim sudom potpisala je tvrtka "Lanena inudstrija Osijek", d.o.o. čiji je većinski vlasnik zagrebački poduzetnik Marijan Kardum. Naime, u tvrtki LIO d.d. u prosincu prošle godine pokrenut je stečajni postupak, koji je još u tijeku. U pokrenutoj liniji za proizvodnju jastuka, deka, različitih vrsta pokrivača te netkanog tekstila postupno bi se trebalo zaposliti otprilike 30 djelatnika, a službeni početak rada tvornice, s nekoliko proizvodnih linija očekuje se za dva tjedna. O STEČAJU "ASTRE MARIJANE" PONOVNO ĆE SE ODLUČIVATI "Astra-Marijana", tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom obuće, pokrenut će sudski postupak protiv Trgovačkog suda u Zagrebu i stečajnog upravitelja te tvrtke Ivice Magića. Kako je na konferenciji za novinare istaknula Marijana Olujić, koja tvrdi da je i dalje vlasnica tvrtke, postupak se pokreće zbog poslovnih i financijskih šteta koje se procjenjuju na deset milijuna DEM, a nastale su za vrijeme dvomjesečnog stečajnog postupka u toj tvrtki. Visoki trgovački sud RH ukinuo je sredinom travnja rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad "Astrom-Marijanom" te cijeli predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Visoki trgovački sud, stoji u obrazloženju, takvu odluku tumači nizom bitnih povreda u vođenju stečajnog postupka. Stoga je i predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu Vesna Buljan na temelju te odluke donijela rješenje kojim je izuzela Stečajno vijeće i stečajnog upravitelja, rekla je Marijana Olujić. Stečaj su pokrenule početkom ožujka ove godine, tvrdi Olujić, bez stečajnog prijedloga, dvije slovenske tvrtke: Koto i Italian Shoes Studio. Po njezinim riječima, za vrijeme stečajnog postupka, od zatečenih zaliha u trgovinama, u vrijednosti 45 milijuna kuna, prodano je robe za devet milijuna kuna. No, na stečajnom računu tvrtke bilo je samo 2,5 milijuna kuna. Stečajni upravitelj otkaze je uručio za 39 djelatnika u trgovini i 60 zaposlenika u proizvodnji iako je Astra ispunjavala ugovorene obveze za talijanskog naručitelja, tvrtku Lenci. Po tom ugovoru na poslu je moglo raditi oko 400 ljudi, a mogao se angažirati velik dio hrvatske obućarske industrije, smatra Olujić. Marijana Olujić ocjenjuje da su postojali modaliteti za sporazumno rješenje spora Astre sa slovenskim dobavljačima kako bi se riješio cijeli slučaj, no slovenska poduzeća inzistiraju na stečaju. Smatra da im je cilj uništenje Astre kao najstarije i najveće hrvatske obućarske tvrtke kako bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za ulazak njihovih proizvoda. ZAPOSLENICI ELANA ODUSTALI OD ŠTRAJKA Uprava tvornice sportske opreme Elan iz Begunja pozitivno je ocijenila odluku zaposlenih da odustanu od najavljenog štrajka koji bi doveo u pitanje daljnji rad poduzeća i sudbinu više od 800 zaposlenih. Sindikat zaposlenih u Elanu, nezadovoljan plaćama, opozvao je naime prošloga tjedna dogovor postignut između zaposlenika i nove uprave koju je postavila Privredna banka Zagreb (PBZ) kao većinski vlasnik Elana i tada na kraće vrijeme prekinuo rad. Zaposlenci su se, međutim, u ponedjeljak na referendumu opredijelili protiv štrajka jer bi on ugrozio restrukturiranje poduzeća koje ponovo počinje uspješno poslovati nakon više godina s gubicima. Direktor uprave Vladimir Šelebaj u srijedu je u izjavi za javnost priopćio da novi dogovor pokazuje da su zaposleni svjesni ozbiljnosti položaja u kojemu se poduzeće nalazi i da bi zaustavljanje proizvodnje vodilo u gubitak stranih tržišta, a više plaće u previsoke troškove proizvodnje. Upravo su plaće - prosječna se po tvrdnjama zaposlenih kreće na otprilike 400 DEM mjesečno - izazvale spor radnika i uprave. Uprava je novim dogovorom osigurala normalno odvijanje proizvodnje do kraja poslovne godine, u ožujku 2000. MILNA DOBILA HOTEL U srijedu je u Milni otvoren hotel "Milna", prvi izgrađeni hotel na zapadnom dijelu otoka Brača. Investitor je splitska građevna tvrtka "Lavčević", a hotel osim 82 postelje ima i tri visoko kvalitetna apartmana i više popratnih sadržaja. Po riječima poslovodstva hotela, hotel će prve goste primiti već sljedećih dana, a njegovo otvaranje potaknut će razvoj turizma na najvećem dalmatinskom otoku. ORACLE INTERNET DEVELOPMENT PACK NA HRVATSKOM TRŽIŠTU Ured softverske korporacije Oracle u Hrvatskoj u četvrtak je objavio promotivnu kampanju prodaje svog proizvoda Oracle Internet Development Pack, cjelovitog razvojnog okoliša za Internet. Proizvod se sastoji od Oracle Database Servera 8.0.5, Application Servera 4.0.7, Developer Servera 2.1, Jdevelopera 1.0 te od šest mini Java aplikacija u izvornom kodu i Oracle Migration Workbencha 1.0.4. Taj novi Oracleov proizvod omogućava brz i jednostavan razvoj, instalaciju i primjenu poslovnih rješenja na Internetu, prvenstveno za manja i srednje velika poduzeća, a raspoloživ je za platformu Windows NT. Minimalni Oracle Internet Development Pack uključuje tri razvojna mjesta i deset licencija za korisnike aplikacija te se prodaje po cijeni od 8.995 USD u koju nije uključen PDV. Godišnje održavanje za taj paket stoji dodatnih 2.500 USD plus PDV. U cijeloj akciji novost je to da se taj proizvod može kupovati samo kod određenih Oracleovih poslovnih partnera: Dekod Telekom iz Samobora, Hermes Consulting i IN2 iz Zagreba, InfoLink iz Slavonskog Broda i Infoprojekt iz Rijeke. Oracle Internet Development Pack promotivna kampanja trajat će do veljače 2000. godine. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA CRNOGORSKI MINISTAR TRGOVINE OVOGA TJEDNA U DUBROVNIKU Crnogorski ministar trgovine Ramo Bralić trebao bi krajem ovoga tjedna posjetiti Dubrovnik, priopćila je crnogorska novinska agencija Montena-fax. Navodeći izvore iz Ureda župana dubrovačko- neretvanske županije, agencija dodaje da je o tom posjetu postignuta suglasnost s hrvatskim Ministarstvom gospodarstva. "To će biti samo radni sastanak koji se ugovara na razini dvaju ministarstava", rečeno je u Uredu župana. Prema istom izvoru, poticaj za taj sastanak dao je ministar Bralić u ime vlade Crne Gore, kako bi i osobno zahvalio Dubrovčanima na razumijevanju za korištenje luke Gruž, za iskrcavanje tereta za potrebe Crne Gore. SUSRET IVANA HERAKA SA SLOVAČKIM MINISTROM GOSPODARSTVA Hrvatski ministar turizma Ivan Herak i slovački ministar gospodarstva Ludovit Černak razgovarali su u utorak u Bratislavi o tranzicijskim iskustvima dviju zemalja i gospodarskom stanju u Hrvatskoj i Slovačkoj. Ministar Černak izrazio je zadovoljstvo novim načinom promidžbe hrvatske turističke ponude u inozemstvu i rekao da će se osobno zalagati za dolazak slovačkih turista u Hrvatsku jer je ona, kako je rekao, sigurna zemlja. Herak je rekao da će se Hrvatska s više pažnje odnositi prema Slovačkoj kao emitivnoj turističkoj zemlji. Hrvatska je za slovačke turiste na prvom mjestu od receptivnih zemalja, dok se Slovaci po broju dolazaka u Hrvatsku nalaze na petom mjestu od svih turista. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA IZVOZNICI ŽELE DA SE HBOR PRETVORI U IZVOZNU BANKU Za povećanje izvoza potrebno je hitno omogućiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) izravno kreditiranje izvoznih programa, potrebno je ponovno potpisati sporazum o trgovini s BiH te osloboditi oporezivanja dobit koja se reinvestira u proizvodnju. Osnovna su to traženja predstavnika 30-ak tvrtki izvoznika, izrečena na nedavnoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb. Predstavnici Inasa, Elektrokontakta, Inkera, Drvoproizvoda Jastrebarsko, PIK-a Vrbovec, Leda, Vesne i Goričanke, Pastora i Kraša ukazali su i na probleme nelikvidnosti i neplaćanja koji sežu sada između 120 i 150 dana. Poseban problem vide i u HBOR-u, odnosno u višemjesečnom čekanju izvoznih programa na odobrenje u poslovnim bankama. Stoga predlažu osposobljavanje HBOR-a kao prave izvozne banke koja neće više poslovati preko poslovnih banka, koje pak za dva posto marže ne žele raditi. Izvoznici smatraju da država "ne daje apsolutno nikakvu podršku izvozu", a predlažu i oslobađanje carine i PDV-a na uvoz radi izvoza te oslobađanja plaćanja carina za investiranja. Poseban problem izvoznicima je stvorilo uvođenje carina između Hrvatske i BiH zbog čega će Elektrokontaktovi proizvodi u BiH biti skuplji 11 posto, PIK-a Vrbovec 16 do 24 posto, a Kraševi 27 do 43 posto. Za izvoznike problem predstavlja i nepodmirivanje obveza države, pa tako, primjerice Vesna i Goričanaka već više od godinu dana od države potražuju 705.000 kuna za bolovanja duža od 45 dana. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI NIKOLA RAČIĆ IZABRAN ZA EUROPSKOG TURISTIČKOG MANAGERA GODINE Zamjenik direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) mr. Nikola Račić na nedavno održanoj turističkoj burzi u Ženevi EIBTM, proglašen je najuspješnijim managerom Europe na području kongresnog i poslovnog turizma. Račić je dobio nagradu u velikoj međunarodnoj konkurenciji predstavnika nacionalnih turističkih organizacija, zrakoplovnih kompanija, hotelskih lanaca i dr. U HTZ-u drže, da je ta nagrada došla u pravom trenutku za hrvatski turizam, jer su strani mediji informirali svijet o Hrvatskoj kao sigurnoj i atraktivnoj turističkoj destinaciji, koja ima managere na svjetskoj razini, koji su sposobni odgovoriti svim izazovima međunarodnog tržišta u tom vidu visoko platežnog turizma i turizma koji produžuje turističku sezonu. Na izložbenom prostoru HTZ-a i Hrvatskog kongresnog ureda na EIBTM-u organizirane su uspješne prezentacije za 14 grupa, predstavnika međunarodnih korporacija i organizacija te novinara iz SAD-a, Kanade, Njemačke, Velike Britanije, Belgije, Švedske, Švicarske, Nizozemske i Italije. Turistička burza EIBTM ove je godine okupila 2.500 izlagača iz 112 zemalja svijeta te 3.500 vlasnika i direktora međunarodnih korporacija, multinacionalnih kompanija, predsjednika i generalnih tajnika međunarodnih organizacija te urednika najznačajnijih svjetskih televizija i tiskovnih medija. OTVOREN OBRTNIČKI SAJAM ISTRE U Poreču je u srijedu otvoren 2. istarski obrtnički sajam, na kojem do 29. svibnja izlaže 91 obrtnik iz Istre i 57 iz drugih hrvatskih županija te gosti iz Slovenije, Italije i Madžarske. Kako je istaknuto, istarski obrtnički sajam izniman je po tome što na njemu izlažu isključivo proizvođači, odnosno obrtnici i mali poduzetnici. To je mjesto na kojem posjetitelji mogu razgledati proizvodne mogućnosti obrtnika a poslovni ljudi izmijeniti iskustva i sklopiti nove poslove. Pokrovitelj sajma je Ministarstvo gospodarstva a organizirali su ga Istarska županija i Županijska obrtnička komora. RAZVOJ TRŽIŠTA JAVNOG DUGA BOLJOM KOORDINACIJOM Tržište javnoga duga ne može se razviti samo na osnovi monetarnih instrumenata ili putem ekspanzivne monetarne politike. To je proces, a upravljanje njime najbolje je povjeriti zajedničkom odboru za monetarno upravljanje i upravljanje javnim dugom Ministarstva financija i središnje banke, kazao je na trećoj godišnjoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" koja je u utorak započela u Zagrebu izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Velimir Šonje. Upravo nepostojanje takve institucije u Hrvatskoj koja utvrđuje projekcije likvidnosti, programe aukcija, usklađuje prognoze i očekivanja te brine o razvitku tržišta, jedan je od razloga razmjerne nerazvijenosti tržišta javnoga duga. Razlozi leže i u neprekidnom očekivanju slabljenja valute kao i nesklonosti banaka da rezerve likvidnosti drže denominirane u domaćoj valuti, kazao je Šonje. Naime, tržišta novca i javnoga duga usko su povezana, a za njihov uspješan razvoj nužna je uska koordinacija fiskalne i monetarne politike. Unatoč slabostima, istakno je Šonje, u Hrvatskoj je zabilježen razvitak tržišta kratkoročnih instrumenata javnoga duga, u čemu je HNB odigrala središnju ulogu. Brza reforma instrumenata monetarne politike stvorila je mogućnost za razvitak tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira države. Po njegovim riječima, pomak prema modernim, neizravnim instrumentima monetarne politike u Hrvatskoj vidljiv je i u dugoročnom kretanju stope obvezne rezerve. Naime, od početka rehabilitacije velikih hrvatskih banaka u 1996. godini, stopa obvezne rezerve pokazuje tendenciju pada, ka čijoj dugoročnoj uspostavi stremi i HNB budući bez niže stope obvezne rezerve neće biti konkurentnog bankarskog sustava. Osim toga, dugoročni pad stope obvezne rezerve pomoći će razvitku tržišta javnoga duga s novčane strane. U uvjetima jakog priljeva kapitala HNB je kupovala devize kako bi spriječila pretjerano jačanje valute, no, na taj je način stvarala višak ponude novca koji je potom povlačen instrumentom obvezne rezerve. Kako je priljev kapitala slabio, a tržište blagajničkih zapisa jačalo, obvezna se rezerva počela smanjivati. U tom je razdoblju uspostavljena struktura aktive HNB-a u kojoj dominiraju međunarodne pričuve. U ovogodišnjoj veljači udjel domaće aktive u bilančnoj svoti HNB-a iznosio je 17,5 posto, što ukazuje na to da Hrvatska ne odudara od tipičnog obrasca tranzicijskih zemalja, kazao je Šonje. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE GIU HRVATSKIH BANKARA ŽELI VRATITI POVJERENJE ŠTEDIŠA Budućnost hrvatskih banaka temeljit će se na načelima profesionalnosti, konkurentnosti, konsolidaciji i specijalizaciji. No, tu će budućnost obilježiti i neke opasnosti od kojih je najveća; izigrano povjerenje štediša, rečeno je na ovotjednom potpisivanju inicijative za osnivanje Gospodarsko interesnog udruženja (GIU) banaka, čije su potpisnice Zagrebačka, Privredna, Riječka, Splitska i Varaždinska banka. Pod radnim nazivom Hrvatska udruga banaka to će udruženje pokušati ostvariti opće interese banaka koji se temelje na načelima samostalnosti i nezavisnosti djelovanja, uzajamnosti, profesionalnosti, društvene odgovornosti i visokih etičkih standarda struke, naglašeno je. Između ostalog, ciljevi tog udruženja su rad na izradi kodeksa dobre bankovne prakse bazirane na profesionalnosti, solidarnosti i lojalnoj konkurenciji među njegovim osnivačima. GIU će također promicati javno i transparentno poslovanje, bankovnu i kreditnu kulturu, a cilj je raditi i na uspostavi međunarodnih odnosa i jačanju ugleda hrvatskog bankarstva u zemlji i inozemstvu. Za pristupanje GIU kao redovita članica pojedina banka treba ispunjavati i određene uvjete. Banka članica treba imati jedan posto tržišnog udjela mjerenog konsolidiranom aktivom banke u odnosu na ukupnu aktivu bankovnog sustava za 1998. godinu, tri godine uzastopne revizije obavljene od međunarodno priznate revizijske kuće, a ne smije biti pod upravom privremenog upravitelja i koristiti izvanredne izvore likvidnosti kod središnje banke. One banke koje u potpunosti ne ostvare pojedine uvjete, a prihvaćaju načela dobre bankovne prakse, mogu postati pridružene članice udruženja ali bez prava odlučivanja. Udruženje bi se osnovalo bez temeljnog kapitala, a financiralo bi se članarinom redovitih i pridruženih članica te jednakim doprinosom redovitih članica. Pet banaka koje sačinjavaju inicijativni odbor za osnivanje Hrvatske udruge banaka, najavljeno je, svim će ostalim hrvatskim bankama odaslati poziv za pristupanje tom udruženju. USKORO VEĆI KREDITI HBOR-A Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) mogla bi uskoro povećati iznos pojedinačnog kredita s 1,8 milijuna kuna na osam milijuna kuna, a predviđa se i mogućnost financiranja obrtnih sredstava (što dosad nije bio slučaj) u iznosu koji neće biti viši od 30 posto aktive tvrtke. Uz to, napominju u toj banci, očekuje se i odobravanje niza drugih poticajnih mjera na sastanku Nadzornog odbora HBOR-a koji je predviđen za kraj ovoga tjedna. HBOR je nedavno i sve programe što ih ta agencija provodi, a u cilju poticanja i unapređivanja razvitka malog i srednjeg poduzetništva - trgovačkih društava, obrtnika, individualnih poljoprivrednika i zadruga. TRGOVAČKA BANKA IZDALA CIRRUS/MAESTRO KARTICU Trgovačka banka izdala je međunarodnu platnu Cirrus/Maestro karticu. Korisnicima kartice postali su vlasnici tekućih računa u toj banci, a mogu ju upotrebljavati u čitavom svijetu. Karticu su izdali kako bi se banka približila klijentima i kako bi proširila ponudu proizvoda i usluga. Tom debitnom karticom banka svojim klijentima omogućava isplatu gotovine s njihovog tekućeg računa, putem bankomata, 24 sata dnevno i to radnim danom, vikendom i praznikom u svim dijelovima svijeta. Također im je omogućeno plaćanje roba i usluga u cijelom svijetu na prodajnim mjestima s instaliranim EFTPOS uređajima, čija se mreža svakodnevno širi. Multifunkcionalnu Cirrus/Maestro karticu korisnik može upotrebljavati za provjeru stanja na svom tekućem računu putem bankomata ili pak, koristiti kao identifikacijsku karticu po svom tekućem računu i kao čekovnu karticu. Kako su izvijestili iz Trgovačke banke, u svoju će ponudu u vrlo kratkom roku uvrstiti i međunarodnu kreditnu karticu Eurocard/MasterCard. U PORASTU OTKUP TAX-FREE ČEKOVA U POŠTANSKIM UREDIMA Broj tax-free čekova otkupljenih u hrvatskim po?tanskim uredima u prva tri mjeseca ove godine, porastao je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Otkupljeno ih je 1.000 više, odnosno 9.311 čekova. Po podacima poštanskih ureda, na otkup su najviše predani čekovi iz Austrije (5.023), zatim iz Njemačke (2.128), Italije (1.274) te Slovenije (594). U protekloj godini otkupljena su ukupno 34.752 tax-free čeka, što je u odnosu na 1997. povećanje otkupa, a tako i ostvarenog prihoda, od 20 posto. Još 1995. godine broj otkupljenih čekova u domaćim poštama iznosio je samo 5.480.Broj otkupljenih hrvatskih tax-free čekova također bilježi porast, što govori o sve većem interesu inozemnih korisnika za ovom vrstom usluge u poštanskim uredima, kažu u Hrvatskim poštama (HP). U prva tri ovogodišnja mjeseca otkupljeno ih je 244. Hrvatska pošta u 99 poštanskih ureda već gotovo pune četiri godine obavlja otkup tax-free čekova, odnosno vraća porez na promet zemlje u kojoj je pojedina roba kupljena. Za to je potrebno pri izlasku iz zemlje potvrditi taj obrazac na carini. Korisnici mogu dobiti gotovinski povrat za tax-free čekova iz Austrije, Hrvatske, Italije, Njemačke i Slovenije, te za tax-free obrasce austrijskog Metroa. Čekove ostalih zemalja uključenih u tax-free sustav korisnici mogu predati u poštanskim uredima koji obavljaju njihov otkup, a iznos povrata u kunskoj protuvrijednosti dobivaju doznakom na tekući račun ili po?tanskom uputnicom na kućnu adresu. Otvaranjem isplatnih mjesta za povrat PDV-a izvan granica Europe, u SAD-u, Aziji i Africi, tvrtka Europe tax-free Shopping, sredinom prošle godine, promijenila je naziv u Global Refund GmbH. Time je jasnije definirana djelatnost kojom se ta tvrtka bavi: povrat novca (Refund) diljem svijeta (Global). 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 25. - 27. svibnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 570 3,26 1.750.726 70,40 2. Hrvatska stambena štedionica 100 - 720.000 - 3. Podravka 85 1,80 373.658 32,21 4. Zagrebačka banka 0 720 -4,26 244.710 -95,01 5. Croatia osiguranje A 1.000 - 155.000 - 6. Plava laguna 360 -5,26 130.950 24,45 7. Riviera Holding 50 8,70 123.000 16.611,96 8. Privredna banka Zagreb 100 - 97.500 - 9. Kraš 62 0,00 79.043 5.970,89 10. Zagrebačka banka 3E 300 - 72.085 - UKUPAN PROMET 3.805.226 -44,34 Vrijednost indeksa CROBEX 744 1,92 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 24. - 27. svibnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Česma Iverica 32 - 1.056.000 - 2. PIF Expandia 15 0,00 106.650 -40,84 3. Bjelovarska banka 3.800 2,70 87.400 -86,69 4. Karlovačka pivovara 370 - 83.500 - 5. Urbanistički zavod Dalmacije 39 - 79.326 - 6. Ericsson Nikola Tesla 84 1,20 58.212 67,39 7. PIF Dom 9 -18,18 57.575 -3,10 8. Croatia line 22 - 21.032 - 9. Plava laguna 365 -1,35 18.250 146,62 10. Jadran-Turist 35 - 13.160 - UKUPAN PROMET 1.636.067 62,49 Vrijednost indeksa VIN 280 0,36 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 20. - 27. svibnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 20.05. 6.000.000 5.300.000 15,00% 151.515.000 21.05. 11.000.000 7.000.000 13,82% 80.383.000 24.05. 28.000.000 18.500.000 14,29% 87.094.000 25.05. 30.000.000 9.550.000 14,48% 102.620.000 26.05. 16.000.000 4.950.000 15,00% 178.820.000 27.05. 20.000.000 4.800.000 14,06% - Dnevni prosjek 18.500.000 8.350.000 14,44% 120.086.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 25.05. HNB (repo aukcija) 2 dana 372.671.358,38 12,51% 25.05. Ministarstvo financija 42 dana 84.700.000 10,90% 26.05. HNB 35 dana 144.000.000 10,08% 26.05. HNB 91 dan 3.700.000 11,00% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 25.05. - 521.600.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 26.05. - 658.100.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA U OČEKIVANJU PDV-A U SLOVENIJI - PORAST POTROŠNJE Očekivano uvođenje PDV-a u Sloveniji smanjuje likvidnost banaka i pregrijava potrošnju, a izaziva i neracionalno ponašanje štediša. To su nerijetka upozorenja monetarnih stručnjaka u Sloveniji gdje je počelo odbrojavanje do "dana D" - 1. srpnja, kada će biti uveden PDV u visini 19 posto zbog čega se očekuje poskupljenje dijela proizvoda, osobito hrane - na koju se sada plaća 5-postotni porez na promet. Iako u poduzećima nema većih znakova nelikvidnosti, ona se pojavljuje u bankama, a posljedica je u prvom redu manjih kamatnih stopa na oročene štedne uloge (jer je i inflacija smanjena na ispod 5 posto). Po podacima središnje banke, u samo mjesec dana devizni depoziti u bankama smanjeni su za 27 milijardi SLT (otprilike 270 milijuna DEM), a velik je pritisak i na bankovne kredite za kupnju automobila, nekretnina i stanova koji će također poskupjeti. Guverner Središnje banke France Arhar rekao je u ponedjeljak u razgovoru za slovensku televiziju da su Slovenci - naviknuti na ona vremena u kojima je jugoslavenski dinar rapidno gubio na vrijednosti - nedavno neizravno uzrokovali i 10-postotni špekulativni rast deviznih tečajeva u mjenjačnicama iako sada imaju razmjerno stabilnu valutu. Slovensko Ministarstvo financija priopćilo je da je potpuno spremno na moguće špekulativne pojave umjetnog povećanja cijena maskiranih PDV-om, a kažu i to da su na primjeru Hrvatske naučili kako izbjeći moguću nelikvidnost gospodarstva kao posljedicu novog načina plaćanja poreznih obveza. HRVATSKA TREĆE IZVOZNO TRŽIŠTE ZA GORENJE Hrvatska je za tvrtku Gorenje iz Velenja, najvećeg slovenskog proizvođača bijele tehnike, treće najznačajnije izvozno tržište odmah iza Njemačke i Francuske. Gorenje u Hrvatskoj ima od prije rata razvijenu servisnu mrežu i dvije tvrtke bivša predstavništva u Zagrebu i Splitu koje zapošljavaju 120 djelatnika. Gorenje grupa u Sloveniji je, sa 18 milijuna DEM ostvarene dobiti u prošloj godini, druga po redu prema financijskim rezultatima poslovanja odmah iza REVOZ-a. Prošlogodišnja i ovogodišnja dobit u cijelosti će se investirati u tehničku modernizaciju tvornice u Velenju. Ukupna vrijednost investicije je 80 milijuna DEM, a svi radovi će biti gotovi do rujna iduće godine. Riječ je o modernizaciji i povećanju kapaciteta za proizvodnju velikih serija. Gorenje godišnje proizvodi dva milijuna kućanskih aparata, a 95 posto proizvodnje izvozi. Od toga se najveći dio odnosi na srednjoeuropska tržišta, 25 posto na zemlje nastale na području bivše Jugoslavije a izvozi se i SAD, Meksiko i Australiju. Prema riječima poslovodstva, Gorenje je prije dvije godine pregovaralo sa zagrebačkim Končarom o mogućnostima zajedničke proizvodnje štednjaka. No, kažu u tvrtki, Končar se ipak odlučio za talijanskog partnera. Gorenje zapošljava 6.600 radnika, a proizvodi tri osnovna programa bijele tehnike štednjake, perilice i hladnjake. SLOVENSKA FARMACEUTSKA INDUSTRIJA BILJEŽI PAD Slovenska farmaceutska industrija od početka godine bilježi slabije rezultate zbog pada prodaje na tradicionalnim tržištima. Uprava ljubljanskog "Leka" priopćila je nedavno da zbog slabijih rezultata u ovoj godini dioničarima neće isplatiti dividende. Prošle je godine zabilježena šest posto manja prodaja od one u 1997., u prvom redu zbog krize u Rusiji, manjih narudžbi iz Hrvatske i zabrane prodaje nekih preparata u SAD. Kako je rečeno na konferenciji za novinare te najjače slovenske farmaceutske tvrtke, samo u Rusiji i Ukrajini "Lek" ima otprilike 30 milijuna DEM nenaplativih potraživanja. Predsjednik uprave Metod Dragonja, ocijenivši sadašnje rezultate krizom prolazne naravi, napominje kako je u prva tri mjeseca ove godine ostvarena prodaja od 125 milijuna DEM. Razmatra se poslovna suradnja s više stranih kompanija, najavio je Dragonja, no za sada se ne radi o povezivanju kapitala. Kotacije "Lekovih" dionica pale su krajem prošloga tjedna na Ljubljanskoj burzi za 1,5 posto. JUGOSLAVENSKA VLADA LIBERALIZIRALA UVOZ I IZVOZ Jugoslavenska vlada donijela je u utorak nove uredbe o reguliranju uvoza i izvoza kojima se ukidaju dozvole za uvoz nafte, benzina i diesela, pa se ti proizvodi mogu sada slobodno uvoziti. Na režimu slobodnog uvoza i izvoza još su neke vrste goriva i ulja dobivenih iz nafte, kao i prirodni plin. Za izvoz električne energije potrebna je dozvola, dok je uvoz slobodan. Unatoč nestašici cigareta, za uvoz duhana i cigareta potrebna je i dalje dozvola ministarstva za vanjsku trgovinu. Na režimu dozvola su svinjsko meso i mesne prerađevine, pšenica, kukuruz, grah, brašno, šećer, soja i njezine prerađevine, jestivo ulje, suhomesnati proizvodi, sve vrste konzerviranog mesa i povrća, kao i voća i voćnih prerađevina. PREKINUTO UDRUŽIVANJE TELECOM ITALIA S DUTSCHE TELEKOMOM Talijanska tvrtka Olivetti u nedjelju je potvrdila da su pregovori o spajanju talijanske i njemačke telekomunikacijske tvrtke, Telecoma Italia i Deutsche Telekoma, prekinuti. Olivetti je, nakon dužih pregovora, krajem prošlog tjedna postao vlasnikom 51 posto dionica Telecoma Italia. Uz potvrdu o prekidanju tromjesečnih dogovora u, do sada, najveće korporacijsko udruživanje, Olivetti je najavio otvorenost za međunarodno udruživanje Telecoma Italia, dodajući kako u budućnosti ne isključuje i pregovore s Deutsche Telekomom. Olivetti će preuzimanje kontrole u talijanskom Telecomu platiti 32,6 milijardi USD, a najavljuju se i promjene u poslovanju. Planira se otpuštanje 13.000 radnika zaposlenih u fiksnoj telefoniji talijanskog Telecoma te još 6.500 zaposlenih, koje je, kako tvrdi, planirala otpustiti i bivša uprava. Inače, vrijednost ugovora o spajanju najveće europske telekomunikacijske tvrtke Dutsche Telekoma i talijanskog Telecoma, koji je četvrta najveća telekomunikacijska tvrtka u Europi, trebala je iznositi 81 milijardu USD. TOSHIBA I ELECTROLUX POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Japanski elektronički div Toshiba i švedski proizvođač kućanskih aparata Electrolux potpisali su ugovor poslovnoj suradnji ostvarujući tako prvu poslovnu povezanost proizvođača bijele tehnike u svijetu. Toshiba je izjavila da je ovaj korak bio nužan za opstanak njene proizvodnje kućanskih aparata iako analitičari u toj proizvodnji ne vide perspektivu budući da ugovor ne uključuje planove za zajedničko ulaganje. Predstavnici Toshibe i Electroluxa izjavili su i kako nisu raspravljali o zajedničkim ulaganjima ili spajanju, ali nisu isključili mogućnost da to učine u budućnosti. Obje tvrtke također ističu da će im ugovor osigurati potrebnu regionalnu bazu za plasman proizvoda. Kompanije planiraju raditi na 15 zajedničkih projekata, uključujući razvoj tehnologije, opskrbu, zaštiti prirode i suradnju na japanskom tržištu. Pregovore o međusobnoj suradnji započela je u ožujku prošle godine Toshiba, koja je u toj poslovnoj godini po prvi puta u posljednja dva desetljeća ostvarila osjetan gubitak u poslovanju. Vrijednost dionica Electroluxa porasa je odmah nakon objave o potpisanom ugovoru. 9. POSEBAN PRILOG POTICANJE MALOG I SREDNJEG GOSPODARSTVA U Hrvatskoj, po podacima Ministarstva gospodarstva, mala trgovačka društva čine 96,5 posto ukupnog broja trgovačkih društava, a mala i srednja trgovačka društva 99,2 posto. Mali poduzetnici, a misli se na obrtnike i mala trgovačka društva, zapošljavaju 44,1 posto zaposlenih u gospodarstvu. Ako se tom broju doda broj zaposlenih u srednjim trgovačkim društvima tada mali i srednji poduzetnici zapošljavaju 62,7 posto zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu. U našoj zemlji ne postoji jedinstveni općeprihvaćeni pojam koji označava 'malo gospodarstvo'. Stoga je Ministarstvo gospodarstva predložilo tijelima državne uprave i institucijama da se ubuduće mala trgovačka društva, obrtništvo i zadrugarstvo obuhvate tim zajedničkim pojmom, jer nedostatak definicije otežava i praćenje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost zbog čega izostaju zbirni pokazatelji o poslovanju. Danas veći dio europskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća (MSP). U nekim zemljama Europske unije ona čine i cijele gospodarske sektore. U Portugalu i Grčkoj, primjerice, sudjeluju s više od 90 posto u cjelokupnim gospodarskim aktivnostima, a u cjelini čine otprilike 75 posto ukupne zaposlenosti i 65 posto društvenog proizvoda Europske unije. U Španjolskoj mala i srednja poduzeća čine 90 posto svih poduzeća, u Velikoj Britaniji 96 posto. U Austriji 99 posto od 180 tisuća poduzeća radi s manje od 250 zaposlenih, u Irskoj 88 posto svih prerađivačkih poduzeća upošljava manje od 50 radnika, a u Japanu MSP zapošljavaju 80,6 posto od 49 milijuna osoba koji su uposleni u privatnim poduzećima. Iskustva razvijenih zemalja u malom gospodarstvu nalažu poduzimanje mjera gospodarske politike usmjerenih na poticanje nastanka i razvitak manjih, tržištu prilagodljivih i primjerenih gospodarskih sustava, te na restrukturiranje dijela velikih gospodarskih sustava u Hrvatskoj. Malo gospodarstvo, po podacima hrvatskog Ministarstva gospodarstva, bilježi pozitivne poslovne rezultate uz istodobno postojanje niza otežavajućih uvjeta, koji predstavljaju prepreku njegovom daljnjem razvitku. Nepovoljni uvjeti kreditiranja te nespremnost poslovnih banaka za kreditiranje malih poduzetnika, pomanjkanje poslovnih informacija i nedovoljna informiranost poduzetnika o mogućim rizicima, pomanjkanje menadžerskih vještina, tehničkih, marketinških i organizacijskih sposobnosti, te zastarjela tehnologija i visoki troškovi rada samo su neki od otežavajućih okolnosti koje opterećuju poslovanje malih poduzetnika. Stoga je radi sustavne potpore domaćem malom gospodarstvu Ministarstvo gospodarstva pripremilo polaznu osnovicu za definiranje dugoročnih mjera i aktivnosti u materijalu pod nazivom "Elementi razvojne politike malog gospodarstva". Prijedloge iz tog materijala nedavno je prihvatila i hrvatska Vlada zajedno s Prijedlogom politike razvitka malog i srednjeg gospodarstva.