BBC-PREGLED TISKA-25-5

BRITANSKI RADIO - BBC 25. V. 1999. Pregled tiska "'The Independent' iz pera svoga dopisnika iz Bruxellesa tvrdi kako u sjedištu NATO-a raspravljaju čak i o tome u koju bi se zemlju Slobodan Milošević mogao skloniti nakon rata budući da mu se ne može jamčiti ono što navodno traži - izuzeće od suđenja za ratne zločine. Rasprava o mogućem statusu jugoslavenskoga Predsjednika po završetku rata govori o uvjerenosti NATO-vih čelnika da će bombardiranje Jugoslavije dati rezultate za osam tjedana, piše list. O tome govori i jutrošnji 'The Daily Telegraph', bolje rečeno zapovjednik združenih savezničkih zračnih snaga u južnoj Europi, vjetnamski veteran, general Michale Short. On je, naime, u intervjuu 'The Washington Postu' izjavio kako je uvjeren da samo zračna kampanja protiv Jugoslavije može postići cilj. Znam da pokušavam pobiti povijest pokušavajući dobiti rat samo iz zraka, kaže general Short, no do sada i nije bilo ovakve zračne kampanje. General je, govoreći iz svoje zračne baze u Avianu u Italiji, rekao kako bi on da ima odrješene ruke neke stvari obavljao drukčije. Primjerice, bombardirao bi jugoslavenske ciljeve s puno manje visine i tada bi se Srbi počeli pitati - 'Hej Slobo, što se ovo događa? Do kada ćemo mi morati ovako?', citira riječi američkog generala 'The Daily Telegraph', prenoseći ih iz 'The Washington Posta'. I 'The Financial Times' u posljednjim ciljevima NATO-vih bombardera (elektranama i trafostanicama u Srbiji), vidi nastojanja saveznika da izazovu nezadovoljstvo protiv jugoslavenskoga Predsjednika na području Jugoslavije. Beograd je jučer ponovno bio u mraku, a zbog nedostatka struje nisu radile niti crpke za vodu. No, kako list citira opozicijsku Demokratsku stranku, nestašica struje i vode nije nikoga potakla na demonstracije već na bijeg iz grada i odlazak u inozemstvo. NATO-ovi predstavnici i vojni planeri neprestano procjenjuju učinke bombardiranja, piše 'The Guardianov' vojni analitičar Richard Northon-Taylor, ne bi li ustanovili da se približava trenutak kada će režim Slobodana Miloševića pokleknuti. No, kako kaže general sir Charles Guthrie, procjenjivanje neprijateljskih gubitaka ne računa se samo prema uništenim komadima oružja. Prema klasičnoj vojnoj doktrini, vojne jedinice gube volju za borbom kada pretrpe gubitke veće od 50 posto. Vojni planeri nadaju se da će ubrzo moći savjetovati političare koji donose odluke da je stiglo vrijeme da se za obeshrabrenim srpskim snagama u akciju pošalju vrlo mobilne NATO-ve kopnene snage. Takve snage koje će činiti oko 48.000 vojnika neće se nazivati invazijskim snagama, već prethodnicom snaga za provedbu mira, piše list. Nešto više potankosti o sastavu NATO-vih snaga otkriva urednik 'The Timesa' za vojna pitanja Michael Ewans, Navodeći kao svoj izvor britanski 'Foreign Office', on tvrdi da će NATO zatražiti pomoć od zemalja izvan Sjevernoatlantskoga saveza da daju vojnike za kopnene snage za Kosovo. Prema tom izvoru, raspoređivanje snaga išlo bi u dvije faze. U prvoj bi bili NATO-vi vojnici, a u drugoj vojnici 'nenatoovih' zemalja. Vjeruje se da su to zemlje koje su dale svoje vojnike za misiju u BiH - Finska, Latvija, Slovačka, Slovenija i Švedska, te da će vjerojatno biti zatraženo isto i od novih članica NATO-a - Mađarske, Poljske i Češke. Mnoge novine dvoje oko uloge tih kopnenih snaga. Tako u 'The Timesu' Michael Gove u članku pod naslovom 'Fantomske snage u lažnome ratu', postavlja pitanje odakle bi trebale doći te snage, budući da prema broju vojnika koje su voljne dati Britanija i SAD nedostaje barem 20 000 ljudi". (BBC)