CH-PREGOVORI ŠV 22.V.NZZ-RJEŠENJE S MILOŠEVIĆEM ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG22. V. 1999.Opet mirovno rješenje s Miloševićem?"Očekivanja NATO-a da će jugoslavenski predsjednik Milošević ubrzo pokleknuti pod zračnim napadima, pokazalo
se varljivim. Što više vremena prolazi, to su nepredvidljivije razlike među zemljama NATO-a. Pročelje jedinstvenosti počinje se mrviti. I vrijeme pritišće, ako se želi postići da se barem dio izbjeglica vrati na Kosovo prije početka zime. Nedostaje politička volja za akciju kopnenih postrojba ili za odlučniji a time i opasniji postupak iz zraka na srpske postrojbe, pa tako raste sklonost ustupcima i razvodnjavanju uvjeta koje je postavio NATO za svršetak zračnih napada. Izraz toga sve je veći broj posrednika i posebnih izaslanika, mirovnih planova i inicijativa. Kreće li se Zapad u smjeru trulog kompromisa s režimom u Beogradu?Milošević se prvi put izjasnio za načela mirovnog poretka na Balkanu koja je izradilo sedam vodećih industrijskih država i Rusija (G 8). Ipak su presudna ograničenja: Jugoslavija bi morala imati pravo na riječ pri određivanju pojedinosti, buduće razgovore trebalo bi održati u okviru UN-a. Zapadni diplomati govore o
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
22. V. 1999.
Opet mirovno rješenje s Miloševićem?
"Očekivanja NATO-a da će jugoslavenski predsjednik Milošević ubrzo
pokleknuti pod zračnim napadima, pokazalo se varljivim. Što više
vremena prolazi, to su nepredvidljivije razlike među zemljama
NATO-a. Pročelje jedinstvenosti počinje se mrviti. I vrijeme
pritišće, ako se želi postići da se barem dio izbjeglica vrati na
Kosovo prije početka zime. Nedostaje politička volja za akciju
kopnenih postrojba ili za odlučniji a time i opasniji postupak iz
zraka na srpske postrojbe, pa tako raste sklonost ustupcima i
razvodnjavanju uvjeta koje je postavio NATO za svršetak zračnih
napada. Izraz toga sve je veći broj posrednika i posebnih
izaslanika, mirovnih planova i inicijativa. Kreće li se Zapad u
smjeru trulog kompromisa s režimom u Beogradu?
Milošević se prvi put izjasnio za načela mirovnog poretka na
Balkanu koja je izradilo sedam vodećih industrijskih država i
Rusija (G 8). Ipak su presudna ograničenja: Jugoslavija bi morala
imati pravo na riječ pri određivanju pojedinosti, buduće razgovore
trebalo bi održati u okviru UN-a. Zapadni diplomati govore o
napretku u izradi prikladne rezolucije UN-a. Ponajprije je
prijeporna uloga NATO-a unutar planirane 'civilne i sigurnosne
nazočnosti' (po maglovitoj terminologiji G 8). Cjenka se i o tomu bi
li usvajanje rezolucije UN-a moralo biti pretpostavka za obustavu
zračnih napada ili bi, obratno, NATO najprije morao obustaviti
napade.
Milošević, glavni krivac za tragediju na Kosovu, još pokušava
diktirati uvjete mira ili barem navesti NATO na ustupke. Zapad se ne
smije upustiti u takvu trgovinu. U slučaju popuštanja, Milošević će
se tek proslaviti kao junak i branitelj Kosova koji je najjačem
vojnom savezu na svijetu pokazao zube - kao nekoć srpski knez Lazar
u bitci na Kosovu. Miloševića ne smeta što je Srbija ostala razorena
i bačena natrag za stoljeća. Njegovi propagandisti će se i dalje
brinuti za to da stanovništvo zapadne vrijednosti izjednačava s
bombama.
Grozničavi diplomatski napori upućuju i na to da su političari
Zapada u svojoj potrazi za izlazom iz kosovske dvojbe spremni
pregovarati s beogradskim vlastodršcem i s njim izgraditi mirovno
rješenje za Kosovo ili čak poslijeratni poredak na južnom Balkanu.
Još nedavno su Miloševića nazivali ratnim zločincem, a sustavne
progone s Kosova izjednačavali s genocidom nad Tutsijima u Ruandi
1994. i teškim kršenjima ljudskih prava u Kambodži pod vladavinom
Pola Pota.
Milošević opet kao jamac poslijeratnog poretka? Trebaju li se
budućom obnovom okoristiti oni koji su izazvali svu tu bijedu? Ako
se zapadni političari još jedanput slože s Miloševićem i njegovim
režimom jer vjeruju da nemaju alternative, moraju svakako biti
svjesni da s Miloševićem nema ni demokratskog novog početka Srbije
ni trajne stabilnosti na Balkanu općenito. Ako Zapad želi ustrajati
na konceptu autonomije Kosova unutar Jugoslavije, mora mu biti
jasno da samoupravljanje može funkcionirati samo u demokratskoj
državi. Bez djelotvorne zaštite oružanih postrojba NATO-a i bez
ustroja 'robustnog' protektorata, ne može se postići glavni cilj
vojne intervencije NATO-a, povratak prognanih Albanaca na Kosovo.
Predstavnici srpske oporbe koji se pod svakakvim izgovorima žele
predstaviti Zapadu kao partneri, upozorili su na sporazum o Kosovu
koji bi Miloševiću dopustio ostanak na vlasti. Doista postoji
velika opasnost da se opet upropasti prigoda za trajan mirovni
poredak. Najmračnija noćna mora srpskih protivnika režima mogla bi
se uskoro ostvariti: Kosovo izgubljeno, Srbija razorena, a
Milošević i dalje na vlasti. Preostaje samo nada da su možda ipak u
pravu oni koji drže da je promjena vlasti moguća tek poslije
svršetka rata kad postanu vidljivi svi razmjeri srpske katastrofe"
- piše novinar lista C. Sr.