ZAGREB, 21. svibnja (Hina)ZAGREB - Najviši dužnosnici hrvatske Vlade predvođeni premijerom Zlatkom Matešom održali su u petak u Zagrebu, potaknuti posljednjim i dosad najkritičnijim izvješćem misije OESS-a o stupnju napretka Hrvatske
u ispunjavanju međunarodnih obveza, sastanak s predstavnicima međunarodne zajednice u Hrvatskoj, američkim veleposlanikom Williamom Montgomeryjem, njegovim njemačkim kolegom Volkerom Haakom i čelnikom misije OESS- a u Hrvatskoj Timom Guldimannom. U posljednjem se "Progress reportu" OESS-a, koji obuhvaća razdoblje od siječnja do svibnja ove godine i koji je hrvatskoj Vladi dostavljen 18. svibnja, navodi pogoršanje i stagnacija u procesu ispunjavanja međunarodnih obveza Hrvatske. Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša je, "premda je osporio negativne zaključke izvješća, izrazio želju za budućom plodnom suradnjom s Misijom OESS-a i iznio konkretne prijedloge kako poboljšati tu suradnju, što je OESS pozdravio", kaže se u priopćenju Misije OESS-a, objavljenom nakon sastanka. Hrvatska je vlada u četvrtak izvješće ocijenila nedovoljno argumentiranim i jednostranim, te izrazila žaljenje što su pri njegovoj izradi izostale uobičajene konzultacije hrvatskih vlasti
ZAGREB, 21. svibnja (Hina)
ZAGREB - Najviši dužnosnici hrvatske Vlade predvođeni premijerom
Zlatkom Matešom održali su u petak u Zagrebu, potaknuti posljednjim
i dosad najkritičnijim izvješćem misije OESS-a o stupnju napretka
Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza, sastanak s
predstavnicima međunarodne zajednice u Hrvatskoj, američkim
veleposlanikom Williamom Montgomeryjem, njegovim njemačkim
kolegom Volkerom Haakom i čelnikom misije OESS- a u Hrvatskoj Timom
Guldimannom.
U posljednjem se "Progress reportu" OESS-a, koji obuhvaća
razdoblje od siječnja do svibnja ove godine i koji je hrvatskoj
Vladi dostavljen 18. svibnja, navodi pogoršanje i stagnacija u
procesu ispunjavanja međunarodnih obveza Hrvatske.
Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša je, "premda je osporio
negativne zaključke izvješća, izrazio želju za budućom plodnom
suradnjom s Misijom OESS-a i iznio konkretne prijedloge kako
poboljšati tu suradnju, što je OESS pozdravio", kaže se u
priopćenju Misije OESS-a, objavljenom nakon sastanka.
Hrvatska je vlada u četvrtak izvješće ocijenila nedovoljno
argumentiranim i jednostranim, te izrazila žaljenje što su pri
njegovoj izradi izostale uobičajene konzultacije hrvatskih vlasti
i predstavnika međunarodne zajednice.
ZAGREB - Visoki dužnosnici zemalja susjeda SR Jugoslavije kao i
Grčke, Mađarske, Turske i Slovenije sastat će se u subotu u Zagrebu
kako bi razgovarali o Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi i
pripremili prijedloge za ovaj plan koji bi trebao uspostaviti
trajni mir u regiji.
Hrvatska je pozvala visoke dužnosnike ministarstava vanjskih
poslova zemalja koje bi trebale biti uključene u Pakt o stabilnosti
za jugoistočnu Europu kako bi dogovorile svoj zajednički interes
koji bi trebao biti ugrađen u budući Pakt.
"Radi se o pripremi za sastanak o Paktu o stabilnosti 27. svibnja u
Bonnu", rekao je za Hinu glasnogovornik hrvatskog Ministarstva
vanjskih poslova Željko Trkanjec.
ZAGREB - Republika Hrvatska mora ili izručiti ili suditi osobu za
koju postoji utemeljena sumnja da je počinila ratne zločine,
izjavio je u petak u Zagrebu ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović
nakon što se sastao s veleposlanikom BiH u Hrvatskoj Hasanom
Muratovićem na njegov zahtjev.
"Hrvatska vodi računa o tome da treba, u slučaju da postoji
utemeljena sumnja za neku osobu da je počinila ratne zločine, ili
izručiti ili suditi toj osobi", rekao je Šeparović odgovarajući na
novinarski upit postoji li mogućnost da se Fikretu Abdiću sudi u
Hrvatskoj za djela za koja ga se tereti. "Pravosudni organi RH
postupat će po zakonu", istaknuo je.
Šeparović je ponovio da hrvatski Ustav isključuje mogućnost da se
nekome oduzme državljanstvo, da bude prognan ili da bude izručen
drugoj državi.
HELSINKI - Finski predsjednik Martti Ahtisaari izjavio je u petak
da je nemoguće procijeniti je li jugoslavenski predsjednik
Slobodan Milošević ublažio svoje stajalište o Kosovu.
Na upit ima li naznaka da Milošević mijenja svoje stajalište,
finski je predsjednik rekao da je "to nemoguće reći" te da se
"uistinu nada da je on na to spreman".
Ahtisaari je to izjavio po svom povratku iz Moskve gdje je, kao
predstavnik EU, zajedno sa zamjenikom američke državne tajnice
Strobeom Talbottom i posebnim ruskim izaslanikom za Kosovo
Viktorom Černomirdinom održao novi krug razgovora o pronalaženju
zajedničkog stajališta o krizi.
Predsjednik Milošević je na sastanku s Černomirdinom u srijedu u
Beogradu izrazio svoju spremnost da prihvati budući mirovni
sporazum, ali samo u sklopu UN-a i ako mu bude omogućeno
sudjelovanje u razradi njegovih pojedinosti.
BEOGRAD - NATO zrakoplovstvo gađalo je danas, između 11 i 12 sati,
spremišta "Jugopetrola" u Boru, Prahovu i Smederevu, javljaju
beogradski mediji.
Srušen je i most preko rijeke Jasenice, kod Velike Plane, na
autocesti Beograd-Niš, pa je promet na toj dionici prekinut. To je
bilo drugo raketiranje ovog mosta, koji je danas potpuno srušen.
Beogradski mediji također javljaju da su četiri projektila
pogodila jedno selo u blizini Požege, nema podataka o žrtvama, ali
se govori o velikoj materijalnoj šteti.
Beogradski Radio-novosti javlja da je nekoliko projektila palo na
planinu Kosmaj, gdje se nalaze odašiljači RTS-a. Ista radio postaja
javlja o gađanju civilnih ciljeva na Kosovu, gdje je za sat i pol
palo 25 projektila. Ponovno je gađan zatvor u Istoku i jedna je
osoba poginula.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton, iako nezadovoljan
što je Kongres uz njegov zahtjev za financiranje vojne operacije
protiv SRJ progurao još neke troškove u ukupnoj vrijednosti od 15
milijardi dolara, najavio je da će potpisati tu odluku jer o njoj
ovisi uspjeh kosovske akcije NATO- a.
Clinton je za potrebe Pentagona, zbog vojne akcije protiv SRJ,
tražio iz proračuna dopunskih 6 milijardi dolara. Svjesni hitnosti
tog zahtjeva, republikanski kongresmeni su iskoristili priliku i u
odluku o preraspodjeli dijela proračuna "progurali" neke svoje
želje. Tako je, uz ostalo, odlukom odobren novac za revitalizaciju
nekih zgrada u Los Angelesu, kupnju sigurnosne opreme za jedan
washingtonski muzej i slično. Preraspodjela je sa traženih šest
narasla na 15 milijardi dolara.
ŽENEVA - Posebna izvjestiteljica UN-a o masovnim smaknućima
Pakistanka Asma Jahangir posjetit će krajem svibnja Makedoniju i
Albaniju gdje će razgovarati s kosovskim izbjeglicama, priopćilo
je u petak u Ženevi Visoko povjereništvo UN-a za ljudska prava.
Asma Jahangir namjerava prikupiti tijekom tjedan dana boravka u te
dvije zemlje informacije "iz prve ruke" o mogućim slučajevima
pogubljivanja, dodao je isti izvor.
Inače sutkinja vrhovnog suda u Pakistanu, Asma Jahangir boravit će
u Makedoniji od 23. do 25. svibnja, a zatim u Albaniji do 28.
svibnja.
BRUXELLES - Europska unija u petak je službeno donijela odluku o
proširenju zabrane letenja za SR Jugoslaviju, izjavili su europski
dužnosnici.
Prema toj odluci, već postojeća zabrana letenja koja se odnosila
samo na jugoslavenskog zračnog prijevoznika JAT bit će proširena na
sve zračne prijevoznike Europske unije te na prijevoznike iz
zemalja koje nisu članice EU-e.
MOSKVA - Albanski borci na Kosovu ubili su jednog ruskog časnika u
jugoslavenskoj odori, objavila je u petak ruska privatna
televizijska postaja NTV.
Televizija je objavila sliku tijela muškarca u srpskoj odori za
kojeg OVK tvrdi da je ruski časnik.
Jedan časnik 138. brigade OVK-a novinarima je pokazao dokumente
koji su pronađeni kod tog čovjeka - papire ruskog ministarstva za
izvanredne situacije i vojnu mirovinsku iskaznicu. Kod čovjeka je
pronađena i značajna količina rublji.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije potvrdilo je da je
poginuli čovjek jedan od njegovih suradnika, no istaknulo je da je
na Kosovo otišao na vlastitu inicijativu kako bi se kao dobrovoljac
priključio jugoslavenskim snagama.
ATENA - Grčka je u petak objavila da turskim bojnim zrakoplovima
koji će sudjelovati u zračnoj akciji NATO-a protiv SRJ ne dopušta
korištenje svog zračnog prostora za prelet prema Njemačkoj.
"Nećemo dopustiti korištenje našeg zračnog prostora za takve
operacije", izjavio je glasnogovornik grčke vlade Dimitris
Reppas.
Reppas je izjavio da je Turska u četvrtak od grčkog ministarstva
vanjskih poslova zatražila dopuštenje da njezini zrakoplovi
koriste grčki zračni prostor na putu za Njemačku, a u svrhu NATO-ove
akcije.
Iako su obje zemlje članice NATO-a, Grčka ostaje pri svom
stajalištu da ne dopušta turske prelete svog teritorija u vojne
svrhe.
ATENA - Grčka je u petak objavila da turskim bojnim zrakoplovima
koji će sudjelovati u zračnoj akciji NATO-a protiv SRJ ne dopušta
korištenje svog zračnog prostora za prelet prema Njemačkoj.
"Nećemo dopustiti korištenje našeg zračnog prostora za takve
operacije", izjavio je glasnogovornik grčke vlade Dimitris
Reppas.
Reppas je izjavio da je Turska u četvrtak od grčkog ministarstva
vanjskih poslova zatražila dopuštenje da njezini zrakoplovi
koriste grčki zračni prostor na putu za Njemačku, a u svrhu NATO-ove
akcije.
Iako su obje zemlje članice NATO-a, Grčka ostaje pri svom
stajalištu da ne dopušta turske prelete svog teritorija u vojne
svrhe.
SKOPLJE - Velik broj kosovskih izbjeglica, koji sada pristižu u
Makedoniju, živjeli su u Prištini, koju, kako se čini, srbijanske
snage "čiste" četvrt po četvrt, izjavila je u petak djelatnica
UNHCR-a Astrid Van Genderen Stort.
"Izbjeglice su nam rekli da im je policija naredila da odu",
izjavila je Van Genderen Stort, koja radi na graničnom prijelazu
Blace, najvećem između Jugoslavije i Makedonije.
Ona je izjavila, pozivajući se na svjedočenje izbjeglica, da je
srbijanska policija odvela stotinjak albanskih mladića i njihova
sudbina nije poznata.
Osim srbijanske represije na Kosovu, nestašica hrane, koja se
pojavila posljednjih dana, glavni je razlog odlaska kosovskih
Albanaca.
MOSKVA - Razilaženja između Rusije i Zapada oko kosovske krize i
dalje postoje, osobito "oko pitanja međunarodne nazočnosti na
Kosovu i povlačenja srbijanskih snaga" iz te pokrajine, izjavio je
u petak ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov.
"Razilaženja i dalje postoje i to oko najvažnijih pitanja poput
međunarodne nazočnosti na Kosovu i povlačenja srbijanskih vojnih i
policijskih postrojbi" iz te pokrajine, izjavio je Ivanov nakon
sastanka sa svojim grčkim kolegom Georgesom Papandreouom.
"Najvažnije je postići prekid vojnog djelovanja protiv SRJ", dodao
je.
ISTOK - Najmanje devet zatvorenika i pomoćnik upravitelja zatvora
poginuli su u petak u bombardiranju zatvora u mjestu Istok na
Kosovu, za što su srbijanski izvori optužili NATO, javlja dopisnik
agencije France Presse, koji je vidio devet tijela poginulih.
Pomoćnik upravitelja zatvora Nedžmedin Kaličanin, inače kosovski
Albanac, poginuo je u bombardiranju u petak, izjavio je za AFP
upravitelj zatvora Aleksandar Rakočević.
Francuski novinar vidio je tijela devet zatvorenika, stradalih u
zračnim napadima, koji su trajali između 8.30 i 10.30 sati u petak,
prema izjavi Rakočevića, koji je dodao da se u zatvoru nalazi tisuću
zatvorenika.
Nekoliko zatvorskih zgrada jako je oštećeno, razrušen je vanjskih
zid zatvora, te je napravljeno šest kratera promjera desetak
metara.
LONDON - Velika Britanija objavila je u petak da će NATO nastaviti
vojnu kampanju protiv Jugoslavije sve dok jugoslavenski
predsjednik Slobodan Milošević ne pristane ispuniti zahtjeve
Saveza.
"Dok Jugoslavije ne započne ispunjavati uvjete, namjeravamo
nastaviti s pritiscima na Miloševića", izjavio je britanski
ministar oružanih snaga Doug Henderson na pitanje hoće li NATO
prekinuti zračne udare.
Henderson je na konferenciji za novinare izjavio da zna da
Milošević ne može odmah ispuniti zahtjeve NATO-a, koji su već
poznati - prekid nasilja protiv kosovskih Albanaca, povlačenje
snaga iz pokrajine, povratak izbjeglica i prihvaćanje međunarodnih
mirovnih snaga.
ARUSHA - Međunarodni kazneni sud za Ruandu (TPI) osudio je u petak
bivšeg guvernera Kibuye (zapad Ruande) Clementa Kayishimu na
doživotni zatvor, a poslovnog čovjeka Obeda Ruzindana na 25 godina
zatvora zbog genocida počinjenog tijekom građanskog rata 1994.,
objavila je nezavisna novinska agencija Hirondelle.
Sud, koji je zasjedao u Arushi na sjeveru Tanzanije, ocijeno je da
su njih dvojica zajedno izdavali naredbe pripadnicima Hutua da
ubijaju pripadnike Tutsija - muškarce, žene i djecu. Tijekom
genocida u Ruandi 1994. ubijeno je više od 800.000 osoba.
Veliki dio tih zločina, ističe se u odluci suda, počinjen je u
crkvama i na stadionu na kojem su se žrtve sklonile.
Kayishema i Ruzindana nisu optuženi zbog zločina protiv
čojvečnosti ni ratnih zločina prema Ženevskoj konvenciji.
DŽAKARTA - Indonezijske snage sigurnosti otvorile su u petak vatru
na vodstvo prosvjednika, koji su se pokušavali probiti prema
parlamentu, smještenom u središtu Džakarte, javili su novinari
agencije France Presse.
Nema podataka je li u tim intervencijama bilo žrtava.
Nekoliko tisuća prosvjednika, uglavnom studenti, prosvjedovali su
prigodom prve obljetnice prisilne ostavke bivšeg predsjednika
Suhartoa, tražeći njegov izlazak pred sud optužujući ga za
prekomjerno bogaćenje.
BANGKOK - Tajlandski kandidat za glavnog direktora Svjetske
trgovinske organizacije (WTO) u petak je objavio da će se Glavno
vijeće, kao rukovodeće tijelo, sastati 26. svibnja kako bi se
razriješila bezizlazna situacija oko budućeg čelnika te
organizacije.
Supachai Panitchpakdi, jedan od tajlandskih zamjenika premijera,
rekao je da je, ne ponađe li se rješenje, moguće sazvati sastanak
sponzora dvaju suparničkih kandidata, te bi se na pregovorima u
malim skupinama pod predsjedanjem Alia Mchuma trebalo konačno
odrediti tko će naslijediti Renata Ruggiera.
BONN - Gornji dom njemačkog parlamenta, Bundesrat, definitivno je u
petak prihvatio povijesnu reformu zakona o državljanstvu, koji će
olakšati naturalizaciju djece, rođene u Njemačkoj, a čiji su
roditelji bili stranci.
Reforma, koja treba stupiti na snagu 1. siječnja 2000. godine,
predviđa da će dvostruko državljanstvo automatski dobiti djeca
stranaca, koja su rođena u Njemačkoj, pod uvjetom da jedan od
roditelja živi u Njemačkoj najmanje osam godina.
Oni koji će dobiti takvo državljanstvo moraju se ipak između svoje
18. i 23. godine odlučiti za jedno državljanstvo.
Njemačka tako raskida sa zakonima iz 1913. godine, koji su počivali
na "pravu krvi", a sada se okreće prema "pravu zemlje".
(Hina) sv
(Hina) sv