POSLOVNI PREGLED, BROJ 104

POSLOVNI PREGLED broj 104 8. - 14. svibnja 1999. SADRŽAJ: ? ŠTETE ZBOG INTERVENCIJE NATO-A NA SRJ PROCJENJENE NA 11 MILIJARDI KUNA 2 ? UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU RH I IBRD-A 3 ? AZTN O TVORNICAMA DUHANA ROVINJ, ZAGREB I ZADAR, FAMILY FROSTU, COSUNU 3 ? U INOZEMSTVU PONOVO LAGANO ZANIMANJE ZA ODMOR U HRVATSKOJ 3 ? AMBICIOZNI PLANOVI KONČAR- DS&T 4 ? ĐURO ĐAKOVIĆ-BEŠAVNE BOCE POTPISALE UGOVOR O KREDITIRANJU 4 ? HŽ U PRVOM TROMJESEČJU ZABILJEŽIO PAD PROMETA 4 ? PREDSTAVLJENA TVRTKA EUROPLIN 5 ? U IGM LEPOGLAVI ZADOVOLJNI POSLOVANJEM 5 ? PODRAVKA OVAJ MJESEC ZAPOČINJE GRADNJU TVORNICE U POLJSKOJ 5 ? NETO DOBIT PODRAVKE U 1998. 68 MILIJUNA KUNA 5 ? VIROVITIČKA VIRŽINIJA I DUHANPRODUKT IZ PITOMAČE ODGODILI SPAJANJE 6 ? INTER-CONTINENTAL TRAŽI NOVE LOKACIJE U HRVATSKOJ 6 ? PROVJERAVANJE STANDARDA KVALITETE SHERATONA 6 ? PORGES RAZGOVARAO S POLJSKIM MINISTROM GOSPODARSTVA 7 ? SVJETSKA BANKA I EU KOORDINIRAT ĆE GOSPODARSKI ANGAŽMAN NA BALKANU 7 ? NAJTEŽI PREGOVORI O POLJOPRIVREDI U VEZI ULASKA HRVATSKE U WTO 7 ? HRVATSKI PROIZVOĐAČI ŠEĆERA O RJEŠAVANJU TRŽIŠNIH PROBLEMA 7 ? GIUPP: RAZVIJATI DOMAĆU PROIZVODNJU PIĆA 8 ? ODRŽANA SKUPŠTINA DRUŠTVA ENOLOGA HRVATSKE 8 ? HUH ZA TURIZAM TRAŽI STATUS IZVOZNIKA 8 ? UNPAH NAJAVLJUJE ISKLJUČENJE IZ ČLANSTVA NEPLATIŠA ČLANARINE 8 ? PUTNIČKE AGENCIJE BILJEŽE PAD REZERVACIJA 9 ? OTVOREN ČETVRTI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM 9 ? DRŽAVA NEĆE SANIRATI SVE BANKOVNE PROMAŠAJE 9 ? PRIVATIZACIJOM JAVNIH PODUZEĆA PRIVUĆI ĆE SE STRANI ULAGAČI 9 ? DODIJELJENA ZLATNA DIONICA 1998. GODINE 10 ? POČEO TURISTIČKI SAJAM ITTF '99. 10 ? NA ZV-U OTVORENA "VINOVITA '99" 10 ? TIJEKOM OŽUJKA 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH 10 ? SAVJET HNB-A O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA 11 ? STRANI ULAGAČI SPREMNI SANIRATI OSJEČKU GRADSKU BANKU 11 ? NETO DOBIT PARTNER BANKE U PROŠLOJ GODINI 4,6 MILIJUNA KUNA 12 ? AKTIVNOSTI TRGOVAČKE BANKE 12 ? VARAŽDINSKA BANKA LANI OSTVARILA 36,8 MILIJUNA KUNA DOBITI 12 ? ZAP I VARAŽDINSKA BANKA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 12 ? PREDSTAVLJENI PLAĆEVNI SERVISI ZAP-A 12 ? RAIFFESENBANK OSNIVA STAMBENU ŠTEDIONICU I MIROVINSKI FOND 13 ? DINERS CLUB ADRIATIC D.D. NAJBOLJI U EUROPI 13 ? TELEBANKING I ZABAFON U BROKERSKIM USLUGAMA ZAGREBAČKE BANKE 13 ? FIMIN RAČUNALNI PROGRAM ZA ANALIZU VRIJEDNOSNIH PAPIRA 13 ? POSLOVANJE PRIMA OSIGURANJA 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG: MINISTAR ŠKEGRO O REBALANSU PRORAČUNA 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ŠTETE ZBOG INTERVENCIJE NATO-A NA SRJ PROCJENJENE NA 11 MILIJARDI KUNA Na ovotjednoj je sjednici Vlade RH, između ostaloga: - raspravljano o izravnim neizravni štetama na hrvatsko gospodarstvo zbog intervencije NATO-a na SRJ. One se procjenjuju na 11 milijardi kuna. Vlada je prihvatila nacrt prvog izvješća o štetama u gospodarstvu zbog NATO- ove intervencije na SRJ i zadužila ministarstva da i nadalje prate i po potrebi korigiraju procjene. Iz prvog izvješće o štetama zbog akcije NATO-a na SRJ razvidno je da štete nisu visoke samo u turizmu, nego i u prometu, trgovini, te drugim područjima gospodarstva. Neke pruge opet su izvan prometa, neke ceste zatvorene, pojedini izvozni poslovi propadaju, neki su gospodarski aranžmani otkazani. Za hrvatske uvjete to je vrlo velika cijena, kazao je premijer Zlatko Mateša. Po ocjeni ministra gospodarstva Nenada Porgesa, zabrinjavajuće su i procjene šteta u industriji koje iznose otprilike 800 milijuna USD. Štete se očituju u raskidu već ugovorenih poslova, a na temelju toga i padu industrijske proizvodnje, smanjenju vanjskotrgovinske razmjene te mogućem suzdržavanju inozemnih investitora i sl. Problemi su najvidljiviji izravno u tvrtkama, što Porges potkrepljuje na primjerima poduzeća "Straža" u kojem se prosuđuje da će do kraja godine ostvariti 14 milijuna USD manje od plana, riječki "Viktor Lenac" izgubio je ugovoreni posao od 12,5 milijuna USD, itd. Od gospodarskih grana najpogođenija je proizvodnja osnovnih prometnih sredstava, dominantno brodogradnja, zatim proizvodnja kemijskih sredstava, a u prerađivačkoj industriji gotovo nema sektora koji neće osjetiti štete. Procjene šteta u prometu, izvijestio je ministar pomorstva, prometa i vezaŽeljko Lužavec, do svibnja su dosegnule 82 milijuna kuna, a po istoj metodologiji procjenjuje se da bi do listopada mogle dosegnuti 733 milijuna kuna. Od ukupno 82 milijuna kuna šteta do svibnja, na pomorski se promet odnosi 26 milijuna, na cestovni 13 milijuna, a posebno je pogođen zračni promet gdje su štete otprilike 43 milijuna kuna. No, Lužavec također ističe kako će se smirivanjem ratnih operacija otvoriti mogućnost boljeg valoriziranja prometnog značenja Hrvatske. S aspekta nezaposlenosti, u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti Ministarstvo rada i socijalne skrbi, po riječima ministra Jose Škare, procjenjuje da će u ovoj godini izostati sezonsko zapošljavanje približno 20.000 ljudi u tim djelatnostima. Za naknade za nezaposlenost slijedom toga Zavod za zapošljavanje od svibnja do listopada trebao bi izdvojiti 107 milijuna kuna; - utvrđen Konačni prijedloga zakona o državnom inspektoratu. Ovim se zakonskim prijedlogom uređuje ustrojstvo, poslovi, ovlasti i način rada inspekcija Državnog inspektorata. Zbog srodnosti poslova predložena su tri osnovna područja djelovanja Državnog inspektorata: gospodarske inspekcije (poslovi prometa robom, ugostiteljska i turistička djelatnost, vinarstvo, slatkovodno i morsko ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, stočarstvo), inspekcije rada (radni odnosi i zaštita na radu), te inspekcije za elektroenergetiku, rudarstvo i posude pod tlakom. Zakonom je predviđeno da Državni inspektorat poslove iz svog djelokruga obavlja jedinstveno na području Hrvatske i da ima pet područnih jedinica s odgovarajućim brojem ispostava zbog specifičnosti provođenja nadzora iz djelokruga rada inspektorata. Stupanjem na snagu ovog zakona izvan snage će biti stavljeno sedam posebnih zakona (o inspekcijama i nadzoru kakvoće proizvoda pri uvoz i izvozu), te u devet drugih materijalnih zakona pojedine odredbe koje se odnose na inspekcijski nadzor; - dana jamstva, po kreditima Westdeutsche Landesbank Girozentrale iz Duesseldorfa, za provedbu Investicijskog programa modernizacije i rekonstrukcije valjaonice Tvornice lakih metala-TVP d.o.o. iz Šibenika. Radi se tri zajma ukupnog iznosa od približno 100 milijuna DEM, a ulaganje tih sredstava u modernizaciju trebalo bi biti prekratnica u poslovanju tvrtke. Dugoročan krediti u iznosu od 30,42 milijuna eura iskoristiti će se za nabavu opreme i uređaja, a rok otplate je deset godina nakon puštanja u pogon, uz poček od 2,5 godine i 4,84 posto fiksne godišnje kamate na deset godina. Drugi zajam vrijedan 5,37 milijuna eura koristit će se za plaćanje 15 posto predujma za dugoročni kredit za uvoz opreme. Rok otplate za njega je četiri godine, uz poček od 2,5 godine nakon potpisa ugovora o kreditu i godišnju kamatnu stopu od 5,6 posto ovisno o uvjetima tržišta. Treće jamstvo koje je Vlada izdala TLM-u odnosi se na kredit u visini 14,3 milijuna eura koja će ta tvrtka iskoristiti za financiranje domaćih troškova (radovi, materijali, usluge i obrtna sredstva). Otplata toga kredita je tri godine, uz poček od šest mjeseci nakon potpisivanja ugovora, te ovisno o uvjetima na tržištu kamatnu stopu od 5,66 posto. Uz, izdavanje jamstva za tri kredita Vlada je donijela i zaključak da se dug TLM-a prema državnoj Agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, na dan 31. prosinca prošle godine, u iznosu od 352,85 milijuna kuna riješi na način da se dionice TLM-a koje u svom portfelju drži Hrvatski fond za privatizaciju (22,68 milijuna maraka) prenesu na Agenciju, - donesena odluka o dodjeli koncesije na vodama za uzgoj ribe u zatvorenim vodama daruvarskoj tvrtki Poljodar TIM d.o.o. Koncesija se daje za korištenje vode iz potoka Kreštolovac i vodotoka Toplice od 974.000 prostorna metra godišnje. Vlada je toj daruvarskoj tvrtki koncesiju izdala na 15 godina, a naknada za korištenje će iznositi jedan posto procjenjene vrijednosti ukupnog ulova u pojedinoj godini korištenja koncesije izraženo u tržišnim cijenama. Poljodar-TIM koncesiju će plaćati u četiri akontacijska obroka s dospjećem osam dana po proteku svakog tromjesečja. Državna uprava za vode provela je cjelokupan postupak predviđen Zakonom o vodama, uz predočeno mišljenje Hrvatskih voda, a Vlada joj je dala ovlaštenje da potpiše ugovor o koncesiji. UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU RH I IBRD-A Hrvatska Vlada na ovotjednom je zatvorenom dijelu sjednice utvrdila prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodna banke za obnovu i razvoj. Tim će se ugovorom osigurati tehnička pomoć u postupku institucionalnih i zakonodavnih promjena radi poticanja razvoja privatnog sektora. Vlada je prihvatila izvješće o izvršenju Državnoga proračuna za 1998. i donijela uredbu o zajamčenim cijenama pšenice, suncokreta, soje, šećerne repe i lista duhana roda 1999. godine. Utvrđen je državni interes za izgradnju međunarodnog cestovnoga graničnog prijelaza Vinjani Donji - Gorica. Odlukom o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o nalogu (mandatu) između društva Autocesta Rijeka - Zagreb d. d. i Europske banke za obnovu i razvoj osiguran je cjelokupan iznos potreban za dovršenje tog cestovnog pravca. Donijeta je odluka o utvrđivanju posebnog interesa i dana suglasnost za iznimnu nabavu betonskih električnih stupova Hrvatskoj elektroprivredi d. d. kako bi nadoknadila dio sredstava uloženih u restrukturiranje i supstituciju proizvodnoga programa Dalmacije d. d. Dugi Rat. Vlada je odobrila sklapanje ugovora o dodatnom kreditu za dovršetak gradnje državne ceste Solin - Klis, kao i subvenciju za sedmodnevni besplatni boravak stranih i domaćih turista koji su boravili na požarom ugroženim područjima Dubrovačko-neretvanske županije prošloga ljeta. Pomoćnikom ministra pravosuđa imenovan je dr. Vjekoslav Jazbec. AZTN O TVORNICAMA DUHANA ROVINJ, ZAGREB I ZADAR, FAMILY FROSTU, COSUNU Savjet Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), ocjenjujući Sporazum o proizvodnji i prodaji cigareta pod licencom u RH od 18.10.1994. sklopljen između Tvornice duhana Zagreb d.d. (TDZ) i poduzetnika Rothmans od Pall Mall (International) Limited, te licencne sporazume koji čine sastavni dio tog sporazuma, utvrdio je da je više odredaba tog sporazuma protivno odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN), te će iste biti poništene. Razmatran je i Ugovor sklopljen 24.3.1994. između Tvornice duhana Rovinj (TDR) i Philip Morris Holland BV, a naknadno sklopljenim Ugovorom o suradnji od 4.9.1998. produžen je spomenuti Ugovor o licenci do 30.6.2001. Savjet je u tom Ugovoru više odredbi ocijenio suprotnim odredbama ZZTN-a. Savjet je razmatrao i predmet u kojem je Agencija po službenoj dužnosti pokrenula postupak utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja monopolističkim djelovanjem TDR-a. Razmatrano je održavanje glavne skupštine dioničara Tvornice duhana Zadar d.d., s obzirom na udjele dioničara na dan zatvaranja Knjige dioničara 2.5.1999. Razmatran je i zahtjev Family Frost d.o.o., koji se Agenciji obratio zbog utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja s mogućim učinkom isključivanja s tržišta. Family Frost drži da Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima Ministarstva gospodarstva nisu cjelovito određeni uvjeti za obavljanje prodaje sladoleda i ostalih smrznutih proizvoda u originalnom pakiranju iz posebnih dostavnih vozila, koja se minimalno zadržavaju na javnim prometnim površinama. Zbog nedorečenosti Pravilnika i drugih pratećih propisa dio jedinica lokalne samouprave Family Frostu ograničava obavljanje djelatnosti na svom području. Odlučeno je da Savjet od Ministarstva gospodarstva zatraži mišljenje i tumačenje spomenutog Pravilnika i propisa. Savjet je razmatrao koncentraciju poduzetnika nastalu stjecanjem udjela nizozemskog poduzetnika Cooperative Cosun Ltd. u Tvornici šećera Virovitica d.d. Cosun je udjele stekao posredstvom zagrebačkog poduzetnika Simaco d.o.o., a Savjet je koncentraciju ocijenio dopuštenom. U INOZEMSTVU PONOVO LAGANO ZANIMANJE ZA ODMOR U HRVATSKOJ Od početka svibnja na pojedinim inozemnim turističkim tržištima došlo je do laganog povećanja zanimanja za odmor u Hrvatskoj. Trenutačno u većini emitivnih zemalja nema više otkazivanja turističkih aranžmana i predbilježbe za ljetovanje u Hrvatskoj ponovno su počele, istaknuli su predstavnici Hrvatske turističke zajednice (HTZ) tijekom nedavne sjednice Vijeća Hrvatskog udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Iako su članovi toga Vijeća trebali raspravljati o mogućnostima rješavanja problema otkazivanja rezervacija te prijedlozima mjera za njegovo ublažavanje, na sjednici se više raspravljalo o mogućnostima ulaska predstavnika HUPA-e u Turističko vijeće HTZ-a i jamčevinama za putnike koje moraju plaćati turističke agencije. Trenutačno je najbolje stanje na mađarskom tržištu, koje se nakon nekoliko godina "vjernosti" Grčkoj kao turističkoj destinaciji, ponovno vraća Hrvatskoj. Relativno dobri podaci o rezervaciji hrvatskih turističkih aranžmana stižu i s češkog, slovačkog, slovenskog i austrijskog tržišta, kažu u HTZ-u, dodajući kako je talijansko tržište još uvijek podijeljeno. Naime, dio njihovih agencija uopće ne prodaje hrvatske aranžmane, dok se, pak, drugi dio vraća na naše tržište. Još uvijek nema značajnijih pozitivnih pomaka na njemačkom, nizozemskom, britanskom, francuskom i poljskom tržištu. Pozitivno mišljenje o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji, na inozemnim su tržištima stvorili i njihovi novinari, koji su proteklih tjedana u HTZ-ovoj organizaciji boravili u Hrvatskoj. S kampanjom pojačane promocije hrvatske turističke ponude u inozemstvu nastavit će se i idućih tjedana, kada će početi oglašavanje putem televizije i jumbo plakata. Turistička je djelatnost dobila i pomoć države od 64 milijuna kuna, dok će Ministarstvo turizma, HTZ i županijske turističke zajednice osigurati 16 milijuna kuna. Za sustav tzv. kooperativnog oglašavanja koje će uskoro provesti domaći turistički subjekti (turističke zajednice, hotelijeri, putničke agencije) s inozemnim turističkim agentima i turoperatorima, namaknut će se dodatnih 16 milijuna kuna. Na sjednici HUPA-e, među ostalim, bilo je riječi i o potrebi pomicanja termina održavanja zagrebačkog turističkog sajma ITTF-a sa svibnja na veljaču, jer je Hrvatskoj u interesu rani buking. Ujedno se traži i pomicanje školskih ekskurzija sa sezone na posezonu, odnosno iza 5. rujna ove godine. 2. TVRTKE AMBICIOZNI PLANOVI KONČAR- DS&T Končar-Distributivni i specijalni transformatori d.d. (D&ST), društvo iz sastava Končar-Elektroindustrije, ove godine planira provesti dokapitalizaciju izdavanjem nove emisije od 25.000 redovnih dionica. Na taj bi se način približilo strukturi vlasništva koja bi još bolje odgovarala dioničkom društvu koje nezavisno nastupa na europskom tržištu s programom transformatora snage do 63 megavoltampera (MVA) i napona 170 kilovolta (kV). Krajem 1998. godine temeljni kapital toga društva, sa 220 djelatnika, bio je 36 milijuna kuna, a trenutačno je u razmatranju model dokapitalizacije u visini od 20 posto koja bi se osigurala sredstvima zaposlenika. Na taj bi način D&ST postao privatna tvrtka u većinskom vlasništvu Končara d.d. čime bi interes i prosperitet D&ST-a bio zaštićen. Trenutačno u D&ST-u 38 postotni udjel drži Končar d.d., 16 postotni tvrtka Nesma iz Saudijske Arabije, pet posto zagrebački Elektropromet, dok se 41 posto odnosi na pojedinačne dioničare. Prema riječima poslovodstva, u D&ST-u su se ove godine usredotočili na temeljitije restrukturiranje tvrtke. Nužno je, ističu, usmjeravanje na glavni program, tj. proizvodnju transformatora veće snage i napona, jer samo na taj način mogu osigurati uvjete za tržišnu utakmicu s najboljim europskim proizvođačima. Stoga, u D&ST-u planiraju osnovati i posebnu tvornicu za proizvodnju manjih transformatora. Riječ je o tvrtki- kćeri, koja bi zapošljavala između 30 i 50 djelatnika, a sa lokacijom na karlovačkom ili sisačkom području. Osim toga, u planu je i izdvajanje proizvodnje specijalnih transformatora koja bi početno djelovala kao profitni centar, a kasnije kao tvrtka-kćer. D&ST ove godine planira povećati proizvodnju za pet milijuna kuna, dok su ulaganja predviđena u visini sedam milijuna kuna. Uvesti će i novi proizvod - transformator snage 60 MVA. Prihodi bi trebali dosegnuti 144 milijuna kuna, 2,34 posto više nego lani, dok će rashodi biti na razini 140 milijuna kuna ili 4,08 posto viši. Najnovija investicija nabavka je stroja za rezanje transformatorskog lima, vrijednog više od milijun DEM. Po riječima Uprave, D&ST je tvrtka ponajprije izvozne orijentacije na što se i odnosi dvije trećine njihove proizvodnje. Tomu u prilog govori i podatak o lanjskoj prodaji proizvoda i usluga koja je iznosila ukupno 139 milijuna kuna, od čega se 88 milijuna kuna odnosilo na izvoz. Za ovu godinu D&ST sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima već ima ugovorenih poslova u vrijednosti 5,5 milijuna DEM, dok je pet milijuna ugovoreno za češko tržište za koje već postoje ugovoreni poslovi u vrijednosti 1,2 milijuna DEM za sljedeću godinu. Od isporuke transformatora u Švedsku D&ST zaradit će 1,5 milijuna DEM, a trenutačno je u isporuci i četiri milijuna DEM vrijednih proivoda za tržište BiH. Osim toga, ističe poslovodstvo, s Austrijom je ugovoreno 1,4 milijuna DEM, Njemačkom 1,2 milijuna DEM, Švicarskom 1,5 milijuna DEM, Islandom milijun, Nigerijom 1,5 milijuna te Mauricijusom milijun. Na domaćem tržištu najznačajniji im je partner Hrvatska elektroprivreda (HEO) s kojom su ugovoreni poslovi za ovu godinu već izvršeni. Kako je dodaju u Upravi, upravo ovih dana D&ST je potpisao ugovor sa Elektrom Zagreb za isporuku transformatora vrijednosti 5,6 milijuna kuna. ĐURO ĐAKOVIĆ-BEŠAVNE BOCE POTPISALE UGOVOR O KREDITIRANJU Tvrtka Đuro Đaković-Bešavne boce d.d., iz sastava Holdinga Đuro Đaković, nedavno je s njemačkom bankom Bankgesellschaft Berlin A.G. potpisala Ugovor o financiranju investicije modernizacije proizvodnje bešavnih boca. Vrijednost ugovora je više od 8,5 milijuna DEM. Potpisivanjem Ugovora o financiranju nabavke opreme za modernizaciju proizvodnje bešavnih boca, a uz jamstva hrvatske Vlade i financijsku potporu Đ.Đ. Holdinga, stvorene su pretpostavke za početak dugo pripremane investicije u Bešavnim bocama. Kako ističu u Upravi Holdinga, Ugovorom stvoreni svi preduvjeti za tehnološko restrukturiranje Bešavnih boca. Ujedno je dobivena i garancija za izlazak te tvrtke na tržišta Europe kao i za nove projekte u čitavom svijetu. Vrijednost cjelokupnog projekta modernizacije u Bešavnim bocama iznosi 10,29 milijuna DEM, od čega će se gotovo devet milijuna DEM investirati u nabavku nove opreme. Preostala sredstva utrošit će se u građevinski objekt i cjelokupnu modernizaciju tvrtke. Poslovni ugovor o isporuci opreme za modernizaciju proizvodnje bešavnih boca, vrijedan 8,54 milijuna DEM potpisan je početkom prošle godine sa njemačkim dobavljačem Thyssen Rheinstahl Tehnik GmbH. Budući da su danas potpisanim ugovorom osigurana sredstva, započet će i realizacija tog ugovora. Cilj investicije, čiji je završetak planiran do kraja 2000., je stvaranje preduvjeta za povećanje godišnje proizvodnje, koja trenutačno iznosi 40.000 komada bešavnih boca, na 100.000 komada. Na taj bi se način zadovoljile potrebe domaćeg i inozemnog tržišta te pružila sigurnost za 117 zaposlenika te tvrtke u dužem razdoblju. HŽ U PRVOM TROMJESEČJU ZABILJEŽIO PAD PROMETA Hrvatske željeznice (HŽ) u ovogodišnjem ožujku zabilježile su otprilike 30 posto slabije radne rezultate nego u istom mjesecu prošle godine. Bitno je smanjen prijevoz roba kod kojih je slabije iskorištena nosivost vagona, kao što su komadne pošiljke, a zastupljeniji je bio prijevoz nafte i naftnih derivata, rude i koncentrata, metala i metalnih proizvoda, drva, cementa, građevinskog materijala i umjetnih gnojiva. Tijekom ožujka utovareno je 458,4 tisuća tona robe ili 8,73 posto manje nego u lanjskom ožujku, a istovareno 390,3 tisuća tona, 22,8 posto manje. Utovar se odvijao u 11.519, a istovar u 10.030 vagona. Na smanjenje transportnog učinka za 18,7 posto na 132 milijuna netotonskih kilometara, najviše je utjecao 35 posto manji prijam istovarenih vagona od susjednih željezničkih uprava, istaknuli su u HŽ-u. I kod graničnih kolodvora uočeno je znatno smanjenje prijama vagona iz smjera srednje i istočne Europe za kolodvore u Sloveniji i Italiji. Neznatno povećanje utovara vagona od pet posto zabilježeno je tek na Područnoj operativnoj službi HŽ-a Vinkovci, te kod Jedinice HŽ-a u Pločama za 45 posto. Prema najavama prijevoza, istaknuli su u HŽ- u, očekuje se da će se trenutni indeks izvršenja prijevoza zadržati, što predstavlja otprilike 60 posto ispunjenja plana za 1999. godinu. PREDSTAVLJENA TVRTKA EUROPLIN Ovih je dana u Zagrebu predstavljena novoosnovana tvrtka Europlin d.o.o. Tvrtka će upravljati koncesijama za distribuciju plina i popratnim aktivnostima u cilju sigurne i pouzdane opskrbe što više budućih korisnika te ekološki čiste i prihvatljive energije. Osnovana je zajedničkim ulaganjima talijanske tvrtke Mariani Energia Duemila S.p.A iz Milana i zagrebačke tvrtke Merkantile d.d. Hrvatska godišnje troši između 2,5 i tri milijarde prostornih metara plina i ima otprilike 350.000 priključenih potrošača. Daljnje mogućnosti priključivanja u Hrvatskoj na plin su velike, a da bi se došlo do 60 postotne razine priključenosti kakva je u europskim zemljama trebalo bi se priključiti još 900.000 potrošača, čulo se prilikom predstavljanja Europlina. Novi pristup distribucije plina nije moguće razviti putem komunalnih poduzeća, već kroz koncesije i dioničarstvo. Stoga i Europlin, istaknuto je, ima mogućnosti naći svoje mjesto posebice na području plinofikacije Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije, središnje Hrvatske i istočne Slavonije. Tvrtka Merkantile d.d. ima dugogodišnje iskustvo u projektiranju, ugradnji i proizvodnji svih vrsta plinskih postrojenja za ukapljeni naftni plin. Ulazak Merkantila u djelatnost plinofikacije putem koncesije je prilika da u prvoj dobivenoj koncesiji, a prema Fabriovim nadanjima biti će to područje Jastrebarskog i općine Krašić, Klinča sela i Pisarovine, prošire postojeći proizvodni program u izradi tipiziranih sklopova za buduće kućne priključke, i po potrebi ugradnji unutarnjih instalacija. Suosnivačka tvrtka Mariani Energia Duemila S.p.A. iz Milana, pak, ima 40 godišnje iskustvo i više desetaka koncesija. U IGM LEPOGLAVI ZADOVOLJNI POSLOVANJEM Poslovodstvo Industrije građevinskog materijala (IGM) Lepoglava prošlogodišnje poslovanje ocjenjuje zadovoljavajućim, budući je u svim društvima zabilježeno pozitivno poslovanje. U IGM-u ove godine planiraju rekonstrukciju Ciglane Cerje Tužno, u što će se uložiti približno šest milijuna DEM. To ulaganje povećat će proizvodnju s 280 na 400 tona opekarskih proizvoda na dan i omogućiti proizvodnju novog asortimana, primjerice, opeke velikog formata, koji se sve više traži na hrvatskom tržištu. Planira se također povećanje izvoza dolomitnih agregata i fasadne opeke i to ponajprije na slovensko tržiše, a u manjoj količini na mađarsko te tržište BiH. U Ciglani Cerje Tužno lani je ostvareno 43 milijuna kuna prihoda te bruto dobit u visini deset milijuna kuna. Proizvedeno je 97,3 tisuće tona jedinica normalnog formata (JNF), a planom za ovu godinu predviđeno je i povećanje proizvodnje na 101,1 tisuću tona. Proizvodnja u Kamenolomu Očura dosegnula je 464 tisuće tona, a za ovu godinu planira se povećanje na 600.000 tona. Ukupni prihodi iznosili su 17,37 milijuna kuna, a bruto dobit 2,23 milijuna kuna. U pješčari Jerovec prošle je godine ostvareno 12,98 milijuna kuna ukupnih prihoda i bruto dobit u visini 4,24 milijuna kuna. Proizvodnja je dosegnula 112,17 tisuća tona, a ove se godine planira smanjiti na 110,5 tisuća tona, jer bi se, kaže poslovodstvo, na taj način uvećala dobit. Tvornica Crijepa lani je proizvela 20,6 tisuća tona proizvoda, a plan za ovu godinu predviđa povećanje proizvodnje na 22,9 tisuća tona. Lanjski su prihodi iznosili 14,6 milijuna kuna, a ostvarena je bruto dobit od 600.000 kuna. PODRAVKA OVAJ MJESEC ZAPOČINJE GRADNJU TVORNICE U POLJSKOJ Koprivnički prehrambeni koncern Podravka započet će tijekom ovog mjeseca izgradnju Tvornice vegete, juha i praškastih proizvoda u Poljskoj. Riječ je o investiciji vrijednoj 34 milijuna DEM, a Poljska je odabrana budući je najvažnije izvozno tržište koncerna. Kapacitet tvornice bit će 15.000 tona vegete godišnje. Poslovodstvo koncerna odlučilo se na tu investiciju ponajviše zbog visokih carina (30 posto) koje se plaćaju pri uvozu tih proizvoda u Poljsku. Izgradnjom tvornice znatno će se smanjiti troškovi, kažu u Podravci, a osigurat će se i lakši plasman koncernovih proizvoda na druga strateška tržišta zemalja srednje i istočne Europe. Uz to, tvornica će se graditi u slobodnoj ekonomskoj zoni gdje se ne plaća porez tako da će ta investicija i na taj način koncernu osigurati veću dobit, u odnosu na sadašnju, koja se ostvaruje kroz klasičan izvoz. Za ovo ulaganje Podravka je već dobila nekoliko ponuda od banaka, a Uprava bi uskoro trebala donijeti odluku od koje će banke uzeti kredit za tu investiciju. Prodaja proizvoda Podravke na inozemnim tržištima prošle je godine, u odnosu na 1997, porasla 14 posto na 1,09 milijardi kuna, a u strukturi izvoza najvažnija zemlja bila je Poljska. Udjel Poljske u ukupnoj prodaji činio je 14,6 posto ili trećinu ukupnog izvoza. NETO DOBIT PODRAVKE U 1998. 68 MILIJUNA KUNA Prehrambena tvrtka Podravka d.d. iz Koprivnice, poslovnu je 1998. završila uspješno, ostvarivši neto dobit od 68 milijuna kuna, što je 223,8 posto više nego godinu prije. Ukupan prihod porastao je 8,10 posto i iznosio je 2,61 milijardu kuna, a prodaja je porasla 8,86 posto. Prodaja na domaćem tržištu, u odnosu na 1997., porasla je 5 posto, na gotovo 1,39 milijarda kuna. Na domaće tržište otpada 56 posto dok je ostalo ostvareno na inozemnom tržištu, u prvom redu srednje i istočne Europe, koja su ujedno i strateška tržišta Grupe Podravka. Prodaja na inozemnim tržištima zabilježila je rast od 14 posto. Trećina ukupnog Podravkinog izvoza odnosi se na poljsko tržište, koje u ukupnoj prodaji koprivničke tvrtke sudjeluje s 14,6 posto. Podravka u svom sastavu ima i farmaceutsku tvrtku Belupo d.o.o., drugu po veličini farmaceutsku tvrtku s obzirom na udjel na hrvatskom tržištu lijekova. Po podsjećaju u Upravi, radi ostvarivanja veće dobiti, zadržavanja postojećih i stjecanja novih pozicija na svojim strateškim tržištima te radi sveukupne modernizacije poslovanja, Podravka u 1997. godini započela snažan petogodišnji investicijski ciklus, vrijedan 250 milijuna DEM. Puni zamah bio je tijekom prošle godine, a trenutačno je u izgradnji nova tvornica za proizvodnju vegete u Koprivnici. Investicija je vrijedna 53 milijuna DEM, a njome će se osigurati potrebno proširenje kapaciteta, nužna modernizacija proizvodnje u skladu sa svjetskim standardima kvalitete i sniženje troškova proizvodnje, naglasio je. U završnoj je etapi i izgradnja Belupovog novog farmaceutskog kompleksa, vrijednog 72 milijuna DEM, čiji se početak rada očekuje polovinom ove godine. Najprodavaniji Podravkin proizvod i lani je bila vegeta te Podravka juhe, marka dječje hrane Lino i Dolcela, koja je lani uvedena kao novi proizvod. Kod Belupa je pak prednjačila grupa kardiovaskularnih lijekova, antibiotika i antireumatika. Poslovni plan Podravke do 2003. predviđa prosječni godišnji rast prodaje od 5,9 posto, rast troškova 2,8 posto, a neto profita 38,7 posto. Cilj Podravke je ostati vodećom tvrtkom na hrvatskom prehrambenom tržištu s obzirom na marke proizvoda. U Podravci se trenutačno odvijaju i pripreme za izlazak na nova tržišta u prvom redu Europe, Azije i Južne Amerike. VIROVITIČKA VIRŽINIJA I DUHANPRODUKT IZ PITOMAČE ODGODILI SPAJANJE Nadzorni odbori Viržinije iz Virovitice i Duhanprodukta iz Pitomače, koji posluju unutar koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR), na sjednicama do daljnjega odgodili spajanje tih tvrtki s kutjevačkom Rovitom u jedinstvenu tvrtku Hrvatski duhani. Nadzorni su odbori istodobno odlučili zaustaviti investicije vrijedne 21,5 milijuna kuna, kojima se trebalo centralizirati, cjelovito obnoviti i proširiti postrojenje virovitičkog pogona za obradu otprilike 80 posto hrvatske proizvodnje duhana. Odlučeno je pritom da će se ipak dovršiti projekti vezani uz proizvodnju duhana i otkup ovogodišnje berbe, budući je ona ugovorena s 2.329 obiteljskih gospodarstava te je u proizvodnju već uloženo 85 milijuna kuna. Razlozi takvih odluka, po tvrdnjama nadzornih odbora, su neizvjesnost koja se očituje u najavljenom potpunom otvaranju hrvatskog tržišta duhana uvozu jeftinog i visoko subvencioniranog duhana i duhanskih proizvoda iz Europe i svijeta. To je, smatraju u Viržiniji i Duhanproduktu, "pogubno za tradicionalnu vezu između domaće proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda". Ujedno upozoravaju na, kako kažu, "namjeru jeftinog i neprimjerenog puštanja najveće i u svijetu dominirajuće cigaretne kompanije British American Tobacco na skučeno hrvatsko tržište preko zadarske Tvornice duhana". Nadzorni odbori Viržinije i Duhanprodukta očekuju od hrvatske Vlade "maksimalan trud kako bi se prebrodila nastala neizvjesnost u hrvatskom duhanskom gospodarstvu". INTER-CONTINENTAL TRAŽI NOVE LOKACIJE U HRVATSKOJ Hrvatska je uvijek zanimljivo odredište za svjetsku grupaciju Inter-Continental Hotels&Resorts i tvrtka traži lokacije i mogućnosti za nove projekte na tom tržištu, izjavio je glavni manager zagrebačkog hotela Inter-Continental Heinz M. Weisl o rezulatima nedavnog dvodnevnog sastanka predsjednika korporacije Intercontinental hotela za srednju i istočnu Europu Toma J. Kroocwijka i četrdesetak glavnih direktora, financijskih i direktora marketinga hotela Intercontinental iz toga dijela Europe u Zagrebu. Weisl posebno napominje da je bilo riječi o strateškom godišnjem sastanku ključnih osoba korporacije, koji su raspravljali o proračunu i odlukama o aktivnostima u regiji i budućem poslovanju. Unazad sedam godina, prvi se puta taj sastanak održao izvan Beča, gdje je sjedište Inter-Continentala za srednju i istočnu Europu. Osvrćući se na trenutačno stanje u hrvatskom turizmu, glavni manager zagrebačkog Intercontinentala napominje da svi trpe zbog događaja u susjednoj državi. Potkrepljuje to i podatkom da, primjerice Beč, Prag i Budimpešta imaju gotovo jednak broj otkaza kao i Zagreb te da grupacija Inter-Continentala priprema marketinške akcije kako bi objasnila javnosti da je putovanje na naše odredište sigurno. U budućnosti bi se trebalo okrenuti daljnjem unapređenju komunikacije s potencijalnim gostima, kroz stalan marketing i odnose s javnošću diljem svijeta. Weisl smatra da je hrvatski turizam, zbog odličnih resursa i duge tradicije, jedan od najperspektivnijih gospodarskih segmenata za inozemna ulaganja. PROVJERAVANJE STANDARDA KVALITETE SHERATONA Praćenje standarda kvalitete utvrđenih na osnovi želja i potreba gostiju, jedan je od ciljeva ovotjednog dolaska direktorice za standard kvalitete Dagmar B. Zechmann iz grupacije hotela Starwood Hotels & Restors Worldwide u zagrebački Sheraton koji je uključen u taj lanac hotela. Direktorica Zechmann odgovorna je za praćenje standarda kvalitete utvrđenih prema željama i potrebama gostiju Sheratonovih hotela, a nadležna je za područje istočne i središnje Europe, odnosno uz Hrvatsku i za Austriju, Poljsku, Rusiju, Bugarsku te Gruziju. Na tom je području smješteno deset hotela i jedan kongresni centar, stoga je prilikom udovoljavanja želja gostiju potrebno imati u vidu specifičnosti podneblja u kojem je pojedini hotel smješten, stanje objekta, ljudski čimbenik i sl. Inače svi hoteli iz te grupacije svakodnevno provode jedinstveni program poboljšanja kvalitete nazvan P.R.O.G.R.E.S.S. u koji su uključeni svi zaposleni, a vrši se i usavršavanje osoblja te razmjena iskustava. Poslovodstvo zagrebačkog Sheratona nada se da će taj posjet doprinjeti poboljšanju kvalitete u svim segmentima, imajući u vidu brojna raznolika iskustva drugih hotela prilagođavajući ih specifičnostima Zagreba i Hrvatske. Starwood Hotels & Restors Worldwide vodeća je grupacija hotelskih lanaca i kockarnica u svijetu s više od 712 hotela u 72 zemlje i 125.000 uposlenih. Uz lanac hotela Sheraton, u svojoj grupaciji okuplja hotelske lance St. Regis/Luxury Collection, Westin, Four Points, W i Ceasars. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA PORGES RAZGOVARAO S POLJSKIM MINISTROM GOSPODARSTVA Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges razgovarao je u srijedu u Varšavi, gdje se održava II Euro- atlantska konferencija o mogućnostima suradnje privatnog i javnog sektora u zemljama Srednje i Istočne Europe, s poljskim ministrom gospodarstva Januszom Steinhoffom. Porges je izvjestio Steinhoffa o stanju pregovora oko ulaska RH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), rekavši da hrvatska strana očekuje da će nazočiti sjednici Vijeća WTO-a u Seattleu kao punopravna članica. Poljska je strana iskazala spremnost za zaključivanje dvostranih pregovora u okviru WTO-a. Načelno je dogovoreno da će se 14. i 15. lipnja 1999. u Varšavi održati četvrta sjednica mješovitog odbora za gospodarsku suradnju, u okviru koje bi se, prema prijedlogu poljske strane, sastale ekspertne skupine za razgovore o liberalizaciji međusobne trgovine. Dvojica ministara su dosadašnju gospodarsku suradnju ocijenili izuzetno dobrom, ali su se suglasili da obujam međusobne robne razmjene ne odgovara mogućnostima dviju strana. Porges je izvjestio Steinhoffa da će Ministarstvo gospodarstva pružiti podršku potencijalnim ulagačima iz Republike Poljske, poglavito ulaganjima u turizam. SVJETSKA BANKA I EU KOORDINIRAT ĆE GOSPODARSKI ANGAŽMAN NA BALKANU Svjetska banka i Europska unija koordinirat će gospodarski angažman međunarodne zajednice u balkanskim državama, koje zbog kosovske krize trpe gospodarske štete, međutim o kojoj svoti je riječ još se ne može utvrditi, javljaju u srijedu britanski mediji. Na sastanku u Londonu u srijedu između predsjednika Svjetske banke Jamesa Wolfersohna i povjerenika Europske unije za financije Yves- Thibault de Silguya dogovoreno je da će Svjetska banka i Europska unija otvoriti zajednički ured u Bruxellesu, preko kojeg će se "koordinirati ponude međunarodne zajednice i izvršiti pripreme za pružanje pomoći" gospodarstvima balkanskih država, kada se kosovski sukob privede kraju. Wolfensohn i de Silguy dogovorili su kako će se gospodarska obnova zemalja, koje snose gospodarske gubitke zbog kosovske krize, sastojati od tri "paketa". Prvi "paket" gospodarskog angažmana međunarodne zajednice ciljat će na izbjeglice, drugi na uklanjanje šteta nastalih bombardiranjem, a treći će biti usmjeren prema dugoročnim razvojnim potrebama balkanskih gospodarstava. Međutim o kojoj je svoti riječ Wolfensohn i de Silguy nisu mogli kazati. Troškovi obnove ratom oštećenih gospodarstava pobliže će se moći procijeniti krajem svibnja, nakon sastanka zamjenika ministara financija zemalja Europske unije i zemalja skupine G8 te predstavnika balkanskih država u Bonnu, ocjenjuju britanski mediji. NAJTEŽI PREGOVORI O POLJOPRIVREDI U VEZI ULASKA HRVATSKE U WTO O tijeku pregovora o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) te što će to značiti za poljoprivredno- prehrambenu proizvodnju, posebice vinarstvo, bilo je riječi na Forumu održanom u sklopu Međunarodnog sajma Vinovita na Zagrebačkom velesajmu. Govoreći o značaju WTO-a za promicanje gospodarskog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta u zemljama članicama, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić je istaknuo da je Hrvatska jedna od pet država koje će do kraja godine postati članom te asocijacije. Trinaest krugova pregovora već je uspješno završeno, četrnaesti će se održati krajem svibnja a završni, petnaesti krug, predviđen je za kraj lipnja. Pregovori o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj carinskoj zaštiti završeni su sa pet zemalja, kazao je Božić, te istaknuo kako su preostali još pregovori s državama od kojih se može očekivati više pitanja i traženja, primjerice sa SAD-om. Posebne poteškoće s američke strane, kaže Rožić, treba očekivati upravo na području vina jer američki vinari kreiraju pregovaračke zahtjeve nastojeći što više zaštititi svoja vina. Prema Božićevim riječima, neočekivano puno poteškoća dolazi i od susjedne Slovenije, što posebno čudi zna li se da je Hrvatska s tom članicom WTO-a sklopila ugovor o slobodnoj trgovini. Kada je konkretno riječ o vinima, Slovenija je najvjerojatnije nezadovoljna kvotama predviđenima trgovačkim ugovorom. Međutim, istaknuo je Božić, ne može se udovoljavati njihovim zahtjevima koji su čak veći od zahtijeva Europske Unije (EU), kad i Hrvatska i Slovenija očekuju članstvo u EU. Jedan od uvjeta koje se postavlja za članstvo u WTO-u, kada je riječ o vinarstvu, je i ukidanje izvoznih subvencija što Hrvatska posebice zagovara jer ne želi ponavljanje situacije da uvozi vino po cijeni od jedne kune za litru. Uz to, kazao je Božić, Hrvatska će biti obvezna utvrditi najvišu razinu carinske zaštite, te je dodao da je sadašnji postotak carinske zaštite najviši među većinom europskih država članica WTO-a. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HRVATSKI PROIZVOĐAČI ŠEĆERA O RJEŠAVANJU TRŽIŠNIH PROBLEMA Udruga hrvatskih proizvođača šećera CROS dogovorila je nedavno s ministrom poljoprivrede i šumarstva Ivanom Đurkićem prijedloge mjera za rješavanje problema na domaćem tržištu šećera. Nakon sastanka zatvorenog za javnost u Osijeku predstavnici CROS-a izjavili su kako su članice udruge - županjska, osječka i virovitička šećerana - dogovorile "cjenovne odnose koji jamče normalnu opskrbu tržišta šećerom" te da se zalihe šećera na tržište plasiraju u prvome redu iz tvorničkih skladišta, kako bi se, uz opskrbu tržišta, osigurala i njihova likvidnost. CROS je donio zaključak da radi sanacije poslovanja hrvatskih proizvođača šećera sve šećerane pojedinačno, preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, upute zahtjev Vladi RH za davanjem jamstva za inozemne kredite. Time bi se, dodaju, smanjio negativni utjecaj visokih domaćih kamata na poslovanje i omogućilo reprogramiranje postojećih kratkoročnih kredita na duži rok te redovito održavanje razine iskorištenosti tvorničkih kapaciteta. Kako je istaknuto, nakon analize prošlogodišnjeg poslovanja stanje u hrvatskim šećeranama ocijenjeno je "više nego alarmantnim" budući da se njihov ukupan gubitak procjenjuje na 223 milijuna kuna. Unatoč postojećim poteškoćama sjetva šećerne repe obavljena je na otprilike 28.000 hektara, od predviđenih 29.000 hektara. GIUPP: RAZVIJATI DOMAĆU PROIZVODNJU PIĆA Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača grožđa, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića i mineralnih voda (GIUPP) inzistirat će na poticajnim mjerama za razvoj te grane proizvodnje, rečeno je na godišnjoj skupštini udruge održanoj na Zagrebačkom velesajmu u sklopu 5. međunarodnog sajma vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo "Vinovita 99". Kako je istaknuto, u ovoj se godini predviđa pojačati aktivnosti oko uključivanja pojedinih proizvoda u izvozne poticaje. Značajno je također suzbiti crno tržište kod proizvodnje jakih alkoholnih pića, bezalkoholnih pića i vina. I dalje će se nastojati zaštititi domaća proizvodnja uvođenjem zaštitnih mjera. U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno ukupno 339 milijuna kilograma grožđa, odnosno gotovo 2,3 milijuna hektolitara vina. Za tržište je proizvedeno približno milijun hektolitara vina, a uključena je nova proizvodnja iz Podunavlja od otprilike 130.000 hektolitara. Procjenjuje se da će vina u ovoj godini biti dovoljno te da će njegova kvaliteta, osobito u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, biti bolja. Promet vina u trgovinama na malo i ugostiteljstvu lani nije bitno porastao, a razlog je tomu visoka cijena uzrokovana u prvome redu visokim maržama trgovaca i ugostitelja. Izvoz vina također nije zadovoljavajući. Lani je izvezeno 6,7 milijuna litara vina, što je manje nego 1997. u kojoj je izvezeno 10,6 milijuna litara. Smanjen je izvoz otvorenih vina, vermuta i drugih fermentiranih vina. Uvoz je vina u prošloj godini iznosio 4,8 milijuna litara. ODRŽANA SKUPŠTINA DRUŠTVA ENOLOGA HRVATSKE Društvo enologa Hrvatske planira u suradnji sa Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) organizirati manifestaciju "Vino forum 2000", kako bi gostima i turistima predstavili i ponudili na prodaju hrvatska vina. Najavljeno je to na godišnjoj skupštini Društva enologa Hrvatske, održanoj na Zagrebačkom velesajmu u sklopu 5. međunarodnog sajma vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita 99. Za grada domaćina "Vino foruma 2000" predložen je otok Krk. Kako je istaknuto na današnjoj skupštini, i u ovoj će godini to Društvo nastaviti s organiziranjem edukacijskih manifestacija, na kojima se ocjenjuju vina protekle berbe s određenog područja. Članovi skupštine izvješteni su da je Društvo predalo zahtjev za članstvom u Međunarodnoj udruzi enologa, a primitak bi mogao uslijediti do kraja godine. Vina lanjske berbe ocijenjena su s tri zvjezdice, nešto lošije nego 1997. godine, pa je berba ocijenjena prosječnom. Podizanje novih nasada - za što su potrebna značajna financijska sredstva te stimuliranje od strane države - nužni su za opstanak domaćeg vinogradarstva, istaknuto je na godišnjoj skupštini Društva enologa. HUH ZA TURIZAM TRAŽI STATUS IZVOZNIKA Hrvatski bi turizam trebao dobiti status izvoznika. Predstavnici hotelijera i putničkih agencija traže hitan sastanak s ministrom turizma Ivanom Herakom, kako bi zajednički odlučili kako prebroditi ovogodišnju turističku sezonu. Rečeno je to među ostalim na 10. sjednici Upravnog odbora Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH). Zbog teške situacije u hrvatskom turizmu, čiji su uzrok i NATO napadi na SRJ, hrvatski će hotelijeri ove godine raditi tzv. hladnim pogonom, odnosno onako kako se radi u zimskom razdoblju. No, članovi HUH-a se nadaju kako bi se ipak trebala iznaći rješenja da se "hladni pretvori u topli pogon". HUH daje punu potporu novom hrvatskom ministru turizma jer smatraju da je on čovjek od struke, koji razumije turističku branšu i probleme koji pritišću hrvatski turizam. Kako su istaknuli, nisu za revoluciju nego evoluciju domaćeg turizma. Inače, HUH je lani imao gubitak od 16.000 kuna, najvećim dijelom zbog neplaćanja članarina njihovih članova. Na sjednici je najavljen i treći kongres HUH-a, koji će se od 11. do 13. studenoga - pod za sada radnim sloganom "Hrvatsko hotelijerstvo na ulasku u treći milenij" - održati u zagrebačkom hotelu Sheraton. UNPAH NAJAVLJUJE ISKLJUČENJE IZ ČLANSTVA NEPLATIŠA ČLANARINE Udruga nezavisnih putničkih agencija (UNPAH) suočena je s teškim financijskim problemima i ove godine očekuju manjak u poslovanju od 45.000 kuna, rečeno je na sastanku UNPAH-a, održanom u sklopu 11. Međunarodnog turističkog sajma ITTF-a, koji se do 15. svibnja održava na Zagrebačkom velesajmu. Zbog duljeg neplaćanja članarine, odlučeno je da se neke turističke agencije isključe iz članstva Udruge. Iako je u proteklim godinama UNPAH sudjelovao na ITTF-u, zbog teške financijske situacije, ove godine Udruga ne sudjeluje na sajmu sa svojim izložbenim mjestom. Članovi UNPAH-a istaknuli su kako je potrebno što hitnije napraviti vlastitu web stranicu na Internetu, na kojoj bi se mogli objavljivati novosti iz rada Udruge i članica. UNPAH će, zaključeno je, u sklopu Hrvatske udruge putničkih agencija (HUPA), poslati dopis Ministarstvu turizma s traženjem da se i putničkim agencijama, kao i hotelijerima, ove godine odobre subvencije zbog teške situacije u hrvatskom turizmu, uvjetovane NATO-ovim napadima na SRJ i recesijom u hrvatskom gospodarstvu. Dodatni problemi s kojima se UNPAH susreće nastaju i zbog nedavanja turizmu statusa izvoznika te neevidentiranja turista koje su dovele putničke agencije u ukupnom hrvatskom turističkom prometu. PUTNIČKE AGENCIJE BILJEŽE PAD REZERVACIJA Hrvatske putničke agencije trenutačno bilježe pad rezervacija turističkih aranžmana za ovogodišnju turističku sezonu 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rečeno je na Skupštini Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), održanoj u sklopu 11. međunarodnog turističkog sajma ITTF '99 na Zagrebačkom velesajmu. Zbog utjecaja "kosovske krize" na hrvatski turizam prodaja turističkih aranžmana sjevernih jadranskih turističkih odredišta 20 posto je manja nego lani, dok je primjerice u Dubrovniku gotovo 100 posto manja. Ako se takav negativan trend prodaje aranžmana nastavi i dalje, agencije će morati otpuštati djelatnike i smanjivati plaće. Predloženo je da one traže isti status koji imaju i hotelijeri, odnosno da im država odobri subvencije i na neko vrijeme oslobodi plaćanja kreditnih obveza. Dogovoreno je da putničke agnecije zajedno s Hrvatskom udrugom hotelijera i restoratera (HUH) nastupaju na inozemnim turističkim tržištima, tj. dogovore dodatnu promociju hrvatske turističke ponude. Članovi UHPA-e isto kao i HUH-a drže da neće doći do snižavanja cijena turističkih aranžmana. Svjetska turistička organizacija (WTO), rečeno je, tražila je od Hrvatske da joj dostavi podatke o predviđenim ovogodišnjim turističkim gubicima. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI OTVOREN ČETVRTI HRVATSKI FINANCIJSKI FORUM Četvrti hrvatski financijski forum, koji je okupio 72 sudionika iz Hrvatske i inozemstva poslovno vezanih uz bankarski i financijski sektor, otvoren je u srijedu u Zagrebu, a održava se pod sloganom "U susret izazovima novog tisućljeća". Forum je okupio i predstavnike medija i izdavačkih kuća, tvrtke koje pružaju informacijsko- financijske servise i usluge, posrednike u trgovini nekretninama i slično. Četvrti financijski forum, kao i prijašnja tri, prati niz stručno popratnih skupova među kojima su i okrugli stolovi o stanju na hrvatskom financijskom tržištu, reformi mirovinskog sustava, utjecaju informatičke tehnologije na financijska tržišta te ekonomskom i političkom novinarstvu. Tradicionalno će biti dodijeljena Zlatna dionica, kao i najbolja bankarska, industrijska i turistička dionica. DRŽAVA NEĆE SANIRATI SVE BANKOVNE PROMAŠAJE Država neće sanirati sve bankovne promašaje, a banke će morati posebno privlačiti svoje komitente, uključujući tu i građane koji su do sada bili najsigurniji platiše. Građanstvo će se sve više okretati štednji u mirovinskim fondovima koji će uskoro postati ozbiljna konkurencija bankama, ocijenio je direktor Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Velimir Šonje na okruglom stolu "Stanje hrvatskog financijskog tržišta i izazovi trećeg tisućljeća", održanom u sklopu Četvrtog hrvatskog financijskog foruma. Šonje smatra da je konkurencija među hrvatskim bankama usprkos njihovu broju premala te da je posljedica toga dva-tri puta manja efikasnost hrvatskih banaka u usporedbi s europskima. Rebalans proračuna, smatra Šonje, treba iskoristiti za daljnje jačanje financijskog i gospodarskog sektora, a osvrćući se na ulogu HNB-a u tome mišljenja je da je "vrijeme da se stopa obvezne rezerve banaka počne polako spuštati". Govoreći o krizi u bankarskom sustavu i sanacijama banaka, Šonje je istaknuo kako je pritom ipak pozitivno što su one dovele do povećane osjetljivosti javnosti za poslovanje banaka što pak utječe na povećanu odgovornost banaka. Šonje je govorio i o visokim kamatnim stopama kojima banke sada "mogu privući samo lošije komitente". Savjetnik HNB-a Ewan Kraft je podsjetio na događanja koja su dovela do krize u hrvatskom bankarstvu ustvrdivši kako se u prosjeku radi o krizi koja se mogla očekivati u tranzicijskim zemljama. On drži kako za očuvanje socijalne stabilnosti treba osigurati stabilnost kune zbog velikog broja kreditno zaduženih te kako očekuje promjene u bankovnoj politici koja će se očitovati u smanjenju kreditne ekspanzije. Gospodarstvenici su bankarima izravno rekli da svoje usluge prodaju preskupo te da to neće moći dugo činiti na ovakvom tržištu. PRIVATIZACIJOM JAVNIH PODUZEĆA PRIVUĆI ĆE SE STRANI ULAGAČI Strani investitori zainteresirani su za ulaganja u Hrvatsku. Uspješan proces privatizacije velikih javnih poduzeća samo će ubrzati njihovu odluku o tome, tako da od privatizacije očekujem pozitivne učinke za vašu zemlju, rekao je predsjednik američke trgovačke komore AMCHAM Michael Glazer na prezentaciji o privatizaciji javnih poduzeća koja je održavala u sklopu četvrtog Hrvatskog financijskog foruma. Strani investitori, naglasio je on, zainteresirani su za Hrvatsku i zato što je insolventnost dovela do pada cijena, jer većina ljudi želi što prije doći do gotovog novca. Konačno postoji volja stranaca da kupuju ali i volja hrvatskog čovjeka za prodajom, rekao je. Pregled postignutog i onoga što u procesu privatizacije tek predstoji iznio je nazočnima predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Stipe Hrkač. Prema njegovim riječima privatizaciju velikih javnih poduzeća u Hrvatskoj važno je provesti kako treba, a ne što prije. Od idućih najvažnijih koraka u tom procesu naveo je, kao najvažniji, privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija, zatim privatizaciju INA-e, HEP-a, nekoliko banaka te nekih drugih tvrtki kao što su Croatia osiguranje, Končar i Jadranski naftovod. Hrkač je mišljenja da će se privatizacijom u bankarskom sektoru otvoriti i veliki investicijski prostor u području turizma. Naime, pojedine hrvatske banke dioničari su nekih turističkih tvrtki. Kako im one uglavnom donose gubitke, u procesu privatizacije moguće je očekivati prodaje takvih tvrtki. To će, ocjenio je Hrkač, dovesti investitore privučene ponudom, koji će i na taj način stvoriti konkurentan odnos u toj gospodarskoj grani. Slična predviđanja izrazio je i Glazer dodavši da će lokalne strukture u takvim projektima vidjeti veliku korist. On je procijenio kako će u iduće dvije godine veliki broj hotela u Hrvatskoj biti prodan investitorima, ne nužno stranim. DODIJELJENA ZLATNA DIONICA 1998. GODINE Zlatna dionica za 1998. godinu je dionica farmaceutske tvrtke Pliva, a Plivina je dionica proglašena i industrijskom dionicom godine. Bankarska dionica je dionica Zagrebačke banke serije "0", dok je Turistička dionica godine dionica porečke Plave lagune. Organizatori akcije Zlatna dionica, koja se održava drugu godinu, su prilog Poslovni svijet Večernjeg lista, Gospodarstvena redakcija HTV-a i tvrtka Kapital Klub, a akcija se provodi s ciljem popularizacije tržišta kapitala u Hrvatskoj i promoviranja uspješnih dionica i dioničkih društava. U ocjenjivačkom sudu bilo je 50 brokera, stručnjaka i novinara, koji su na temelju matematičko-analitičkih pokazatelja između 17 tvrtki, odnosno 18 dionica izabrali one najbolje. Tako je priznanje za najlikvidniju dionicu dobila dionica Zagrebačke banke serije "0", za porast cijene dionice Tvornica duhana Zagreb, dok je priznanje za najveću tržišnu kapitalizaciju i najveću dividendu isplaćenu dioničarima (po 59 kuna po dionici) pripalo Zagrebačkoj pivovari. Ocjenjivački sud brokera najažurnijom knjigom dionica ocijenio je onu Plive, a ocjenjivački sud novinara istoj je tvrtki dodijelio priznanje za najbolji odnos prema javnosti. Članovi Ocjenjivačkog suda kao najvažniji događaj u 1998. na hrvatskom tržištu kapitala izdvojili su bankarsku krizu te pad cijena dionica. POČEO TURISTIČKI SAJAM ITTF '99. Jedanaesti međunarodni poslovni turistički sajam ITTF '99. održava se od 12. do 15. svibnja na Zagrebačkome velesajmu. Na izložbenoj površini od 1500 četvornih metara, 20 posto manjoj nego lani, turističku ponudu svojih zemalja predstavlja 190 izlagača iz 10-ak europskih država. Pokrovitelj te središnje turističke promidžbene priredbe u Hrvatskoj jest Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ). Na ovogodišnjem ITTF-u ukinuta je stroga podjela na poslovne dane i dane za posjetiteljstvo. Sajam će umjesto tri trajati četiri dana, a posjetiteljima će vrata biti otvorena sve dok bude trajala sajamska priredba. Sajam će popratiti i 14 različitih skupova, primjerice okrugli stolovi, predstavljanje turističkih zajednica i drugi. NA ZV-U OTVORENA "VINOVITA '99" Vinogradarstvo i proizvodnja vina za Hrvatsku predstavlju povijesnu i kulturnu tradiciju, a u idućim će godinama hrvatska Vlada promijeniti pristup stimulaciji proizvodnje vina poticanjem proizvodnje onih vrsta vina koja brže nalaze put do potrošača, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić prigodom otvaranja 5. međunarodnog sajma vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo "Vinovita '99" na Zagrebačkom velesajmu. Na 5.000 četvornih metara izložbenog prostora na ovogodišnjoj Vinoviti sudjeluje više od 300 domaćih i inozemnih izlagača. Broj izlagača na ovogodišnjoj Vinoviti veći je 28 posto nego lani, a čak 189 vinara iz 11 zemalja prijavilo je uzorke svojih vina za ocjenjivanje, što je 20 posto više nego prošle godine. Pri ocjenjivanju 470 prijavljenih uzoraka vina primjenjivani su vrlo visoki kriteriji, u skladu s pravilima Međunarodnog ureda za vinovu lozu i vino, čime se želi utjecati na povećanje kvalitete što je posebice važno uoči skorog ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Na otvaranju 'Vinovite 99' predane su nagrade vinarima čija su vina najbolje ocijenjena. Šampion Zagrebačkog velesajma u kategoriji polusuhih do slatkih bijelih mirnih vina od nearomatičnih i aromatičnih sorti postao je slovenski Pinot bijeli, ledena berba 1992. U kategorijama suhih bijelih vina od nearomatičnih i aromatičnih sorata, crvenih mirnih vina i pjenušavih vina ni jedno vino nije dobilo dosta bodova kako bi se moglo natjecati za titulu prvaka. Odličje 'Studenac' za najbolje ocijenjena hrvatska vina u kategoriji suhih bijelih vina od nearomatičnih i aromatičnih sorata podijelili su pulski Chardonnay i jaskanski Rajnski rizling. U kategoriji crvenih mirnih vina nagradu je dobio Zlatni plavac s otoka Hvara. 6. STATISTIKA TIJEKOM OŽUJKA 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo ukupno 1.308.785 zaposlenih, što je 0,2 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u tom je mjesecu bilo 318.157 nezaposlenih ili za 1,4 posto više u odnosu na mjesec prije. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,6 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u poslovnim je subjektima svih oblika vlasništva u ožujku radilo 998.565 zaposlenika, što je za 0,2 posto manje nego u veljači. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu bio 203.051 tisuće, 0,3 posto više, dok je aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika bilo 107.172 ili 0,8 posto manje u odnosu na veljaču. U poslovnim subjektima najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, 256 tisuća, 0,3 posto manje nego u veljači. 7. BANKARSTVO, FINANCIJE I OSIGURANJE SAVJET HNB-A O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA Savjet Hrvatske narodne banke nedavno je razmatrao najnovija gospodarska i novčana kretanja te dosadašnje i daljnje mjere za poboljšanje i što veću učinkovitost bankovnog nadzora. U prvom ovogodišnjem tromjesječju industrijska proizvodnja bila je 3,6 posto manja nego lani u istom razdoblju, broj turističkih noćenja manji je za 9,8 posto; podaci za prva dva mjeseca govore i o realnom padu prometa u maloprodajnoj trgovini za 8,7 posto, a zalihe gotovih industrijskih proizvoda bile su krajem ožujka za 10,9 posto veće nego prije godinu dana. Ta kretanja praćena su i smanjenjem broja zaposlenih tijekom prvog tromjesječja za 3,2 posto, dok je registrirana nezaposlenost bila u prosjeku za 7,6 posto veća nego u usporedivom lanjskom razdoblju, kaže se u priopćenju iz HNB-a. Takvo gospodarsko okružje odrazilo se i na novčana kretanja. Plaće zaposlenih i dalje su znatno iznad lanjske razine (prosječna plaća u prvom je tromjesječju bila realno za 7,5 posto veća u bruto iznosu a 12,5 posto neto), no u ožujku je prosječno isplaćena neto plaća bila nominalno za 2,1 posto a realno za 2,6 posto niža nego u veljači. Rast plasmana banaka u ožujku je bio vrlo skroman: krediti poduzećima su stagnirali, a plasmani stanovništvu povećani su za 0,2 milijarde kuna. Nedostajuća sredstva iz tekućih prihoda dio stanovništva nadoknađuje smanjivanjem svojih depozita u bankama. Tako je i kod deviznih i kod kunskih depozita u ožujku zabilježeno stanovito smanjenje, no dnevna izvješća banaka koja pristižu u središnju banku govore da je tijekom travnja ipak došlo do zamjetnog usporavanja tog nepoželjenog trenda. Podaci za prošlu godinu pokazuju da je deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 1,55 milijardi USD, što je za 35 posto manje nego prethodne 1997. godine, odnosno na razini od otprilike 7,3 posto bruto domaćeg proizvoda. U ovoj godini nastavljen je trend smanjivanja deficita tekućeg računa, o čemu svjedoči podatak o smanjenju tromjesečnog vanjskotrgovinskog deficita za 17 posto prema istom lanjskom razdoblju. Nepovoljno je, međutim, što se uravnoteženiji odnos ostvaruje na nižoj razini robne razmjene s inozemstvom (izvoz je u dolarskom obračunu smanjen za 11,1 posto, a u kunskom za 7,7 posto, dok je uvoz u dolarima smanjen za 13,8 posto, a u kunskom obračunu za 10,4 posto). Otežano punjenje proračuna - koji je i treći mjesec za redom ostvario manje prihode od rashoda - imalo je utjecaja i na zaduženost države kod središnje banke, koja je potkraj travnja dosegla 1,4 milijarde kuna. To je, doduše, još zamjetno ispod zakonskog limita, ali u postojećim gospodarskim okolnostima - ocjena je Savjeta HNB - neminovna je fiskalna prilagodba, koja ne može mimoići ni rashodnu stranu proračuna, u užem i širem smislu, da bi se očuvala potrebna makroekonomska stabilnost. U tom pogledu osnovni pokazatelji i dalje su povoljni: u travnju su cijene na malo porasle za 0,3 posto, što znači da su bile 3,5 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu. Tečaj kune stabiliziran je na razini 3,88 do 3,89 kuna za DEM, uz manje intervencija središnje banke na deviznom tržištu nego u ijednom od prethodnih ovogodišnjih mjeseci. Smirivanje tečaja i porast ponude deviza u posljednje vrijeme, te najnoviji porast obvezne rezerve banaka koji govori i o povećanju osnovice izdvajanja, budi nadu da je silazni trend gospodarske aktivnosti dosegao najnižu točku, poslije koje bi slijedio uzlazni ciklus, kaže se u priopćenju. Članovima Savjeta HNB predočeno je na ovoj sjednici i izvješće o dosadašnjem razvoju bankovne supervizije, koji je u hrvatskoj središnjoj banci započeo 1993. godine, praktički "ni od čega", u okružju bez prethodnih iskustava u takvim aktivnostima, pa i bez dovoljno razumijevanja stvarnih zadaća i realno ostvarivih dometa bankovnog nadzora i kontrole u tržišnom financijskim sustavu, ocjenjeno je. U proteklom šestogodišnjem razdoblju ostvareni su značajni pomaci, no da bi bankovna supervizija doista učinkovito pridonosila stabilnosti bankovnog i financijskog sustava potrebni su još veliki i što hitniji dodatni napori. Od razvoja regulative i kadrovskog jačanja, preko bolje koordinacije i razmjene informacije s drugim domaćim i inozemnim nadzornim tijelima do poboljšanja transparentnosti poslovanja banaka i drugih aktivnosti koje bi olakšale pravodobno prepoznavanje mogućih problema i poduzimanje potrebnih mjera. Savjet HNB obaviješten je i o tome da su nadležni trgovački sudovi donijeli odluke o otvaranju stečajnog postupka nad Glumina bankom i Komercijalnom bankom Zagreb, Gradskom bankom Osijek i Županjskom bankom. Time je ujedno okončan mandat privremenih upravitelja koji su potkraj siječnja upućeni u te financijske institucije iz središnje banke. Nakon tih sudskih odluka daljnju brigu o tim bankama preuzeli su stečajni upravitelji, a za nadoknadu osigurane štednje nadležna je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. STRANI ULAGAČI SPREMNI SANIRATI OSJEČKU GRADSKU BANKU Postoji realna mogućnost da inozemni poslovni partneri, banke iz Njemačke, Italije i SAD-a ulože kapital u sanaciju Gradske banke dd Osijek, a kao jamstvo za taj postupak spremni su dati deset milijuna USD, izjavio je pravni zastupnik Koncerna Novalić dd Josip Kardum. On je istaknuo kako su inozemni partneri o tome razgovarali s dužnosnicima osječkog Trgovačkog suda, koji, uz Hrvatsku narodnu banku, treba dati svoje mišljenje o mogućoj sanaciji banke u kojoj je 3. svibnja pokrenut stečajni postupak. Dodao je da se konačan odgovor o tome pitanju može očekivati za 15 do 30 dana kada se o tome budu očitovale sve mjerodavne institucije u Hrvatskoj. Odvjetnik Kardum i predsjednik Nadzornog odbora Koncerna "Novalić" Antun Novalić nisu mogli komentirati koliko će sredstava biti potrebno za sanaciju Gradske banke jer stečajno vijeće i stečajna upraviteljica Vedrana Raff tek trebaju provjeriti stvarno stanje u banci. Namjere stranih ulagača o saniranju Gradske banke potvrdio je i pravni zastupnik inozemnih poslovnih partnera, rimski odvjetnik Alberto Mamula. Po njegovu mišljenju bilo bi potrebno donijeti odluku o međunarodnoj reviziji poslovanja banke kako bi investitori bili što sigurniji. On je istaknuo kako u ovoj fazi razgovora još ne može reći koje institucije ili osobe zastupa. NETO DOBIT PARTNER BANKE U PROŠLOJ GODINI 4,6 MILIJUNA KUNA Partner banka dd poslovnu je 1998. završila uspješno, ostvarivši neto dobit od 4,6 milijuna kuna. Ukupan prihod banke u 1998. bio 66,14 milijuna kuna, što je 47 posto više nego godinu prije. Taj je rezultat, ističe poslovodstvo, tim vrijedniji jer je ostvaren u iznimno teškoj gospodarskoj i financijskoj godini. Dodala je da su rezervacije za neuredne platiše povećane gotovo pet puta, odnosno na 9,72 milijuna kuna. Ukupna vrijednost sredstava Banke zadnjeg dana prošle godine iznosila je 330,45 milijuna kuna. U strukturi aktive više od polovice odnosi se na zajmove i predujmove klijentima, 176,71 milijun kuna. Najveći dio toga iznosa, 134,4 milijuna kuna, odnosio se na pozajmice gospodarstvenicima, dok je 42,3 milijuna kuna plasirano građanima i obrtnicima. Kreditno- garantne usluge banke koristi 907 subjekata i to 399 pravnih osoba i 508 građana. AKTIVNOSTI TRGOVAČKE BANKE Trgovačka banka d.d. za svoj je temeljni zadatak postavila kvalitetu portfelja te racionalno preuzimanje i upravljanje rizicima. Tomu u prilog govori i podatak da je banka lani ostvarila naplatu potraživanja za gospodarstvo višu od 98,5 posto, objavili su iz te banke. Trenutačno se u banci pripremaju za tzv. factoring poslove gdje je banka već djelomično stekla određena iskustva na poslovima s kupnjom i prodajom mjenica. Riječ je o poslovima kratkoročnog financiranja robnih potraživanja na osnovi fakture i robnih dokumenata koji se odvijaju preko faktora kao posebne organizacije. Osim toga, Direkcija za poslovanje s gospodarstvom Trgovačke banke u veljači je započela i pripreme za uvođenje leasing poslova u suradnji s jednim proizvođačem kompjutorske opreme. Leasing bi bio na rok od jedne do tri godine, a to bi bio prvi leasing aranžman koji bi banka nudila svojim i drugim klijentima. Početkom godine Trgovačka banka započela je i sa aktivnom animacijom tržišta izvoznika za koje je namijenjen i poseban kredit uz kamatnu stopu od 11 do 17 posto i rokom dospijeća do devet mjeseci. VARAŽDINSKA BANKA LANI OSTVARILA 36,8 MILIJUNA KUNA DOBITI Varaždinska banka d.d. u prošloj je godini ostvarila 36,8 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je za 6,4 posto više nego 1997. Iskazana po dionici, dobit Varaždinske banke u 1998. pokazuje zaradu od 20,6 kuna po dionici dok je ta zarada u 1997. iznosila 18,9 kuna. Dioničarima se predlože da od ostvarene dobiti, 26,9 milijuna kuna izdvoje u rezerve banke, a ostatak od 9,9 milijuna kuna rasporede za isplatu dividende koja bi tako iznosila 6 posto na nominalnu cijenu dionice, odnosno 6 kuna po dionici. Uz te uspješne poslovne rezultate, u Varaždinskoj banci ističu i poboljšanje kvalitete poslovanja, uspostavljanje veće kontrole nad rizicima te poboljšanje struktura aktive i pasive. Ukupna aktiva Varaždinske banke na kraju prošle godine iznosila je 2,58 milijardi kuna što je povećanje od 16,5 posto u odnosu na godinu prije, a rezerve banke, povećane prijenosom dobiti tekuće godine, iznosile su na kraju 1998. godine 222,9 milijuna kuna (11,2 posto više nego u godini prije). Ukupni su depoziti tijekom godine porasli za 12,8 posto, a na kraju 1998. iznosili su 64,8 posto pasive. U strukturi aktive banke najveći su udio (53,4 posto) imali plasmani koji su tijekom godine povećani za 20,5 posto. Kreditna je aktivnost banke usmjerena prema pridobivanju najboljih komitenata na hrvatskom tržištu, a cijena kredita je, napominju u Varaždinskoj banci, izravno ovisna o bonitetu klijenta i sigurnosti povrata novca. Sredstva građana, koja su krajem 1998. iznosila 1,25 milijardi kuna, ili 13,8 posto više nego godinu dana prije, najveći su izvor i u depozitnom, i u kreditnom potencijalu banke. Ukupni depoziti pravnih osoba bili su 8,2 posto veći nego godinu prije, a plasmani pravnim osobama iznosili su 944,1 milijun kuna, čime godišnja stopa rasta tih plasmana iznosi 25,3 posto. ZAP I VARAŽDINSKA BANKA POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Zavod za platni promet (ZAP) i Varaždinske banke ovih su dana zaključili generalni ugovor o poslovnoj suradnji. ZAP je potpisivanjem ugovora napravio značajan korak u projektu ponude sustava plaćevnih servisa hrvatskim poslovnim bankama i štedionicama, istaknuto je tom prigodom. Osim toga, dogovorena suradnja na mnogim poljima s Varaždinskom bankom signal je za takvu suradnju s drugim bankama i institucijama. Prema ocjeni poslovodstva, ZAP je potpisivanjem spomenutog ugovora potvrdio svoje strateško opredjeljenje razvoja institucije prema modernom, tržišno orijentiranom i efikasnom sustavu za pružanje usluga plaćevnih servisa. Upravo međusobna suradnja poslovnog bankarstva i ZAP-a, a posebice kada se radi o najvećim bankama kao što je Varaždinska, jest najkonkretniji doprinos tomu da se reforma platnog prometa izvede na najracionalniji i siguran način. Istovjetnog mišljenja su i prdstavnici Zagrebačke banke koji vjeruju da će potpisivanje ugovora između ZAP-a i Varaždinske banke biti novi poticaj za ubrzanje procesa reorganizacije platnog prometa u Hrvatskoj i da će tim putem krenuti i druge veće banke. Aktivnosti Varaždinske banke već su usmjerene prema poslovima i zadacima vođenja platnog prometa u zemlji, u cilju boljeg upravljanja svojom likvidnošću ali i likvidnošću klijenata. Stoga će za vođenje platnog prometa pored vlastitog sustava Varaždinska banka koristiti i dio postojećih platnih servisa ZAP-a, s kojim će surađivati i na razvijanju zajedničkih servisa, ističu u Zagrebačkoj banci. PREDSTAVLJENI PLAĆEVNI SERVISI ZAP-A Zavod za platni promet (ZAP) trenutačno vodi 319.902 računa sudionika platnog prometa, od čega je 210.610 računa pravnih osoba, a 109.292 računa fizičkih osoba. ZAP je lani obradio 137 milijuna platnih transakcija ili u prosjeku 454.582 transakcija dnevno, rečeno je na predstavljanju plaćevnih servisa ZAP-a u sklopu Četvrtog hrvatskog financijskog foruma. Strateško opredjeljenje ZAP-a je razviti instituciju prema modernom tržišno orijentiranom i efikasnom sustavu za pružanje usluga plaćevnih servisa. Gotovo 38 posto prometa ZAP-a odnosi se na transakcije između sudionika platnog prometa sa sjedištima u raznim mjestima u Hrvatskoj, a 63 posto su transakcije između sudionika u istom mjestu. Poslove platnog prometa ZAP obavlja putem mreže od 162 jedinice, 22 podružnice, 117 poslovnica i 23 ispostave širom zemlje. U tom zavodu ocjenjuju da su dosadašnji ZAP-ovi rezultati i resursi dobra pretpostavka za transformaciju ZAP-a u poslovni sustav transparentan raznim uvjetima poslovanja na financijskom tržištu Hrvatske. Te je ciljeve, smatraju, moguće ostvariti razvojem i implementacijom novih proizvoda, uređivanjem odnosa s partnerima u sustavu te unutarnjim preustrojem sustava. RAIFFESENBANK OSNIVA STAMBENU ŠTEDIONICU I MIROVINSKI FOND Raiffesenbank Austria d.d. Zagreb poslovnu je 1998. završila s gotovo 73 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je dvostruko više nego godinu dana prije. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 51 milijun kuna, odnosno po dionici je zarađeno 235 kuna. Ukupna aktiva banke porasla je na gotovo dvije milijarde kuna, odnosno 38 posto više u usporedbi s 1997., a već potkraj prvog tromjesečja ove godine dosegnula je 2,5 milijarde kuna. Polozi komitenata, sto posto viši nego godinu dana prije, dosegnuli su gotovo milijardu kuna, pri čemu su polozi građana porasli 70 posto, a pravnih osoba 122 posto. U toj banci najavljuju da će u lipnju biti otvorene none poslovnice u Puli i Samoboru, zatim Varaždinu, Čakovcu i Splitu te u Zagrebu gdje će prvi put biti moguć tzv. draiv in banking, bankarstvo iz automobila. Po svim pokazateljima u 1998. RBA je na 7. mjestu po dobiti i na 10. mjestu od 61 hrvatske banke po veličini dioničkog novca. Najavljeno je da će sljedeći tjedan početi rad četvrte stambene štedionice u Hrvatskoj - stambene štedionice RBA, koje u Austriji drže 33 posto tržišta, a imaju više od dva milijuna ugovora o stambenoj štednji i stambenim zajmovima.Ovih je dana otvoreno i Austrijsko osiguranje u vlasništvu osiguravateljskog koncerna BARC-a, s glavnicom od 40 milijuna kuna ili dvostruko više od zakonom propisane. Isto tako, najavljuju da će uskoro biti osnovani i Raiffeisenova lizinška tvrtka i mirovinski fond RBA. Po planovima i dosadašnjim ulozima od 100 milijuna DEM Raiffeisen je najveća inozemna investicija u Hrvatskoj. DINERS CLUB ADRIATIC D.D. NAJBOLJI U EUROPI Najbolji Diners club u Europi, srednjem Istoku i Africi u 1998. bio je zagrebački Diners Club Adriatic d.d. (DCA), odlučio je Regionalni ured za kontrolu Diners Club International franšiza - EMEA sa sjedištem u Londonu. Predstavnici Diners Cluba uručilisu plaketu i ček od 10.000 dolara Upravi DCA-a. Kako je tom prigodom istaknuto, DCA je po svim pokazateljima - od povećanja članstva i prodajnih mjesta, uvođenja novih proizvoda do poslovnih odnosa i promidžbe - bio najbolji u 1998. Lani je DCA povećala promet 40 posto te razvila mnogobrojne partnerske odnose, ponajprije s Croatia Airlinesom i Lionsovim klubovima. Također, prošli su tjedan potpisali ugovor o suradnji s BNP-Dresdner Bank Croatia d.d. Diners Club Adriatic ima otprilike 150.000 korisnika kartica, koji se njome mogu služiti na 30.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Suvlasnik je podfranšiza u Sloveniji, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Rusiji i BiH. Potkraj ove godine Diners navršava 30 godina djelovanja na ovim područjima. TELEBANKING I ZABAFON U BROKERSKIM USLUGAMA ZAGREBAČKE BANKE Telebanking i Zabafon u brokerskim poslovima dvije su nove usluge Direkcije posredovanja u trgovanju vrijednosnicama Zagrebačke banke koje su tijekom prvog dana, Hrvatskog financijskog foruma predstavljene javnosti. Navedene usluge još će neko vrijeme pričekati sa ponudom širokom krugu korisnika. Ipak, razradom svih tehničkih detalja one se u brokerskoj ponudi Zagrebačke banke mogu očekivati u skorije vrijeme. Bit je u tome da se korisnicima i klijentima omogući moderan način izdavanja naloga za kupoprodaju dionica putem telefonske centrale ili Internet konekcijom, čime se postiže višestruka ušteda vremena korisnika i brokera podjednako. FIMIN RAČUNALNI PROGRAM ZA ANALIZU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Brokerska kuća Fima na Hrvatskom financijskom forumu predstavila je računalni program nazvan Analiza vrijednosnih papira 1.0, koji na jednostavan i pregledan način omogućava korisnicima pregled događanja na tržištu, praćenje pokazatelja trgovanja, tehničku i fundamentalnu analizu te statističku analizu trgovanja. Proizvod je namijenjen brokerskim kućama, bankama, osiguravajućim društvima, investicijskim fondovima, društvima koja intenzivnije prate događanja na tržištu kapitala ili kreiraju vlastite portfelje, te većim individualnim ulagateljima. POSLOVANJE PRIMA OSIGURANJA Premije osiguranja koncerna Grazer Wechselseitige Versicherung prošle su godine porasle šest posto, na 5,5 milijardi ATS, a sav je porast gotovo isključivo ostvaren na inozemnim tržištima gdje koncern ima osiguravajuće kuće. Koncern u svom sastavu ima osiguravajuće društvo Prima osiguranje d.d. iz Zagreba koje je šestu obljetnicu uspješnog djelovanja na hrvatskom tržištu zaključilo sa 42.000 osiguranika i 111.000 osigurateljskih ugovora. Prošle su godine obračunate premije Prima osiguranja porasle gotovo 30 posto, na 157 milijuna kuna. Cilj poslovodstva Prima osiguranja u ovoj je godini postati prvom osiguravateljskom kućom u životnom osiguranju u Hrvatskoj. Iako u ovoj godini očekuju jaču konkurenciju na tržištu osiguranja u Hrvatskoj, nastojat će ostvariti povećanje broja osiguranika uz zadržavanje sadašnjih, postići porast premija te veći rast osiguravanja imovine i mogućnosti osiguranja motornih vozila. Također će, rečeno je, intezivirati aktivnosti na sustavnom ulaganju kapitala od premija u Hrvatsku. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 11. - 13. svibnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Zagrebačka banka 0 780 7,59 2.406.546 -77,00 2. Pliva 585 -2,50 1.725.258 -61,57 3. Plava laguna 380 22,58 440.877 -51,18 4. Riviera Holding 65 30,00 370.377 -19,09 5. Našice cement 480 - 192.000 - 6. Podravka 80 14,29 136.902 672,58 7. Zagrebačka banka 3E 290 - 59.450 - 8. Kraš 62 0,00 49.104 -2,78 9. Privredna banka Zagreb 95 - 26.315 - 10. Varaždinska banka 85 19,72 16.083 353,04 UKUPAN PROMET 5.604.066 -69,07 Vrijednost indeksa CROBEX 767 -0,26 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 10. - 13. svibnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Standard konfekcija 60 - 1.545.000 - 2. PIF Expandia 19 0,00 107.502 3,76 3. Karlovačka pivovara 380 - 38.000 - 4. PIF Dom 10 0,00 26.297 231,24 5. Ericsson Nikola Tesla 80 17,65 26.200 -72,57 6. PIF Velebit 8 -20,00 11.877 -28,37 7. Chromos Samobor 440 - 9.680 - 8. PIF Središnji nacionalni fond 9 0,00 6.840 -72,19 9. Kraš 62 - 6.200 - 10. Varteks 19 - 4.940 - UKUPAN PROMET 1.790.821 502,03 Vrijednost indeksa VIN 267 -0,37 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 06. - 13. svibnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 06.05. 24.300.000 7.300.000 15,42% 172.919.000 07.05. 35.000.000 17.850.000 14,55% 139.227.000 10.05. 20.000.000 5.220.000 14,90% 212.190.000 11.05. 26.000.000 10.800.000 14,53% 201.942.000 12.05. 30.000.000 10.650.000 13,49% 162.235.000 13.05. 10.000.000 7.000.000 14,85% - Dnevni prosjek 24.217.000 9.795.000 14,62% 177.703.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 11.05 Ministarstvo financija 42 dana 75.400.000 10,80% 12.05 HNB 35 dana 63.700.000 10,10% 12.05 HNB 91 dan 2.500.000 11,00% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 11.05. - 518.500.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 12.05. - 551.600.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA GORENJE PLANIRA GRADNJU NOVE TVORNICE RASHLADNIH UREĐAJA Slovenski proizvođač kućanskih aparata Gorenje iz Velenja povećao je prošle godine proizvodnju za deset posto prodavši dva milijuna kućanskih aparata, od kojih 94 posto u inozemstvu. Drugo je najjače izvozno tržište za Gorenje Hrvatska, a nakon kratkotrajnog pada, prodaja u Hrvatskoj opet je u porastu. Tvornica zapošljava 4.200 radnika. Prošle je godine ostvarila 650 milijuna DEM čistog prihoda i 21 milijun DEM dobiti. Do 2001. Gorenje namjerava otvoriti novu tvornicu rashladnih uređaja u što će investirati 80 milijuna DEM. TELEKOM SLOVENIJA JOŠ BEZ STRANIH ULAGAČA Telekom Slovenije u prošloj je godini ostvario 590 milijuna DEM prihoda i više od 70 milijuna DEM čiste dobiti. Pritom je 60 posto čiste dobiti ostvarilo Telekomovo poduzeće za mobilnu telefoniju "Mobitel". Prošlogodišnji prihod Telekoma Slovenije povećan je za 27 posto u odnosu na godinu prije, istaknuo je predsjednik uprave Peter Tevž na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka dioničara. Telefonska mreža Telekoma Slovenije do sada je digitalizirana 82,6 posto. U slovenskom Telekomu 74-postotni vlasnik je država, a ostale su dionice u vlasništvu više od 11.000 domaćih malih dioničara. Kotacija dionica na burzi i moguća prodaja državnog udjela stranim investitorima ne planiraju se dok se ne riješi problem oko definiranja investicija komunalnih zajednica i pojedinaca u razvoj telekomunikacijske mreže u prošlosti. Riječ je o doprinosima koje su općine i građani morali davati za izgradnju telefonske mreže i dobivanje telefonskih priključaka. MAKEDONIJI 50 MILIJUNA USD KREDITA Svjetska banka je u četvrtak odobrila hitni kredit Makedoniji u iznosu od 50 milijuna USD. Kako je priopćeno, time se želi pomoći da unatoč ozbiljnim gospodarskim poremećajima i priljevu stotina tisuća kosovskih izbjeglica, vlada u Skoplju održi makroekonomsku stabilnost i pomogne gospodarski razvoj. Kredit je dodijeljen pod povlaštenim tzv. IDA uvjetima na rok od 35 godina s počekom od deset godina. Svjetska banka se nada da će makedonske vlasti nastaviti započete gospodarske promjene, posebice privatizaciju, te da će uspjeti ublažiti pritisak na javnu potrošnju. U Washingtonu napominju da Makedonija treba unaprijediti svoj porezni sustav u dijelu koji se tiče ubiranja poreza jer je to u sadašnjim uvjetima znatno ograničeno. ROBERT RUBIN - BRILJANTAN MINISTAR FINANCIJA Robert Rubin, ministar financija SAD-a, u srijedu je podnio ostavku. Ona na snagu stupa 4. srpnja. Bez pretjerivanja, no Wall Street oplakuje njegov odlazak. Gospodarska slika SAD-a i više je nego sjajna, nestaju prijetnje globalnih financijskih kriza, afera Monicagate već se zaboravlja, a na Wall Streetu DJIA indeks dosegnuo je razine koje su, prije samo nekoliko mjeseci, djelovale nedostižno... Da, sada je pravo vrijeme za povlačenje, zaključio je Robert Rubin i podnio ostavku. Taj 60-godišnji ekonomski stručnjak stupio je za kormilo američkog ministarstva financija u siječnju 1995. godine. Zajedno s Alanom Greenspanom, čuvenim predsjednikom američke središnje banke Feda, Rubin je činio tzv. dream-team (par iz snova). Dok god Greenspan i Rubin vode američko gospodarstvo zavidnim kursom između Scile-inflacije i Haribde-recesije, ne treba se bojati, govorilo se na Wall Streetu svaki puta kada je u nekom kutu svijeta uslijedila financijska kriza. Azija, Rusija, Latinska Amerika,... Tko mari, komentirali su brokeri na tržištima dionica diljem SAD-a. Jer, s Greenspanom i Rubinom na čelu, američko je gospodarstvo izmaknulo globalnom financijskom tornadu. I, doživjelo "zlatno razdoblje". Robustan rast bruto domaćeg proizvoda, stopa nezaposlenosti kreće se na najnižim razinama u posljednjih 30 godina, a inflacije - tog "neprijatelja broj 1" - naprosto nema. "To je zlatni scenarij," riječi su jednog analitičara. Žalim zbog odlaska mog prijatelja Boba Rubina, izjavio je Greenspan. I, dodao: Bio je jedan od najdjelotvornijih ministara financija u povijesti SAD-a. Nedostajat će nam. Zbog toga niti ne čudi da je nakon objavljivanja Rubinove ostavke, na Wall Streetu uslijedila panična prodaja dionica. Dow Jones indeks samo se u nekoliko minuta strmoglavio više od 200 bodova. Međutim, ubrzo je objavljeno da će Rubina naslijediti njegov zamjenik Lawrence Summers. I, tržište se primirilo. "Larry je prošao Rubinovu školu i najvjerojatnije će nastaviti njegovim putem", riječi su jednog analitičara. TRGOVINSKI RAT SAD-A I EU-A PRI KRAJU? "Trgovinski rat" između Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sve se više zaoštrava. EU bi do kraja tjedna trebala ukinuti zabranu ulaska američke govedine na tržište Starog kontinenta. No, Bruxelles to odbija učiniti zbog straha od hormona rasta koji se koristi u američkoj industriji stoke. Naime, prema jednoj studiji Europske unije ti bi hormoni rasta mogli ugroziti zdravlje potrošača. No, ako u posljednjih 20-ak godina, koliko se ti hormoni koriste u američkoj industriji stoke, nisu ugrozili zdravlje Amerikanaca, kako će ugroziti zdravlje Europljana, pitaju trgovinski predstavnici SAD-a. Sjedinjene Države, dakle, ne uvažavaju strah Europske unije. I, prijete da će uvesti sankcije na određene europske proizvode u iznosu od 900 milijuna USD. Doduše, to je tek neznatno u odnosu na 400 milijardi USD koliko iznosi godišnja trgovina između SAD-a i EU. No, ova prepirka pogodit će mnoge europske proizvođače koji s govedinom nemaju uopće nikakve veze - od proizvođača čokolade do proizvođača motora. Nemamo trenutačno rješenje i nećemo moći učiniti ništa do 13. svibnja, no u rješavanju ovog dvoboja trebali bi uzeti u obzir novčanu kompenzaciju, kaže Sir Leon Brittan, trgovinski predstavnik EU. Pitanje je samo je li SAD spreman na takav kompromis. Odgovor će se saznati nakon današnjeg sastanka trgovinskih predstavnika EU-a i SAD-a u Tokiju. 10. POSEBAN PRILOG MINISTAR ŠKEGRO O REBALANSU PRORAČUNA Ministar financija Borislav Škegro ovih je dana izjavio da će u najavljenom rebalansu državnog proračuna, ukupni prihodi proračuna biti manji milijardu kuna, dok će dodatni proračunski izdatci biti 3,5 milijardi kuna. Oni se odnose na isplatu osigurane štednje u bankama u stečaju te pokriće deficita zavodima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Time nedostajuća sredstva u proračunu iznose ukupno 4,5 milijardi kuna, od čega će se milijarda kuna namaknuti financiranjem preko Svjetske banke i nekih drugih institucija, dok se za 3,5 milijardi kuna moraju smanjiti postojeći proračunski rashodi, izjavio je Škegro novinarima nakon otvorene sjednice Vlade. Prema njegovoj najavi, Vlada će rebalans proračuna utvrditi idući tjedan i nakon toga ga uputiti Hrvatskom državnom saboru. Do smanjenja proračunskih prihoda doći će zbog smanjenja tekućih prihoda (poreznih prihoda) u iznosu od dvije milijarde kuna, ali će se istodobno za milijardu kuna povećati kapitalni, odnosno prihodi od privatizacije. To onda znači smanjenje ukupnih prihoda za milijardu kuna. Nedostajuća proračunska sredstva od ukupno 4,5 milijardi kuna, namaknut će se financiranjem preko Svjetske banke (jedna milijarda kuna), a 3,5 milijarde smanjenjem postojećih rashoda. "Na toj veličini 'adaptacije' proračuna nastojimo postići sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, a to je preduvjet za zajam o strukturnom prilagođavanju sa Svjetskom bankom koja bi trebala pokriti najveći dio proračunskog deficita od oko milijardu kuna, što je oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda", kazao je Škegro. Škegro ističe kako je najavljeni rebalans prvi rebalans u kojem se smanjuju neki postojeći izdaci. "Pojedini projekti će morati biti odgođeni u većem ili manjem obujmu nego je to bilo predviđeno u proračunu za ovu godinu", kazao je. Ministar financija također ističe da se rebalansom neće dirati u plaće korisnika državnog proračuna. "Budući da je Vlada sa sindikatima državnih službenika i namještenika potpisala sporazume o plaćama, to nećemo dirati", kazao je. Po njegovim riječima proračun će, bez obzira na akciju NATO-a na SRJ, "biti ostvaren gotovo u lipu". Ali, napominje, kod donošenja proračuna za ovu godinu nije se znalo ni za akciju NATO-a, što će biti s nekoliko problematičnih banaka za koje je na kraju Hrvatska narodna banka preporučila stečaj, o problemima u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Apsolutni iznos proračuna ostaje isti i ostat će na razini 49 milijardi kuna. Ali umjesto uravnoteženog proračuna, kazao je Škegro, proračunski će deficit iznositi milijardu kuna. I resorni ministri rada i socijalne skrbi, te zdravstva očekuju da se dio sredstava najavljenog rebalansa izdvoji za mirovine i zdravstvo. Joso Škara očekuje da se dio izdvoji za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer njegovi sadašnji izvori prihoda iz doprinosa i iz proračuna nisu dostatni za isplatu mirovina. "Držim da smo postigli suglasje za taj dio čime bi se i rokovi za isplatu mirovina znatno skratili", izjavio je Škara. I ministar Željko Rainer nada se da će se rebalans u pozitivnom smislu odraziti na zdravstvo. Napominje da će se u smanjenju proračuna dio svakako odnositi na kapitalnu izgradnju u zdravstvu, odgađanje ili zaustavljanje obnove ili izgradnje nekih zdravstvenih ustanova. "Istodobno u rebalansu će se morati naći sredstva za podmirenje dugova hrvatskog zdravstva. Neće ni izdaleka biti dovoljno sredstava za prevladavanje svih dugova, ali makar za dio kako bi zdravstvo izišlo iz ovog teškog položaja", kazao je Rainer.