POSLOVNI PREGLED, BROJ 101

POSLOVNI PREGLED broj 101 17. - 23. travnja 1999. SADRŽAJ: ? PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE GARANCIJSKE AGENCIJE 2 ? VLADA RH O ODLUCI PREDSJEDNIŠTVA BIH 3 ? MINISTAR PORGES O SUSPENZIJI TRGOVINSKOG SPORAZUMA 3 ? O HRVATSKOJ PROMETNOJ STRATEGIJI 3 ? POJAČANA PROMOCIJA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U NJEMAČKOJ 4 ? TDR-U ZABRANA DALJNJEG STJECANJA DIONICA TDZD-A 4 ? U PRVA TRI MJESECA 42 STEČAJA 5 ? KONČAR-MONTAŽNI INŽENJERING UVEO ISO-9001 5 ? SMANJENJE ULAGANJA U INA-NAFTAPLINU 5 ? INA PRESTALA PROIZVODITI LOŽIVO ULJE LAKO SPECIJALNO 5 ? NA POLJU GOLA DUBOKA DNEVNO 500.000 PROSTORNIH METARA PLINA 5 ? LUKA SPLIT OSTVARILA 231,76 TISUĆA KUNA DOBITI 5 ? MODERNIZACIJA PROIZVODNJE ĐURE ĐAKOVIĆA BEŠAVNIH BOCA 6 ? COSUN SPREMAN ISPLATITI DUG KOOPERANTIMA VIROVITIČKE ŠEĆERANE 6 ? PODRAVKA PROŠLE GODINE OSTVARILA 68 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 6 ? PRIJELOMNA GODINA ZA PODRAVKINU TVORNICU VOĆE 6 ? OTVOREN PRODAJNI CENTAR PIK VRBOVCA 6 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA OSIGURALO HRANU ZA "AGROKOKINU" PERAD 7 ? OSJEČKI CENTAR ZA UNAPREĐIVANJE STOČARSTVA REINVESTIRA DOBIT 7 ? ONEMOGUĆENO ULAGANJE BAT-A U ZADARSKU TVORNICU DUHANA 7 ? TDZ USKORO ZAPOČINJE LICENCNU PROIZVODNJU CIGARETA CAMEL 7 ? PAD PRIHODA I DOBITI NARODNIH NOVINA 7 ? PONUDA PRIZVODA I USLUGA ZAGREBAČKIH TVRTKI NA INTERNETU 8 ? POVRATAK BRITANSKE SAGE NA HRVATSKO TURISTIČKO TRŽIŠTE 8 ? HRVATSKA ĆE TRAŽITI OD MMF-A NOVI STANDBY ARANŽMAN 8 ? TEHNIČKA POMOĆ SVJETSKE BANKE HRVATSKOJ 8 ? OVE GODINE HRVATSKOJ DOZVOLJEN IZLOV 950 TONA TUNE 9 ? S POČETKOM NATO-VIH NAPADA OBUSTAVLJENE SU ISPORUKE NAFTE ZA SRJ 9 ? RASPRAVA O PRIJEDLOGU NOVOG CARINSKOG ZAKONA U HGK 9 ? PREDSJEDNIŠTVO HUH-A TRAŽI POJAČANU PROMOCIJU HRVATSKOG TURIZMA 9 ? FRANCUSKI TURISTI OTKAZUJU PUTOVANJE U HRVATSKU 10 ? SUSRET HRVATSKIH I SLOVAČKIH SINDIKALACA 10 ? NA ŠEST SAJMOVA ZV-A 2.245 IZLAGAČA IZ 41 ZEMLJE 10 ? MEĐUNARODNI SAJAM OBRTNIŠTVA NA ZV-U 10 ? MEĐUNARODNI SAJMOVI PREHRANE I POLJOPRIVREDE NA ZV-U 10 ? MEĐUNARODNI SAJAM GRADITELJSTVA NA ZV-U 11 ? MEĐUNARODNI SAJAM ROBE ZA ŠIROKU POTROŠNJU I DJEČJI SAJAM NA ZV-U 11 ? AUTOZASTUPNICI NAJAVLJUJU ULAGANJA 11 ? PERSPEKTIVE GRAĐEVINSKE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ 11 ? KREIRANJE VLASTITOG PROIZVODA IZLAZ IZ KRIZE TEKSTILNE INDUSTRIJE 12 ? USKORO SKUP "INOVATOR PODUZETNIK" 12 ? KREDITNI REJTING HRVATSKE ZA TRAVANJ ISTI KAO I PRIJE 12 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U OŽUJKU 0,6 POSTO NIŽA 12 ? TIJEKOM OŽUJKA 318.157 NEZAPOSLENIH 13 ? UGOSTITELJSKE USLUGE 0,3 POSTO SKUPLJE 13 ? NETO DOBIT ZAGREBAČKE BANKE U PROŠLOG GODINI 178 MILIJUNA KUNA 13 ? PBZ U 1998. OSTVARILA 119 MILIJUNA KUNA DOBITI 13 ? SUNCE OSIGURANJE LANI OSTVARILO 61,68 MILIJUNA KUNA PREMIJA 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG: HRVATSKA VLADA MORAT ĆE PROVESTI REVIZIJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE GARANCIJSKE AGENCIJE Vlada RH na ovotjednoj je sjednici, između ostalogaa: - prihvatila izvješće o radu Hrvatske garancijske agencije (HGA) za prošlu godinu te joj izdala suglasnost za preuzimanje dodatne garancijske obveze do iznosa od 200 milijuna kuna, čime će ukupni garancijski potencijal HGA iznositi 500 milijuna kuna. HGA je neprofitna financijska institucija, koju je Vlada osnovala radi poticanja i unapređenja razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva. Ukupni lanjski prihod HGA bio je 9,7 milijuna kuna, pri čemu 5,7 milijuna iz proračuna. Istodobno, izdaci su iznosili 4,53 milijuna kuna. Prošle je godine nastavljen trend znatnog porasta broja i iznosa odobrenih garancija i bespovratnih financijskih potpora HGA. Odobreno je 888 garancija u ukupnom iznosu od 172,4 milijuna kuna, odnosno 270 posto više nego u godini ranije, te su dodijeljene 753 bespovratne financijske potpore, u iznosu od 5,03 milijuna kuna. Najviše je garancija i potpora odobreno na područjima od posebnog državnog interesa, a najveći iznos kredita odobren je putem Zagrebačke i Županjske banke - po 23 posto, Splitske banke 19 posto i Privredne banke 12 posto od ukupne vrijednosti kredita. Najveći udio u ukupnoj vrijednosti izdanih garancija, tj. 19 posto, odobren je u Splitsko- dalmatinskoj županiji, potom u Vukovarsko-srijemskoj, 13 posto, i Osječko-baranjskoj, 11 posto. Odobrenim garancijama i potporama omogućeno je otvaranje 1039 radnih mjesta, čemu treba dodati i 634 garancije odobrene u poljoprivredi, čime se potpomogla egzistencija individualnih poljoprivrednika; - utvrdila prijedlog Zakona o poslovnom registru kojima će se pojednostavniti i djelotvornije prikupljati i voditi podaci o poslovnim subjektima. Razlozi za donošenje zakona o Poslovnom registru je ustrojavanje, vođenje i ažuriranje središnjeg administrativnog poslovnog registra koji bi sadržavao i najznačajnije podatke o registriranim poslovnim subjektima prije svega za potrebe države, samih poslovnih subjekata i njihovih udruga. Pri izradi predloženog zakona pomno su proučeni propisi Europske unije koji se odnose na izgradnju poslovnih registara za statističke potrebe u EU. Prema predloženom tekstu rad Poslovnog registra bio bi utemeljen na poštivanju osnovnih načela registarskog prava kao što su načelo javnosti, jedinstvenosti registra, obvezatnosti upisa, istinitosti i povjerenja. Na sjednici je rečeno kako će za dvije godine biti ustrojen i registar građana; - prihvatila prijedlog novog Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) i uputila ga na prvo čitanje u Hrvatski državni sabor. Taj se prijedlog temelji na obvezi uvažavanja propisa Europske unije i Ujedinjenih naroda (UN). RH u cilju je da se u što kraćem roku stvarno i formalno uključi u svjetske, a poglavito u europske integracijske procese. To zahtjeva i primjenu međunarodnih standarda i klasifikacija, koji omogućuju kakvoću i bolje korištenje podataka u području gospodarskih analiza, jednostavnije i lakše interpretiranje statističkih podataka. Prema NKD-u razvrstavaju se pravne i fizičke osobe prema djelatnosti koju pretežito obavljaju, tijela državne vlasti i uprave te jedinice lokalne samouprave i uprave. Isto tako, obavljat će se i upis djelatnosti u sudski registar za pravne osobe. NKD se primjenjuje u statističke svrhe i zbog toga se ne smije koristiti za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba. NKD-om je uređeno 17 područja, 31 potpodručje, 60 odjeljaka, 222 skupine, 503 razreda i 570 podrazreda. Bitno je naglasiti da provedba predloženog zakona ne iziskuje osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Nacrt prijedloga tog zakona izradio je Državni zavod za statistiku; - prihvatila Nacrt prijedloga zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zakonom bi se, među ostalim, uređivala proizvodnja takvih proizvoda, trgovina neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima, dokumenti koje moraju imati ekološki proizvodi i dr. Prijedlog zakona u skladu je sa Strategijom razvitka hrvatske poljoprivrede, usvojenom u ožujku 1995. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH kažu da će donošenje toga zakona potaknuti nastanak novog tržišta, zaštitu okoliša, smanjiti intenzitet iskorištavanja resursa te potaknuti daljnje širenje ekološki orijentirane poljoprivredne proizvodnje. Donošenje toga zakona opravdano je, između ostalog, i zbog omogućavanja ravnopravnog nastupa domaćih proizvođača na europskom i svjetskom tržištu već od 2000. godine. Na temelju analize sadašnjeg stanja u ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj, a posebno na temelju brojnih ponuda za kupovinu ekoloških proizvoda posljednjih godina iz zapadnoeuropskih zemalja, pokazala se potreba za hitnom izradom i usvajanjem takvog zakona. Vlada je donijela i odluku o osnivanju Bioetičkog povjerenstva, koje će pratiti problematiku tržišnog plasmana proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranih organizama; - odlučila dati jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak na ukupan iznos od 40 milijuna USD za praćenje gradnje četiriju brodova u tvrtki Brodosplit- Brodogradilište d.o.o. Brodosplit-Brodogradilište zaključilo je sredinom ožujka ove godine ugovor o izgradnji četiri višenamjenska broda s kupcem Diocletian Shipping Limited, St. Vincent, Grenadini - tvrtkom u vlasništvu Splitske plovidbe. Ugovorena cijena svakog broda je 10 milijuna dolara, a trebaju biti isporučeni u razdoblju od 21 do 27 mjeseci od stupanja Ugovora na snagu. Za nadzor gradnje brodova i kontrolu namjenskog trošenja novca zadužena je Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d; - odlučila Tvornici cementa Umag dati na korištenje pomorsko dobro u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - industrijske luke. Vlada je ovlastila Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH za potpis ugovora, a umaška tvornica dobit će koncesiju na razdoblje od deset godina. Tim će se ugovorom Tvornica obvezati da lučko područje - pomorsko dobro koje dobiva na gospodarsko korištenje, koristi isključivo za obavljanje lučkih djelatnosti za svoje posebne potrebe. Koncesijska naknada sastojat će od stalnog i promjenjivog dijela. Stalan dio iznosi 0,70 kuna po četvornom metru kopnenog i morskog dijela zauzetog pomorskog dobra, a promjenjivi 1,10 kuna po pretovarenoj toni tereta godišnje, te. - gradu Jastrebarskom odobrila kreditno zaduživanje kod Volksbank d.d. Zagreb, banke-kćeri austrijske Oesterreichische volksbanken AG Wienna, u iznosu od 1,28 milijuna eura ili 2,5 milijuna DEM. Rok povrata kredita je 30. lipnja 2006., s počekom do 31. prosinca 2000. i kamatnom stopom tromjesečni Euroibor za marku uvećan za 6,7 postotnih bodova. Taj će se kredit iskoristiti za izgradnju i dovršetak sportskih, kulturnih i drugih objekata u području Svete Jane, i to 1,92 milijuna DEM, prvu etapu rekonstrukcije dvorca i parka Erdody, 488.000 DEM te za prvu etapu rekonstrukcije središnjeg gradskog trga, 95.000 DEM. VLADA RH O ODLUCI PREDSJEDNIŠTVA BIH Hrvatska je Vlada ovotjednom zatvorenom dijelu sjednice, među ostalim, razmotrila je odluku Predsjedništva BiH o prestanku primjene Sporazuma o gospodarskoj suradnji između RH i BiH potpisanog u Splitu 1995. godine. Vlada je zaključila kako je riječ o jednostranom raskidu međudržavnog ugovora na način protivan međunarodnom pravu i odredbama samoga Sporazuma. Zaštićujući hrvatske gospodarske interese Vlada je odlučila uvesti carinski režim na svu robu uvezenu iz BiH. Istodobno, BiH upućen je nacrt novog Sporazuma o gospodarskoj suradnji kako bi se zadržala dobra trgovinska suradnja dviju država. Vlada je prihvatila godišnji obračun državnih robnih zaliha za 1998. godinu, izvješće o upravljanju državnim robnim zalihama za istu godinu i prijedlog odluke o količinama i razmještaju po mjestima skladištenja stalnih državnih robnih zaliha s popisom proizvoda. Odobren je predujam sanacijskoga kredita za isplatu plaća Reviji d.d. u Šibeniku. Hrvatskoj radio-televiziji odobrena je suglasnost za zaduženje kod njemačke banke i dano državno jamstvo za kredit od 50 milijuna DEM kako bi se dovršili radovi na Velikom studiju B-30. Vlada je prihvatila izvješće o stanju brodogradiliša u sanaciji s prijedlogom mjera. Vlada je povisila svote carine po mjernoj jedinici pri uvozu ulja od soje, sjemena suncokreta i repice ili gorušice kako bi zaštitila domaću proizvodnu. Svojim zaključkom Vlada je obvezala ministarstva da žurno izrade procjene šteta za gospodarstvo Republike Hrvatske izazvanih vojnim djelovanjem Sjeveroatlantskog saveza na SRJ. MINISTAR PORGES O SUSPENZIJI TRGOVINSKOG SPORAZUMA Ministar gospodarstva Nenad Porges ocijenio je kako je loše da se u Uredu visokog predstavnika za BiH Carlosa Westendorpa nije našlo snage i mogućnosti da se ubrzanim tempom pregovara o novopredloženom trgovinskom sporazumu između Hrvatske i BiH. Platformu za taj novi sporazum hrvatska je Vlada utvrdila još u svibnju prošle godine, izjavio je Porges novinarima u povodu jučerašnje odluke bosanskohercegovačkog Predsjedništva o suspenziji trgovinskog sporazuma između Hrvatske i Federacije BiH. Porges je kazao kako se u vezi s predloženim sporazumom o trgovinskoj suradnji između Hrvatske i BiH, tek prije mjesec dana po prvi put sastao s izaslanstvom BiH, ali u njemu nije bilo predstavnika srpskog entiteta. Također je rekao kako je Hrvatska bila svjesna da sporazum koji je suspendiran neće izdržati test vremena i da ga je potrebno mijenjati, pa je stoga i predložen novi. Inače, po dosad vrijedećem sporazumu, hrvatska je roba imala povlašten carinski status pri uvozu u BiH. Njegovom suspenzijom na proizvode iz Hrvatske ubuduće bi se primjenjivao Zakon o carinskoj tarifi BiH. Suspenziju sporazuma treba potvrditi Ustavni sud BiH, no on odmah stupa na snagu i primjenjivat će se na svim carinskim ispostavama BiH. O HRVATSKOJ PROMETNOJ STRATEGIJI Hrvatski državni sabor prihvatit će do ljetne stanke rada Strategiju prometnog razvitka Hrvatske, a riječ je o iznimno važnom dokumentu jer je promet jedan od stupova našeg gospodarstva koji nas najprije može integrirati u Europu i na najbolji način vrednovati sve druge gospodarske djelatnosti, istaknuo je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec na Međunarodnom znanstvenom savjetovanju koje se o temi "Promet na prijelazu u 21. stoljeće" održava u Opatiji. Naglasio je kako je Strategija rezultat rada niza znanstvenih institucija i brojnih stručnjaka, a prije njezine izradbe bilo je potrebno prilagoditi hrvatsko zakonodavstvo europskom i svjetskom sustavu, verificirati naše programe pri stranim konzultantima i pri Europskoj i Svjetskoj banci - što je posebno značajno sa stajališta stranih ulaganja, te definirati paneuropske prometne koridore u koje je naša zemlja uključena. Potrebno je čvrsto utvrditi koliki će dio bruto nacionalnog proizvoda biti namijenjen prometu, a predviđa se da bi taj iznos mogao biti na razini pet posto, od kojih će najviše, otprilike 40 posto, biti namijenjeno cestovnom prometu, kazao je Lužavec. Naglasio je težnju za koncesijskim pristupom izgradnji prometnica, jer je to, napomenuo je, direktno ulaganje stranog kapitala u Hrvatsku, no, taj je model ograničen jer velik broj objekata koji će se graditi ne mogu svojom frekvencijom vraćati uloženo. Govoreći o razvoju cestovnog prometa, ministar Lužavec je naznačio značenje realizacije glavnih pravaca, kako onih koji pripadaju međunarodnim koridorima, tako i onih koji povezuju Hrvatsku unutar državnih granica. Željeznicu koja je, kazao je, velik problem i zemljama sa znatno snažnijim gospodarstvom, treba održavati na razini sukladnoj interesima i mogućnostima gospodarstva i građana. Zračni je promet u Hrvatskoj, rekao je ministar, razvijen i suvremen, posebice kada je riječ o kontroli letenja i o ulaganjima u nabavu šest modernih "air buseva" za potrebe nacionalnog avioprijevoznika, a i nacionalni linijski putnički brodar "Jadrolinija" sada, nakon znatnih ulaganja, ima flotu brodovlja na starosnoj razini bliskoj drugim europskim zemalja. U telekomunikacijama učinjeno je najviše, ali moramo i dalje ustrajati na njihovu razvoju jer se taj sustav ubrzano globalizira i ne dopušta zaostajanje, drži Lužavec. Ministar pomorstva, prometa i veza zaključno se zauzeo da se pravilno sagledaju ratna događanja u našem okružju i da se na njih pravodobno reagira dugoročno vrijednim odlukama. POJAČANA PROMOCIJA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U NJEMAČKOJ Ministarstvo turizma RH od idućeg će tjedna pojačati promociju hrvatske turističke ponude na njemačkom emitivnom tržištu. Kako bi se smanjila napetost na turističkom tržištu zbog 'kosovske krize' i Nijemcima ukazalo na Hrvatsku kao sigurnu zemlju, u Njemačkoj će se do kraja ovoga mjeseca održati četiri konferencije za novinare, istaknuo je ministar turizma Ivan Herak. Riječ je o sklopu agresivnijih promotivnih aktivnosti koje poduzima Ministarstvo turizma na inozemnim emitivnim tržištima. Namjera je ukazati na Hrvatsku kao sigurnu zemlju", rekao je Herak, najavljujući kako će nakon Njemačke, hrvatsko Ministarstvo turizma agresivnije krenuti i na tržišta Slovenije, Mađarske i Italije. To je, uvjetno rečeno, i odgovor na priopćenje kojega su prije nekoliko dana njemački turoperatori ADAC Reisen i I.D. Riva Tours poslali Ministarstvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), zrakoplovnoj tvrtki Croatia Airlines te turističkim zajednicama Istarske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije. Dva najveća njemačka turoperatora sugeriraju poduzimanje pojačanih promotivnih aktivnosti radi sprječavanja dalnjeg otkazivanja rezervacija njemačkih turista za Hrvatsku i uklanjanja mogućih negativnih posljedica za hrvatski turizam. Njemački turoperatori, upozoravajući na zaustavljanje bukinga, te na opasnost storniranje dijela rezervacija za glavnu turističku sezonu, od hrvatskog su Ministarstva turizma zatražili da objavi priopćenje o stanju sigurnosti u Hrvatskoj te organizira konferenciju za novinare u kojoj će se govoriti o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji. Oni su predložili da se do konca ovoga mjeseca u Frankfurtu organizira konferencija za novinare na kojoj će biti nazočni hrvatski ministar turizma, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova RH te Croatia Airlinesa. TDR-U ZABRANA DALJNJEG STJECANJA DIONICA TDZD-A Savjet Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja (AZTN) predložio je ravnateljici Agencije da donese rješenje o hitnoj mjeri kojom se Tvornici duhana Rovinj (TDR) zabranjuje svako daljnje stjecanje dionica Tvornice duhana Zadar (TDZD) do okončanja postupka ocjene koncentracije. Hitna je mjera donijeta zbog procjene Savjeta da u navedenom slučaju postoji mogućnost nastanka izravnog štetnog učinka. TDR je obvezan da bez odgode Agenciju obavijesti je li stekao dionice koje je Croatia osiguranje d.d. imala u TDZD-u. Hitna mjera donosi se u slučaju da određeno ponašanje poduzetnika prijeti nastankom izravnog štetnog utjecaja za druge poduzetnike, pojedina gospodarska područja ili interese potrošača. Agencija će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja od strane TDR-a. Članovi Savjeta obaviješteni su o razgovoru predstavnika Agencije s generalnim direktorom Hrvatskih telekomunikacija (HT) Ivicom Mudrinićem u svezi s nizom postupaka koje su različiti poduzetnici protiv HT-a pokrenuli pred AZTN-om. HT-ovi su predstavnici očitovali visok stupanj kooperativnosti glede primjedaba Agencije koje se odnose na autorizaciju GSM uređaja. Za iste je dosad, uz ostalo, HT-u bilo potrebno predočiti dokaze o načinu stjecanja vlasništva nad GSM uređajem (račun o kupnji ili potvrda o plaćenoj carini), što je Agencija ocijenila nedopuštenim. Raspravljajući o atestiranju bežičnih telefona, HT-ovi su predstavnici obećali da će ateste izdavati u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Zbog nepotpunosti dostavljene dokumentacije, Savjet je zaključio da će koncentraciju poduzetnika Europapress holding (EPH) iz Zagreba i West Allgemaine Zeitung (WAZ) iz Essena, moći ocijeniti nakon što EPH Agenciji dostavi podatke o ukupnom prihodu WAZ-a. Savjet je razmatrao ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji kojima su Croatia osiguranje i Euroherc osiguranje d.d. ugovorili položaj ekskluzivnog (jedinog) osiguravatelja u stanicama za tehnički pregled vozila u Bjelovaru i Benkovcu. Odredbe tih ugovora Agencija je ocijenila nedopuštenima. Ugovore o franchisingu, koje je McDonald's Hrvatska d.o.o. potpisao s poduzetnicima u Karlovcu i Velikoj Gorici, Savjet je ocijenio sukladnim odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, izvjestili su iz Agencije. U PRVA TRI MJESECA 42 STEČAJA U Hrvatskoj su tijekom prva tri mjeseca ove godine, po objavama u Narodnim novinama, pokrenuta ukupno 42 stečajna postupka nad domaćim trgovačkim društvima. Izmjene i dopune Stečajnog zakona, koje se od nedavno primjenjuju, trebale bi, između ostalog, ubrzati i povećati broj stečajnih postupaka, te povećati odgovornosti članova uprava tvrtki - dužnika za pokretanje stečaja. Državna pravobraniteljstva pokretat će stečajni postupak protiv dužnika u ime pravnih osoba - vjerovnika koje pravobraniteljstva zastupaju po zakonu. U Trgovačkom sudu u Zagrebu isitču kako bi dio tih izmjena, koje povećavaju odgovornosti članova uprava te način nadoknada za rad stečajnih upravitelja, trebao znatno ubrzati stečajne postupke. Izmjenjeni zakon uključuje i njihovu bolju stručnost, veću odgovornost te nagradu za uspješno dovršen posao. Na takav bi se način nagrada stečajnom upravitelju određivala iz postotka ukupne unovčene stečajne mase, što bi - i prema mišljenju hrvatske Vlade koja je i predložila te izmjene - trebalo pridonijeti kvalitetnijem radu upravitelja te ubrzanju stečajnih postupaka. Ubrzanju stečajnog postupka pridonijet će i povećanje iznosa vrijednosti imovine stečajnih dužnika za koje se primjenjuju odredbe o stečaju male vrijednosti. Iznos se podiže s milijun na dva milijuna kuna. Ubuduće će zaposlenici i sindikati moći pokrenuti stečaj tvrtke bez uplate sudskih pristojbi, dok će ti troškovi pasti na teret proračunskih sredstava sudova. 2. HRVATSKE TVRTKE KONČAR-MONTAŽNI INŽENJERING UVEO ISO-9001 Končar-Montažni inženjering d.d., 17. je društvo u sastavu Končar- Elektroindustrije koje je ovih dana dobilo certifikat sustava kakvoće ISO-9001. Certifikacijsku provjeru provela je švicarska tvrtka SGS, tj. njezina ispostava u Rijeci SGS Adriatica d.d. Sa SGS Adriatica to je Končarovo društvo sklopilo i ugovor o trogodišnjoj suradnji. Tako će se jednom godišnje u Montažnom inženjeringu provoditi provjera sustava kakvoće, a od 2002. i recertifikacija. Ovogodišnji planovi te tvrtke, koja se bavi isporukom opreme, demontažom i ispitivanjem elektroenergetskih i industrijskih objekata, obuhvaćaju povećanje proizvodnje i s tim u vezi ulaganja u visini od 250.000 kuna. SMANJENJE ULAGANJA U INA-NAFTAPLINU INA - Naftaplin ove će godine, sukladno planovima i trenutačno niskoj cijeni nafte na svjetskom tržištu, smanjiti ulaganja u dugotrajnu imovinu. Po podacima te tvrtke, planira se investirati približno 85 milijuna USD ili 12 posto manje nego lani. Najviše bi se, približno 36 milijuna USD, uložilo u istražne i razradne radove u inozemstvu. S otprilike 33 milijuna USD financirali bi se razradni radovi na sjevernom Jadranu, dok se 5,5 milijuna USD planira investirati u istražne i razradne radove u Hrvatskoj. U INA-Naftaplinu namjeravaju tijekom ove godine u tehnološke objekte uložiti 9,5 milijuna USD, dok bi se za nabavku opreme izdvojilo 215 tisuća USD. INA PRESTALA PROIZVODITI LOŽIVO ULJE LAKO SPECIJALNO Državna naftna kompanija Ina od prošloga je tjedna prestala proizvoditi loživo ulje lako specijalno (LU LS) u riječkoj Rafineriji nafte. Umjesto toga, kao zamjensko gorivo nudi loživo ulje ekstra lako (LU EL), proizvod sličnih kemijskih i primjenskih karakteristika, u prodaji poznato i kao lož ulje za domaćinstvo. Loživo ulje ekstra lako skuplje je otprilike deset posto, ali mu ne treba predgrijavanje i lakše gorivo za potpalu, što smanjuje troškove. To je gorivo boljih ekoloških i tehnoloških karakteristika i kvaliteta, nižeg viskoziteta i sadržaja sedimenta te pepela, s tri puta manjim sadržajem sumpora od loživog ulja lakog specijalnog. Razlozi prestanka proizvodnje loživog ulja lakog specijalnog su prvenstveno ekološki, ali i racionalizacija proizvodnje i potrošnje goriva. Odluka o prestanku njegove proizvodnje temelji se i na Vladinoj Uredbi o standardima kakvoće tekućih naftnih goriva iz kolovoza 1997. Ta je uredba na tragu europskih trendova smanjenja sadržaja sumpora u plinskim i loživim uljima, a određuje da se sadržaj sumpora u loživom ulju ekstra lakom s jedan smanjuje na 0,5 posto, odnosno na 0,3 posto od 1. siječnja 2000. Uskladištene zalihe u količinama jednomjesečne potrošnje u Ini smatraju dostatnima da se bez većih poteškoća potrošači preorijentiraju na novo lož ulje ekstra lako. NA POLJU GOLA DUBOKA DNEVNO 500.000 PROSTORNIH METARA PLINA Na dvije bušotine INA-Industrije nafte na plinsko-kondenzatnom polju Gola Duboka u Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno će se dnevno proizvoditi 500.000 prostornih metara plina te 180 prostornih metara kondenzata. U tijeku je proizvodno opremanje bušotine Gola 6, čije se otvaranje, istovremeno s bušotinom Gola 8, koja je već proizvodno opremljena, planira početkom srpnja ove godine. Do kraja se godine na tim dvijema bušotinama očekuje ukupna proizvodnja od 100 milijuna prostornih metara plina i 8.700 tona kondenzata. LUKA SPLIT OSTVARILA 231,76 TISUĆA KUNA DOBITI Luka Split prošle je godine ostvarila 23,8 milijuna kuna ukupnih prihoda i 231,76 tisuća kuna dobiti. Prošle je godine prekrcano 58,21 tisuću tona tereta, što je 79 posto više nego preklani. Pritom se 45,39 tisuća tona odnosilo na generalni teret, 60 posto više, a ostatak na rasuti teret, 213 posto više. U tom je razdoblju u splitsku teretnu luku uplovilo ukupno 45 brodova. MODERNIZACIJA PROIZVODNJE ĐURE ĐAKOVIĆA BEŠAVNIH BOCA Tvrtka Đuro Đaković Bešavne boce d.d. iz sastava holdinga Đuro Đaković planira do iduće godine uložiti ukupno 10,3 milijuna DEM u modernizaciju proizvodnje. U nabavku nove opreme uložit će se devet milijuna DEM, a preostali dio u nužne građevinske radove. Sadašnja razina proizvodnje ne osigurava ekonomičnost i rentabilnost poslovanja, a dovela je i do pada kvalitete proizvodnje i gubitka tržišta. Stoga je sredinom prošle godine izrađen program tehničko- tehnološkog restrukturiranja tvrtke, kako bi se vratile pozicije na tržištu. Ta tvrtka iz sastava holdinga Đuro Đaković sada godišnje proizvodi 40.000 komada bešavnih čeličnih boca, ukupne vrijednosti 5,5 milijuna DEM. Polovina proizvodnje plasira se na inozemno tržište. Nakon ulaganja, uz povećanje proizvodnje i primjenu suvremenih tehnologija, započet će proizvodnja boca od kompozitnih materijala. U poslovodstvu tvrtke ističu kako bi tada započela druga etapa restrukturiranja, u kojoj je predviđeno zajedničko ulaganje s američkim partnerom i preuzimanje licenci, o čemu su pregovori u tijeku. COSUN SPREMAN ISPLATITI DUG KOOPERANTIMA VIROVITIČKE ŠEĆERANE Nizozemska kompanija Cosun, većinski vlasnik Tvornice šećera Virovitica, spremna je isplatiti zaostali dug kooperantima za repu prošlogodišnjeg roda u iznosu od 69 milijuna kuna, kazao je savjetnik te kompanije Henry Wynaendts. Prva tranša od 18 milijuna kuna već se nalazi na računu Privredne banke Zagreb, a isplata bi trebala započeti čim se dogovore administrativni detalji, točnije, čim Cosun dobije garancije od svih mjerodavnih hrvatskih ministarstava i institucija da će novac doći do seljaka, istaknuo je Wynaendts. Novac za repu kooperantima će se isplatiti iz 127 milijuna kuna, namijenjenih za dokapitalizaciju Tvornice šećera Virovitica. Već idućeg tjedna s predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija sastat će se savjetnik kompanije Cosun za Hrvatsku Branko Salaj i dogovoriti detalje oko isplate, a nakon dobivanja garancije, ostatak novca mogao bi biti isplaćen u idućih dva tjedna. U Cosunu ističu kako je potrebno što hitnije uvesti red na hrvatskom tržištu šećera, zaustaviti nelegalan uvoz koji otežava poslovanje svih hrvatskih šećerana, a dosadašnji razgovori s nadležnim ministarstvima o tom problemu su ohrabrujući. Tvornica šećera Virovitica lani je poslovala s gubitkom od 100 milijuna kuna. Potrebno je pronaći rješenje s vjerovnicima, a posebice bankama, kako bi se riješio taj golemi teret. No, u ovom je trenutku najvažnija isplata prošlogodišnjeg duga kooperantima kako bi se nastavila proizvodnja i već započeta ovogodišnja sjetva šećerne repe. Kako kažu u Udruzi proizvođača šećerne repe iz devet županija koje proizvode za virovitičku šećeranu, ovogodišnja sjetva repe trebala bi biti obavljena na 9.000 hektara, a u ovom je trenutku prekinuta zbog nedostataka novca. O isplati zaostaloga duga, objašnjavaju u Udruzi, ovisi egzistencija 7.000 kooperanata, odnosno 27.000 ljudi koji su vezani uz poslovanje virovitičke šećerane. PODRAVKA PROŠLE GODINE OSTVARILA 68 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Koprivnička prehrambena industrija Podravka, koja u svom sastavu ima i farmaceutsku tvrtku Belupo, prošle je godine poslovala uspješno, ostvarivši neto dobit od 68 milijuna kuna što je za 223,8 posto više nego u 1997. godini. Ukupan ostvaren prihod u odnosu na 1997. porastao je 8,10 posto i iznosi 2,61 milijardi kuna, dok je prodaja porasla 8,86 posto. Nadzorni odbor Podravke na svojoj je nedavnoj sjednici usvojio je financijska izvješća za prošlu godinu. Dioničari Podravke trebali bi na skupštini dioničara, sazvanoj za 18. lipanj ove godine, prihvatiti prijedlog odluke Uprave i Nadzornog odbora o rasporedi dobiti. Prema tom prijedlogu dioničarima bi trebala biti isplaćena dividende od tri kune po redovnoj dionici i 310.833 DEM za povlaštene dionice Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Prodaja na domaćem tržištu, u odnosu na prethodnu godinu porasla pet posto i iznosila je 1,39 milijardi kuna. Udjel prodaje na domaćem tržištu iznosio je 56 posto, dok je ostatak ostvaren na inozemnim tržištima, poglavito zemalja srednje i istočne Europe - strateških tržišta Podravka. Prodaja na inozemnim tržištima porasla je lani 14 posto na 1,09 milijardi kuna. U strukturi izvoza lani je najvažnija zemlja bila Poljska, kažu u Podravci, s udjelom u ukupnoj prodaji od 14,6 posto, odnosno trećinom ukupnog izvoza. Slijedi Slovenija s udjelom u ukupnoj prodaji od osam posto, zatim BiH s udjelom od 5,8 posto itd. PRIJELOMNA GODINA ZA PODRAVKINU TVORNICU VOĆE Redizajnom proizvodnog asortimana, uvođenjem novih proizvoda te jačim promidžbenim aktivnostima Tvornica Voće koprivničkog prehrambenog koncerna Podravka ove će godine nastojati povećati prihode i profitabilnost. U toj Podravkinoj tvornici kažu da je ova godina ključna. Planira se postići da izravni troškovi proizvodnje ne premašuju plan, te zaustaviti trend pada prodaje. Prošle je godine proizvodnja bila devet posto manja nego u 1997. i 22 posto niža od plana. Ostale podatke o poslovanju te tvornice u Podravci drže poslovnom tajnom. Najviša razina proizvodnje ostvarena je 1992., kada je trećina proizvodnje bila plasirana na inozemna tržišta, među kojima i u SAD. Od tada, proizvodnja je padala u prosjeku za deset posto na godinu. OTVOREN PRODAJNI CENTAR PIK VRBOVCA Prodajni centar PIK Vrbovca, koji na površini od 3200 metara četvornih nudi otprilike 8.000 proizvoda, otvoren je prošloga petka u Zagrebu u Ulici Zavrtnica, a najveći je PIK-ov objekt u sustavu maloprodaje. Uz proizvode PIK Vrbovca, koji čine gotovo polovicu ponude (45 posto), građani u centru mogu kupiti i proizvode drugih tvrtaka, poput Kraša, Francka itd. Cijene mesa i mesnih prerađevina iz vlastite proizvodnje PIK je snizio za 13 posto. Prodajni je centar otvoren svakim danom od 8 do 20 sati, a nedjeljom od 8 do 12 sati. Otvoreni prodajni centar četvrti je PIK- ov centar u Zagrebu. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA OSIGURALO HRANU ZA "AGROKOKINU" PERAD Ministarstvo gospodarstva priopćilo je u srijedu da je putem Ravnateljstva za robne zalihe osiguralo isporuku dostatnih količina kukuruza za premošćivanje kriznog stanja u prehrani nesilica na "Agrokokinim" peradarskim farmama. Ministarstvo gospodarstva istodobno je posebnim sporazumom, zasnivanjem založnog prava na nekretnine tvrtke, osiguralo naplatu potraživanja za dosadašnja "Agrokokina" dugovanja Ravnateljstvu za robne zalihe. Tim sporazumom deblokiran je i "Agrokokin" žiro račun. Radnici "Agrokoke" u utorak su na prosvjedu upozorili da zbog blokade žiro računa "Agrokoka" više ne može osigurati redovitu prehranu peradi, koja je počela ugibati jer već nekoliko dana nema što za jesti. Pritom su zaprijetili da će, ako im se odmah ne isporuče potrebne količine hrane, u petak doći zajedno s pilićima prosvjedovati pred Banske dvore. OSJEČKI CENTAR ZA UNAPREĐIVANJE STOČARSTVA REINVESTIRA DOBIT Osječki centar za unapređivanje stočarstva u prošloj je godini ostvario dobit od 318.000 kuna. Najveći dio, 298.000 kuna, reinvestirat će se ponajprije u dobivanje i unapređivanje kvalitete genetskog materijala, rečeno je na nedavnoj glavnoj skupštini dioničara toga društva u Osijeku. Kako ocjenjuju u tom centru, za daljnji je razvitak centra, posebice ulazak na međunarodno tržište, nužan pristup Hrvatske europskim integracijama. Istaknuto je kako tvrtka posjeduje kvalitetne rasplodne bikove za koje su zainteresirani nizozemski i mađarski partneri, ali ih ne može izvesti jer Hrvatska nije član tih integracija. Jedna od zadaća Centra bit će i podizanje razine znanja stočara na seoskim gospodarstvima. ONEMOGUĆENO ULAGANJE BAT-A U ZADARSKU TVORNICU DUHANA Prijedlog multinacionalne duhanske kompanije British American Tobacco (BAT) o ulaganju u Tvornicu duhana Zadar, vrijednom otprilike 14,5 milijuna DEM, kako sada stvari stoje, otpada, rekli predstavnici te duhanske korporacije. Gotovo širom otvorena vrata za planirano ulaganje i pokretanje proizvodnje u zadarskoj duhanskoj industriji, zbog donedavno iskazanih simpatija većine dioničara te tvrtke, počela su se naglo zatvarati. Ključ trenutne pozicije BAT-a vlasnička je struktura koja im zbog posljednjih sudskih rješenja ne ide u prilog. Naime, 12 malih dioničara zadarske tvrtke odlučilo je sudskim putem zatražiti poništenje, prema njima, nezakonite odluke kojom je Hrvatski fond za privatizaciju u prosincu prošle godine s istima raskinuo ugovore o kupoprodaji dionica, a zbog njihovog neplaćanja. Sudskom odlukom od 22. ožujka, istaknuli su predstavnici BAT-a, donijeto je privremeno rješenje kojim se dva posto dionica, navedenih malih dioničara, ustupa odvjetniku Goranu Suiću čime on dobiva i pravo glasa na te dionice. Istovremeno, pokrenut je i sudski postupak od strane Tvornice duhana Rovinj (TDR) protiv poslovodstva zadarske tvornice, a na osnovi neisplaćenog dugovanja iz 1996. godine. Jamstvo na taj kredit TDR-a osobno je svojim dionicama, u zamjenu za neplaćanje tog kredita, dao Ivica Crljenko, direktor duhanskog prerađivača iz Zadra. Tako se uspjela ishoditi odluka suda kojom se istom odvjetniku daje pravo raspolaganja i Crljenkovim dionicama. Sve u svemu, a uprkos tome što su HFP i Crljenko uložili žalbe na te odluke, BAT je sa 77 posto glasova dioničara spao na nešto manje od 75 posto. To je upravo nedovoljno da bi na glavnoj skupštini dioničara zadarske Tvornice duhana, koja je zakazana za 12. svibnja, BAT progurao namjeru o dokapitalizaciji te tvrtke. TDZ USKORO ZAPOČINJE LICENCNU PROIZVODNJU CIGARETA CAMEL Tvornica duhana Zagreb (TDZ) uskoro će započeti s proizvodnjom cigareta Camel full flavour, koje će se na omaćem tržištu pojaviti prije početka ovogodišnje turističke sezone. Rezultat je to proširenog sporazuma o nastavku poslovne suradnje što ga je zagrebačka Tvornica duhana potkraj prošlog tjedna potpisala s američkom duhanskom kompanijom R. J. Reynolds. Sporazum predviđa i nastavak licencne proizvodnje prestižnih marki cigareta Winston i Winston lights, a njime je dogovoreno i usklađivanje kvalitete licencnih proizvoda s međunarodnim normama kvalitete. R. J. Reynolds druga je najveća duhanska kompanija u SAD-u s tradicijom poslovanja dužom od 120 godina. Među deset najprodavanijih američkih cigaretnih marki četiri pripadaju kompaniji Reynolds. PAD PRIHODA I DOBITI NARODNIH NOVINA Javno poduzeće Narodne novine, koje se bavi nakladničkom, tiskarskom i trgovačkom djelatnošću, lani je ostvarilo 413,5 milijuna kuna ukupnih prihoda, 14 posto manje nego godinu dana ranije. Pritom je bruto dobit iznosila 54,7 milijuna kuna, 22 posto manje, koja je nakon oporezivanja bila 37,5 milijuna kuna. Pad kupovne moći stanovništva, snižavanje cijena radi veće konkurentnosti, zabrana isporuka robe velikim dužnicima te zahtjevne obveze prema proračunu, prema mišljenju poslovodstva Narodnih novina, doveli su do smanjenja prometa u prošloj godini. Tijekom protekle tri godine to je poduzeće u izgradnju tiskare i distributivnog središta, objekte trgovačke mreže i informacijski sustav, investiralo 60 milijuna kuna. Izgradnja tiskare i distributivnog središta započela je još 1996. na lokaciji Savski gaj u Zagrebu, jer je postojeća tiskara malih proizvodnih mogućnosti. Samo u njezinu izgradnju i opremanje utrošeno je 40 milijuna kuna. Prosječna neto plaća u Narodnim novinama prošle je godine uvećana za 4,5 posto na 3113 kuna, a broj zaposlenih smanjen je za osam djelatnika koji su otišli u mirovinu, na 703. Planom investicija za ovu godinu poslovodstvo tog javnog poduzeća predviđa početak preuređenja prodavaonice Zagreb 2, na Trgu hrvatskih velikana, u modernu robnu kuću te ulaganja u tvrtkin informatički sustav. PONUDA PRIZVODA I USLUGA ZAGREBAČKIH TVRTKI NA INTERNETU Informacije o proizvodima i uslugama koje se nude na području Zagreba mogu se od početka ožujka pronaći na Internet stranicama www. ponuda.com. Stranica potencijalnom kupcu daje informacije o samom proizvodu, njegovoj maloprodajnoj cijeni i podatke o ponuditeljima, uz fotografiju proizvoda. Trenutačno se na stranicama www. ponuda.com mogu pronaći podaci za približno tisuću proizvoda, podijeljenih u osam područja - automobili, elektronika, informatika, kozmetičke usluge, kućanski aparati i bijela tehnika, mali kućanski aparati, namještaj i sport. "Zašto obilaziti trgovine", moto je poslovanja tvrtke Spoin iz Zagreba, autora spomenutih stranica, a poslovodstvo tvrtke napominje kako je cilj otvaranja Internet stranica bio omogućavanje stalnog pristupa i usporedbe ponuda različitih ponuditelja građanima Zagreba, a kasnije i Hrvatske. POVRATAK BRITANSKE SAGE NA HRVATSKO TURISTIČKO TRŽIŠTE Jedan od najvećih britanskih turoperatora Saga Holidays, specijaliziran za turiste tzv. treće životne dobi, od 2. svibnja ponovno se vraća na hrvatsko turističko tržište. U njegovoj organizaciji u cavtatski hotel "Croatia" početkom toga mjeseca stiže prva skupina od četrdesetak britanskih gostiju. Nakon nekoliko tjedana prekida, Saga ponovno započinje s rezervacijama hrvatskih turističkih aranžmana na području Dubrovačko- neretvanske županije. Ipak, neki su Sagini gosti svoje aranžmane s razdoblja pred i glavne turističke sezone prebacili u razdoblje posezone, ističu u hotelu "Croatia". Dnevni buking još nije zadovoljavajući, pa će se na britanskom tržištu uskoro krenuti s dodatnim oglašavanjem hrvatske turističke ponude. Unatoč teškoj situaciji koja trenutno vlada u hrvatskom turizmu, poslovodstvo hotela "Croatia" drži da ne bi trebalo smanjivati cijene osnovnih turističkih usluga za glavnu turističku sezonu. Time se ne bi dodatno povećala konkurentnost, ali bi se ugrozili pregovori s inozemnim partnerima za iduću turističku sezonu. Iznenađuje činjenica da i domaći gosti otkazuju svoje aranžmane na području te županije. No, pravo stanje rezervacija domaćih turista znat će se nakon turističkog sajma ITTF-a, koji će se održati u svibnju u Zagrebu, kažu u tom hotelu. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA ĆE TRAŽITI OD MMF-A NOVI STANDBY ARANŽMAN Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro rekao je u petak u Londonu da će Hrvatska zatražiti između 150 i 200 milijuna USD od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za novi standby aranžman. Točna svota ovisit će o hrvatskoj kvoti, rekao je Škegro za Dow Jones Newswires na rubu godišnje ekonomske konferencije za Srednju Europu koju organizira "The Wall Street Journal". Hrvatskoj je u ovom trenutku potreban kredit zbog šteta koje njezino gospodarstvo trpi zbog napada NATO-a na SRJ. Škegro je rekao da će uvjeti za novi kredit uključiti uravnoteženje proračuna i smanjenje potrošnje. Hrvatska već ima odobren aranžman s MMF-om u vrijednosti od 492 milijuna USD, ali je od te svote povukla samo tranšu od 40 milijuna USD. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb prošloga je tjedna rekao da "oko Uskrsa gotovo nije bilo turista u Dubrovniku", dok je sjeverni dio obale zabilježio sličan broj gostiju kao i prošle godine u to vrijeme. Hrvatskoj su u ovom trenutku veoma potrebni turisti zbog negativnog trenda u gospodarstvu i propadanja nekoliko banaka, ocjenjuje Dow Jones Newswires. Dodaje da je bruto domaći proizvod pao za 4.6 posto u četvrtom tromjesečju 1998. godine, a Škreb je rekao da će vjerojatno i prvo tromjesečje ove godine također zabilježiti pad. Kuna je u istom razdoblju pala gotovo deset posto u odnosu na DEM i euro, iako je NBH gotovo 800 milijuna deviznih rezervi za zaustavljanje pada kune. To predstavlja mnogo više od uobičajene sezonske deprecijacije hrvatske valute, a NATO-ovi napadi na SRJ spriječili su obrat trenda u travnju što se inače uobičajeno događa uz početak ljetne turističke sezone. Iako je Škreb izrazio uvjerenost da neće biti novih političkih uvjeta za dobivanje kreditne linije MMF-a, ipak je dodao da se od vlade očekuje smanjenje potrošnje. TEHNIČKA POMOĆ SVJETSKE BANKE HRVATSKOJ Svjetska banka odobrila je u utorak Hrvatskoj mali, ali značajan zajam za tehničku pomoć u razvoju privatnog sektora hrvatskoga gospodarstva. Iznos od 7,3 milijuna USD dodijeljen je na rok od 15 godina s pet godina počeka i uz uobičajenu LIBOR kamatu. Tim će se novcem, uz ostalo, pomoći usklađivanje katastarskih oznaka, osposobljavanje državnog statističkog ureda, potporu Agenciji za sanaciju banaka i uspostavi nove agencije za nadzor komunalnih usluga. U priopćenju Svjetske banke se navodi kako ovim zajmom banka želi pomoći stvaranje i razvoj pravnog i institucionalnog okvira potrebnog za daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva, privatnoga poduzetništva i financijskih servisa. Hrvatska je kao članica Svjetske banke od 1993. godine za 17 projekata dobila više od 754 milijuna USD kredita. OVE GODINE HRVATSKOJ DOZVOLJEN IZLOV 950 TONA TUNE Travanj je mjesec u kojem u Hrvatskoj počinje tunolovna sezona. Odlukom Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT), Hrvatska ove godine ima pravo izloviti 950 tona te najskuplje riblje vrste. Radi racionalnog gospodarenja i zaštite tune, od 1. svibnja do 1. lipnja, zabranjeno je loviti je mrežom tunolovkom, a od 1. lipnja do 1. kolovoza parangalima uz uporabu brodova dužih od 24 metra. Izlovna kvota od 950 tona koju smo dobili za ovu godinu jako je dobra, kažu u Upravi za ribarstvo. Objašnjavaju da to konkretno znači da Hrvatska u ukupnom svjetskom izlovu tune od 32.000 tona na godinu, sudjeluje s gotovo tri posto, što nije uspjelo ni znatno poznatijim ribarskim zemljama. Za iduću godinu izlovna je kvota nešto manja i iznosi 876 tona, no to je trostruko više u odnosu na kvotu koja je bila utvrđena za 1995. Da bi se izborila za razmjerno velike izlovne kvote, Hrvatska je u kratkom roku i oštrim tempom morala obaviti niz poslova, uz ostalo, postati članicom ICCAT-a, izboriti se za priznanje nove, povoljnije ribolovne statistike. U toj Upravi, pojašnjavaju kako je "problem" s tunama i svom visokomigratornom ribom (igluni, male tune - palamide) taj što nisu pod izravnim suverenitetom obalnih zemalja, nego pod nadzorom međunarodnih organizacija. U slučaju Hrvatske nadležna je Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT), čije je sjedište u Madridu. Ta organizacija, koja nadzire i međunarodnu trgovinu tunama, traži dosljedno poštivanje izlovnih kvota i racionalno gospodarenje. Zemljama koje se ne pridržavaju pravila može uvesti različite sankcije, npr. zabraniti trgovinu ribom. Ta je mjera sada na snazi protiv Hondurasa, Paname i Belizea. Hrvatska tuna uglavnom se izvozi i to na japansko tržište, jedino pravo tržište za tu vrstu ribe. U Hrvatskoj se o tuni intenzivnije počelo govoriti koncem 1995. godine, kada su se njezinim uzgojem počeli baviti povratnici iz Australije. Danas su u punom pogonu četiri uzgajališta, a dva se formiraju. Većina se uzgajališta nalazi na zadarskom području. U četiri uzgajališta, ovisno o sezoni, izravno je angažirano od 150 do 200 ljudi. Ukupno, ta djelatnost zapošljava otprilike 500 ljudi. U osnovna sredstava (brodove, kaveze) do sada je uloženo približno 30 milijuna USD. S POČETKOM NATO-VIH NAPADA OBUSTAVLJENE SU ISPORUKE NAFTE ZA SRJ Hrvatska je od trenutka pokretanja NATO-vih napada prekinula isporuku nafte SRJ, izjavio je ministar gospodarstva Nenad Porges komentirajući nedavne navode norveške novinske agencije NTB. Ta agencija, pozivajući se na neimenovanog stručnjaka jedne tankerske prijevozničke tvrtke, navodi da "Srbija sada najveći dio nafte uvozi preko Hrvatske". Hrvatska naftna kompanija INA, dodao je Porges, imala je određene ugovorene isporuke Republici Srpskoj, no do polovice ožujka sve je isporučeno. Od početka NATO-ve akcije obustavljene su sve isporuke Jugoslaviji i Republici Srpskoj, opetovao je Porges dodajući kako norveški izvori ne oslikavaju pravo stanje. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA RASPRAVA O PRIJEDLOGU NOVOG CARINSKOG ZAKONA U HGK Prijedlog novog Carinskog zakona, kojega je početkom ovog mjeseca hrvatska Vlada uputila na prvo čitanje u Hrvatski državni sabor, bio je tema rasprave u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu. Prijedlog novog hrvatskog carinskog zakona u cijelosti je usklađen s europskim carinskim standardima, a njegovim stupanjem na snagu ispunit će se jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u europske integracije, istaknule su, između ostalog, na današnjoj raspravi predstavnice Carinske uprave. Taj prijedlog na bitno drugačiji način uređuje carinski sustav te prava i obveze sudionika u carinskom postupku nego sadašnji Carinski zakon. Novim se zakonom planira uvesti europske normative u pogledu carinskih tarifa, nadzora i postupaka te carinskih obrazaca. To će biti vrlo važan korak u olakšavanju trgovine i prometa sa susjednim državama, koje su u većini slučajeva usvojile carinske propise Europske unije, bez obzira na stupanj integracije. Planira se uvesti i mogućnost da se roba upućuje s graničnog prijelaza izravno u proizvodnju ili skladište korisnika, a potom obavljao njezin pregled, čime se izbjegavaju troškovi prijevoza te čekanja robe do završetka carinskog postupka. Novost je i to da se osim javnog carinskog skladišta uvodi i privatno, koje će upotrebljavati uvoznici za smještaj robe koju uvoze. Time se napušta institut konsignacijskog skladištenja, koji ne postoji u europskom carinskom sustavu. PREDSJEDNIŠTVO HUH-A TRAŽI POJAČANU PROMOCIJU HRVATSKOG TURIZMA Predsjedništvo Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH) s ovotjedne je sjednice u Rovinju upozorilo na trenutne vrlo ozbiljne posljedice ratnih zbivanja u SRJ za hrvatski turizam te se založilo za agresivnije promotivne aktivnosti koje bi stranim tržištima dale na znanje da je Hrvatska sigurna zemlja. Promotivne aktivnosti trebale bi se posebno provesti na austrijskom, slovenskom, talijanskom, njemačkom, češkom, slovačkom i mađarskom tržištu jer su upravo turisti iz tih zemalja su prošle godine ostvarili 80 posto ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Predsjedništvo HUH-a preporučilo je svojim članicama da svaka tvrtka analizira stanje te da sačine novi tzv. krizni program i plan poslovanja. Ujedno je preporuka predsjedništva da se na svim razinama - od općine, gradova, županija do države - sačine posebni programi s prijedlogom mjera i olakšica poput subvencija, smanjivanja obveza i oslobađanja plaćanja komunalnih naknada i koncesija. Sa zaključcima s današnje sjednice Predsjedništvo HUH-a upoznat će hrvatsku Vladu, Ministarstvo turizma i Hrvatsku turističku zajednicu. FRANCUSKI TURISTI OTKAZUJU PUTOVANJE U HRVATSKU Gotovo svi skupni aranžmani francuskih turista u travnju i svibnju za Hrvatsku su otkazani zbog kosovske krize, doznaje se u utorak od hrvatskih turističkih predstavnika u Parizu. Po podacima hrvatskog turističkog predstavništva u Parizu, interes francuskih turista za odlazak u Hrvatsku bio je početkom godine 50 posto veći nego lani. U Hrvatskoj je prošle godine provelo odmore 42.000 francuskih turista, koji se tradicionalno najčešće opredjeljuju za jug Hrvatske. Kosovska kriza trenutno pogađa i turizam Grčke i Italije odakle se veći dio francuskih turista preusmjerava na Španjolsku, gdje i inače najveći broj Francuza provodi ljetne odmore u inozemstvu. Pariški tjednik "Echo Touristique", koji objavljuje anketu o ovogodišnjoj ljetnoj turističkoj sezoni, ističe da će konačna opredjeljenja francuskih turista u čitavoj ljetnoj sezoni ovisiti od raspleta krize oko Kosova. Anketa pariškog turističkog tjednika potvrđuje da iz godine u godinu raste broj Francuza koji provode odmore u inozemstvu: 19 posto ih je izrazilo takve namjere za ljeto-99., naspram 16 posto u 1998. i 12 posto u 1997.godini. Trećina francuskih turista spremna je pritom potrošiti za ljetne odmore 5.000 FRF (5.500 kuna), a tri četvrtine do 10.000 FRF. Polovina francuskih turista odlazi na odmore posredovanjem agencija, a polovina u vlastitim aranžmanima. SUSRET HRVATSKIH I SLOVAČKIH SINDIKALACA Hrvatski blok demokratskih sindikata (HBDS) i Konfederacija slovačkih sindikata (KSS) održali su u utorak seminar "Zajedništvo demokratskih snaga u preizbornim aktivnostima". Seminar je organiziran radi upoznavanja javnosti sa slovačkim modelom "demokratskog stola" - modelom zajedničkih preizbornih aktivnosti sindikata, političkih stranaka i nevladinih organizacija. Taj je model, po procjeni hrvatskih i slovačkih sindikalaca, imao zapažen pozitivni učinak u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Slovačkoj na kojima je tadašnja opozicija zabilježila uvjerljivu pobjedu nad Pokretom za demokratsku Slovačku (HZDS) bivšeg premijera Vladimira Mečiara. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI NA ŠEST SAJMOVA ZV-A 2.245 IZLAGAČA IZ 41 ZEMLJE Šest međunarodnih specijaliziranih sajmova Zagrebačkog velesajma, koji će se održati od 26. do 30. travnja, okupit će 2.245 izlagača, od kojih 1.114 iz 41 zemlje. Broj izlagača i izložbena površina (120.000 četvornih metara) manja je u prosjeku 15 posto od prošlogodišnjih priredbi, što je - zbog stanja u gospodarstvu i tijeka akcije NATO-a u Jugoslaviji - zadovljavajuće, kažu u Upravi ZV-a. Svaku od priredbi prate savjetovanja, simpoziji, okrugli stolovi i predstavljanja. Prema procjenama ZV-a, očekuje se 150.000 posjetitelja, a za široku publiku organizirano je niz promocija novih proizvoda, degustacija, zabavnih programa i nagradnih igara. MEĐUNARODNI SAJAM OBRTNIŠTVA NA ZV-U Poticanje hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te predstavljanje proizvoda domaćem i međunarodnom tržištu, koji se kvalitetom i cijenom mogu uključiti u tržišnu utakmicu, jedan je od glavnih ciljeva Međunarodnog sajma obrtništva. Sajam, koji se 41. puta održava na Zagrebačkom velesajmu od 26. do 30. travnja, okupit će 328 obrtnika među kojima i 76 iz inozemstva. Na obrtničkom sajmu, na kojem se tradicionalno predstavljaju hrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore i županijskih obrtničkih komora, zajedničkim nastupom će se predstaviti Slovenska obrtna zbornica i Makedonska obrtnička komora. Predstavit će se i hrvatske državne institucije i ustanove - Hrvatska garancijska agencija, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, uredi za gospodarstvo županija i gradova itd. Prvi dan sajma bit će organiziran Obrtnički gospodarski forum - tradicionalni susret i razgovor obrtnika s članovima hrvatske Vlade. Održat će se i stručni skupovi - "Kreditiranje poduzetnika i obrtnika", "Euro je tu" i "Uloga obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva u funkciji razvoja turizma i poticanja obnove i naseljavanja sela i rijetko naseljenih područja". Ministarstvo gospodarstva organizira Drugi stručni skup "Inovator-poduzetnik, komercijalizacijom inovacija do uspješnoga gospodarstva", a predviđeno je i savjetovanje s ravnateljima osnovnih i srednjih obrtničkih škola. U sklopu projekta promidžbe poduzetništva, Ministarstvo gospodarstva utemeljilo je i prvi će put dodijeliti nagradu "Vrijedne ruke" za najboljeg hrvatskog poduzetnika - izlagača na sajmu. Prva nagrada je diploma i 10.000 kuna za nastup na sajmu u inozemstvu, dok drugu nagradu čini diploma i sudjelovanje na 3. nacionalnom savjetovanju o malom gospodarstvu, koje će se od 3. do 5. lipnja ove godine održati u Dubrovniku. Dodijelit će se i nagrade "Šegrt Hlapić" za najboljeg majstora stručnog učitelja, najboljeg učenika i najbolju obrtničku školu. Nagrada se sastoji od diplome te putovanja i boravka na Sajmu obrtništva u Nuernbergu. MEĐUNARODNI SAJMOVI PREHRANE I POLJOPRIVREDE NA ZV-U Potencijali poljoprivredne i prehrambene industrije u Hrvatskoj, kao i inozemna ponuda proizvoda, znanja i tehnologija za razvoj tih grana gospodarstva, bit će predstavljeni na Međunarodnom sajmu prehrane i Međunarodnom sajmu poljoprivrede. Sajmovi, koji se održavaju po 39. put na Zagrebačkom velesajmu, jedni su od najvažnijih u ovom dijelu Europe i predstavljaju grane koje zajedno čine više od trećine hrvatskog bruto društvenog proizvoda. Na sajmu poljoprivrede, na 14.500 četvornih metara izložbenog prostora, izlaže 231 izlagač, od kojih 155 iz 22 zemlje. Predviđeno je i održavanje niza stručnih skupova - Godišnja skupština Hrvatskog zadružnog saveza, savjetovanje Hrvatskih zadrugara, Hrvatske udruge voćara i Hrvatske udruge gljivara. Najavljeni su i okrugli stolovi o "Proizvodnji mlijeka na seljačkim gospodarstvima u funkciji održivog razvitka" te "Značaju organsko-biološke proizvodnje za unaprjeđenje poljoprivrede i turizma", kao i promocija biblioteke "Poljoprivredni savjetnik". Prošlogodišnji podaci govore da je 64 posto izlagača na poljoprivrednom sajmu zaključilo značajniji posao. Sajam prehrane okupit će 526 izlagača, od kojih je 299 iz 22 zemlje, koji izlažu na gotovo 23 tisuće četvornih metara. Po ukupnom prihodu u gospodarstvu, prehrambena je industrija na drugom mjestu, a uz poljoprivredu i turizam, jedna je od osnovnih odrednica hrvatskog gospodarskog razvoja. Od popratno-stručnih događanja izdvaja se nagrađivanje za kakvoću prehrambenih proizvoda. Prijavljena su 424 proizvoda iz sedam zemalja (Austrije, Belgije, BiH, Italije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske). Ujedno će se dodijeliti 30 velikih zlatnih medalja za stalnost kakvoće. MEĐUNARODNI SAJAM GRADITELJSTVA NA ZV-U Međunarodni sajam graditeljstva, koji će od 26. do 30. travnja održati po 23. put na Zagrebačkom velesajmu, okupit će 800 izlagača, od kojih 430 iz 24 zemlje. U devet paviljona i otvorenim prostorima predstavit će se suvremena dostignuća na području graditeljstva - od projektiranja, proizvoda i alata, strojeva te ukupne građevinske operative. Za vrijeme sajma održat će se i nekoliko stručnih savjetovanja, među ostalim, o "Tehnologiji eksploatacije i prerade mineralnih sirovina" i "Rudarstvu te rudarsko-građevinskoj mehanizaciji u Hrvatskoj" te "Površinskim svojstvima i postojanosti drvnih proizvoda za građevinarstvo". Prema anketi provedenoj na prošlogodišnjoj priredbi, 53 posto izlagača izjavilo je da je tijekom sajma zaključilo značajniji posao, dok je njih 84 posto stupilo u kontakt s potencijalnim poslovnim partnerima. U organizaciji njemačke tvrtke PCI Augsburg, održat će se i I. građevinski seminar, za koji je prijavljeno 200-ak sudionika. MEĐUNARODNI SAJAM ROBE ZA ŠIROKU POTROŠNJU I DJEČJI SAJAM NA ZV-U U sklopu Međunarodnog sajma za široku potrošnju, koji se od 26. do 30. travnja 47. put održava na Zagrebačkom velesajmu, svoje proizvode i usluge predstavit će 198 izlagača, od kojih 120 iz inozemstva. Treći Međunarodni dječji sajam, jedini te vrste u Hrvatskoj, okupit će 52 izlagača iz Mađarske, Slovenije, Velike Britanije i Hrvatske. Proizvodi i usluge za široku potrošnju podijeljeni su u tri manje cjeline: kozmetički i parfumerijski proizvodi, frizerska oprema, sredstva i proizvodi za čišćenje te posuđe i ugostiteljski uređaji; mali kućanski aparati i bijela tehnika te audio-video, foto-kino tehnika i proizvodi za rasvjetu. Predviđeno je nekoliko predavanja o primjeni pojedinih proizvoda, te izložbe umjetničkih fotografija uz foto sessione. Izlagači na prošlogodišnjem sajmu, njih 44 posto, zaključilo je najznačajniji posao s domaćim ili inozemnim partnerima, a 75 posto ih je bilo zadovoljno uspostavljenim poslovnim kontaktima. Međunarodni dječji sajam okuplja proizvođače i trgovce dječjom opremom, pedagoge, odgajatelje te roditelje, s paletom proizvoda i usluga namijenjenih djeci od rođenja do srednjoškolskog uzrasta. Svoje štandove imaju i Savez izviđača Hrvatske, Hrvatski esperantski savez, SOS Dječje selo Lekenik. Istodobno s održavanjem šest specijaliziranih sajmova na ZV-u od 26. do 30. travnja trajat će i Velesajamska maloprodaja, na ukupno 2000 četvornih metara površine. Robu nudi 110 izlagača, od kojih 30 iz inozemstva - Egipta, Indije, Irana, Italije, Pakistana i Slovenije. AUTOZASTUPNICI NAJAVLJUJU ULAGANJA U Hrvatskoj je prošle godine registrirano 55.000 novih automobila. Budući da prosječno stoje približno 20.000 DEM, dolazi se do svote od 4,5 milijardi kuna, koliko se u godini izdvaja za kupnju automobila u našoj zemlji. Iako je lani prodano znatno više automobila nego "ratnih" godina, čemu su pridonijela otvaranja novih zastupstava autokompanija te nešto povoljnije kreditne linije, ove se godine ipak očekuje stagnacija, pa čak i pad broja prodanih automobila. Mogućnosti hrvatskoga automobilskog tržišta sa svim njegovim dobrim i lošim stranama bili su vidljivi na ovogodišnjemu - 8. Zagreb Auto Showu, koji se od 8. do 14. travnja održavao na Zagrebačkom velesajmu. Na toj priredbi, održanoj u znaku dviju obljetnica - 90. obljetnice Zagrebačkog velesajma i 75. obljetnice Prvoga zagrebačkog sajma automobila - predstavljeno je ukupno 57 marki automobila, motocikala i gospodarskih vozila s ukupno 337 modela. Predstavljena je i prateća autoindustrija. Sudjelovala su ukupno 662 izlagača iz 28 zemalja na otprilike 60.000 četvornih metara izložbenog prostora. Glavna atrakcija ovogodišnjega sajma bile su tri svjetske vicepremijere - BMW 3 coupea, ferrarija 360 modene i mazde premacya, koji su premijerno prikazani na ovogodišnjemu Ženevskom sajmu, te nekoliko europskih i 30-ak hrvatskih premijera. Ovogodišnji Zagreb Auto Show, prema procjenama organizatora, razgledalo je otprilike 120.000 posjetitelja. Iako je najviše posjetitelja samo razgledalo izložene automobile, bilo je i onih koji su za "ljepotane" izdvajali i više od 250.000 DEM. Riječ je ponajprije o ferrariju F 360, te mercedesima S klase ili SLK roadsteru. Sajam je, po svim pokazateljima, polučio očekivani uspjeh i gotovo sustigao prošlogodišnji rekordni Zagreb Auto Show. O uspjehu govori i podatak da je Sajam od osnutka, godine 1992., sa skromnih 9870 četvornih metara izložbenog prostora "narastao" na rekordnih 62.100 četvornih metara. PERSPEKTIVE GRAĐEVINSKE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ Zbog trenutačnog lošeg stanja u industriji građevinskih proizvoda nužno je poboljšati kontrolu kvalitete građevinskih proizvoda te tehničke propise i norme uskladiti s europskima, rečeno je na nedavnoj 10. raspravi o proizvodima i proizvodnji u Hrvatskoj na temu "Građevinski proizvodi i proizvodnja", u organizaciji Akademije tehničkihznanosti Hrvatske i Hrvatskog društva za sustave. Recesija u domaćoj građevinskoj industriji započela je još pred desetak godina, o čemu svjedoči i pad broja zaposlenih u toj djelatnosti. Tako je 1990. u građevinarstvu bilo 119.000 zaposlenih, a 1996. njihov je broj pao na 62.000, a uslijedio je i pad realizacije. Slična je situacija i u proizvodnji građevnih materijala. Kako je istaknuto na skupu, mogućnosti proizvodnje ovisi o više čimbenika, i to prirodnim resursima, velikim potrošačima i tehničko-tehnološkim uvjetima. Upravo ovo posljednje nužno je čim prije modernizirati kako bi se poboljšala proizvodnja građevinskih materijala. KREIRANJE VLASTITOG PROIZVODA IZLAZ IZ KRIZE TEKSTILNE INDUSTRIJE Preduvjeti uspješnog poslovanja domaće tekstilne i odjevne industrije su modernizacija i preustroj proizvodnje te stvaranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na europskom i svjetskom tržištu. Da bi se to ostvarilo nužna je potpora hrvatske Vlade, i to ne putem sanacija, već mjera za stimuliranje izvoza, ocjena je stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj jedna je od najvažnijih industrijskih grana, koja je, unatoč mnogim promjenama i teškoćama izazvanim smanjenjem tržišta, zadržala važno mjesto u domaćem gospodarstvu. U razdoblju od 1990. do kraja 1998. bilježi se konstantan pad proizvodnje svih vrsta tekstilnih i odjevnih proizvoda. Promatrajući financijsko poslovanje te grane djelatnosti, u 1996. je godini iskazan gubitak od 20,4 milijuna kuna, u 1997. od 55,9 milijuna kuna, dok je za devet mjeseci prošle godine taj gubitak bio 23,5 milijuna kuna. Ukupni rezultati poslovanja za prošlu godinu još nisu poznati. Također, iz godine u godinu bilježi se smanjenje suficita te grane djelatnosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske. Lani je on iznosio 199,7 milijuna USD, što je u odnosu na godinu ranije približno 19 posto manje. primjerice, u 1994. iznosio je 365,1 milijun USD, a u 1995. 321,7 milijuna. To upućuje na pad konkurentnosti domaće tekstilne i odjevne industrije na svjetskom tržištu, zaključak je stručnjaka toga sektora. Stoga oni smatraju da bi svaka tekstilna tvrtka morala izdvojiti svoj izvozni adut, tj. izraditi visokokvalitetan i moderno dizajniran proizvod, koji će biti profitabilan na stranom tržištu. Država, pak, treba za poticanje izvoza izraditi učinkovitije mjere. Rješenja su također u specijaliziranoj proizvodnji te manjem broju zaposlenih, kojih trenutačno u toj djelatnosti ima 46,6 tisuća, odnosno 17,3 posto od ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Potrebno je i smanjiti troškove proizvodnje po jedinici proizvoda, razvijati proizvođačke marke te bolja marketinška prezentacija. USKORO SKUP "INOVATOR PODUZETNIK" "Inovator poduzetnik - komercijalizacijom inovacija do uspješnog gospodarstva" naziv je drugog stručnog skupa koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu 28. travnja u sklopu Obrtničkog sajma. Organizator skupa je Hrvatski savez inovatora, a pokrovitelj Ministarstvo gospodarstva RH. Na skupu, na kojem se očekuje otprilike 200 sudionika, razmotrit će se dosadašnji rezultati poticajnih aktivnosti u stvaranju novog hrvatskog proizvoda na osnovi znanja domaćih inovatora. Posebice će biti riječi o tome kako pretraživanjem patentnih informacija doći do novih ideja te o komercijalizaciji informacija i o izradi poslovnog plana inovatora - poduzetnika. 6. STATISTIKA KREDITNI REJTING HRVATSKE ZA TRAVANJ ISTI KAO I PRIJE Dun & Bradstreet (D&B) - međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete Hrvatskoj je za travanj dodijelila kreditni rejting DB5b, što je isto kao i prijašnji mjesec. Takav rejting Hrvatsku svrstava, ako i prošlog mjeseca, na deveto mjesto među 24 zemlje u tranziciji u srednjoj i istočnoj Europi, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline, zastupnik D&B-a u Hrvatskoj. Prema službeno objavljenim podacima koje u svom izvješću ističe D&B, u Hrvatskoj je u proteklih nekoliko mjeseci zabilježen pad industrijske proizvodnje, pad investicijskih aktivnosti, te smanjenje izvoza. Smanjenje uvoz u Hrvatsku D&B objašnjava rezultatom stroge državne fiskalne i monetarne politike. U kratkoročnoj je perspektivi okružje rizičnosti ulaganja u Hrvatsku stabilno, ali zaostajuća ekonomija i nesigurno političko okružje priječe pomicanje na stepenicu višeg rejtinga. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U OŽUJKU 0,6 POSTO NIŽA Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ovogodišnjem ožujku bila 0,6 posto niža nego u istom mjesecu lani. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, porasla je tek proizvodnja energije, i to za 15,3 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 7,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,0 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, 4,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,4 posto.Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla je u ožujku 15,1 posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju 10,8 posto viša. U prva je tri ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 3,6 posto niža nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja energije pritom je porasla 18,3 posto, dok je kapitalnih proizvoda pala 14,3 posto, intermedijarnih proizvoda 8,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,6 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 2,6 posto. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji istodobno je smanjena 7,5 posto, u rudarstvu i vađenju 13,2 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla 20,3 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) TIJEKOM OŽUJKA 318.157 NEZAPOSLENIH U Hrvatskoj je potkraj ožujka ove godine bilo 318.157 nezaposlenih, 1,4 posto više nego u mjesecu ranije i 8,8 posto više nego u lanjskom ožujku. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 110.011. Zbog prestanaka rada poslodavca u ožujku je posao izgubilo 809 osoba. Ukupno je u evidenciji krajem toga mjeseca bilo 22.758 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao, 0,05 posto više nego mjesec dana ranije. Taj broj ne uključuje osobe koje su izgubile posao zbog sanacije tvrtke. S evidencije Zavoda zaposleno je tijekom ožujka 8305 osoba, 16,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, odnosno njih 5732. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja, brisano je 8086 osoba, 27,6 posto više nego u ožujku lani. Od ukupnog broja nezaposlenih, prvi je puta posao tražilo njih 92.591, odnosno 1,4 posto više nego u ožujku lani. Novčanu je naknadu u tome mjesecu koristilo 54.285 osoba, 5,3 posto više nego u veljači i 11,4 posto više nego u ožujku prošle godine. (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje) UGOSTITELJSKE USLUGE 0,3 POSTO SKUPLJE Ugostiteljske usluge u Hrvatskoj u ovogodišnjem su ožujku poskupjele 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema istom lanjskom mjesecu bile 1,8 posto više. Najviše je u odnosu na veljaču poskupjela hrana, 0,5 posto. Potom slijede noćenja, čije su cijene bile 0,4 posto, dok su cijene bezalkoholnih pića porasle 0,3 posto, a alkoholnih 0,2 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca cijene ugostiteljskih usluga porasle su 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Hrana i noćenje pritom su poskupjeli po 2,5 posto, bezalkoholna pića 1,1 posto, dok su alkoholna pojeftinila 2,3 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I OSIGURANJE NETO DOBIT ZAGREBAČKE BANKE U PROŠLOG GODINI 178 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka poslovnu je 1998. završila s neto dobiti od 178 milijuna kuna. Nadzorni odbor ovih je dana prihvatio je izvješće o poslovanju i odlučio predložiti Skupštini banke da se iznos od 55,8 milijuna kuna usmjeri za dividendu dioničarima, a da se 122 milijuna kuna rasporedi u rezerve banke. Zarada po dionici iznosila je 83 kune na razini Grupe, odnosno 75 na razini banke. Za redovne dionice serije A, B i D isplatit će se dividenda u visini 5 posto nominalnog iznosa dionice, za povlaštene dionice serije C 12 posto nominalnog iznosa dionice, a za povlaštene dionice serije E 7 posto nominale. Dobit Grupe Zagrebačke banke iznosila je prije oporezivanja 290 milijuna kuna, pri čemu je dobit - prije rezervacija - porasla 23 posto u odnosu na 1997. Strani investitori povećali su udjel u banci sa 39,7 posto na 42,8 posto, objavila je Zagrebačka banka. Ukupna aktiva banke zadnjeg dana prošle godine iznosila je 25,7 milijardi kuna, što je 10,9 posto više nego godinu prije, kreditni je portfelj veći 20,9 posto, a zajmovi građanima 37,5 posto u odnosu na 1997. Depoziti građana povećani su za 2,3 milijarde kuna ili 24,3 posto u odnosu na 1997, dok su ukupni depoziti porasli 15,4 posto, i iznosili su 15,5 milijarda kuna. Ukupan prihod banke iznosio je 2,12 milijardi kuna, što je 10,4 posto više nego godinu prije, pri čemu su neto prihodi od naknada i provizija povećani 11,4 posto. Troškovi poslovanja porasli su 5,4 posto, što je na razini inflacije, navode u banci dodajući da je to znatno manje od porasta troškova u prijašnjim godinama. Kreditna zaduženost Zagrebačke banke prema bankama u poteškoćama je neznatna i adekvatno rezervirana, a u okolnostima povećanih rizika, povećan je trošak rezervacija za 386 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković poslovnu 1998. godinu ocjenjuje zadovoljavajućom. U 1999. očekuje nastavak recesijskih okolnosti, sa stagnirajućim ili padajućim bruto domaćim proizvodom. PBZ U 1998. OSTVARILA 119 MILIJUNA KUNA DOBITI Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) poslovnu je 1998. završila s neto dobiti od 119 milijuna kuna, što je pet puta više nego godinu prije. Porast dobiti, pojašnjavaju u PBZ-u, izraz je jasne strategije novog managamenta, koja se ogleda u opreznom vođenju Banke, a to prije svega znači konzervativniji pristup pri rezerviranjima za rizične plasmane i investicije.Bilanca je porasla 10,2 posto u odnosu na prijašnju godinu, pri čemu je najveći rast plasmana građanima - za 737 milijuna kuna, slijedi povećanje plasmana komitentima - poduzećima od 693 milijuna kuna, te porast rezervi kod HNB za 146 milijuna kuna. Orijentacija prema građanima kroz definirane proizvode, konkurentne kamatne stope, poboljšanje kakvoće usluga, uz stalnu likvidnost, rezultirala je porastom depozita građana, koji su zadnjeg dana prošle godine iznosili 1,175 milijardu kuna. Neto prihodi od kamata povećani su za 6,63 posto, a nekamatni prihodi za 38,7 posto u odnosu na prijašnju godinu. Troškovi poslovanja prema neto prihodima u 1998. su iznosili 62,32 posto, dok su u 1997. činili 67,72 posto. SUNCE OSIGURANJE LANI OSTVARILO 61,68 MILIJUNA KUNA PREMIJA Osiguravajuća tvrtka Sunce osiguranje d.d. ostvarila je tijekom prošle godine 61,68 milijuna kuna ukupnih premija, 173 posto više nego 1997. Dobit Sunce osiguranja lani je iznosila 105.000 kuna, što je poslovodstvo ocijenilo izuzetno dobrim poslovnim rezultatom s obzirom na strukturu portfelja, odnosno činjenicu da životna osiguranja u početku ne ostvaruju značajnu dobit. U ukupnoj strukturi portfelja Sunce osiguranja najviše su zastupljena životna osiguranja, 85 posto, dok na sva ostala osiguranja otpada preostalih 15 posto. U Hrvatskoj Sunce osiguranje jedino nudi, u suradnji s vlastitom medicinsko dijagnostičkom poliklinikom, dopunsko zdravstveno osiguranje, čije godišnje premije iznose između 120 i 400 DEM. Ta tvrtka odnedavno svojim klijentima nudi i poseban program osiguranja elektroničke opreme. Tehničke pričuve Sunce osiguranja prošle su godine, u odnosu na 1997., uvećane za 604 posto, na 22,89 milijuna kuna. Udio Sunce osiguranja na domaćem tržištu, prema procjeni poslovodstva s obzirom da još nisu objavljeni službeni rezultati drugih osiguravajućih tvrtki, lani je dosegao 1,5 posto, dok je 1997. iznosio 0,64 posto. Poslovodstvo Sunce osiguranja, koje zapošljava 51 djelatnika i posluje putem četiri poslovnice, očekuje daljnji rast svog udjela na domaćem tržištu osiguranja. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 20. - 22. travnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 550 -2,14 980.412 6.361,13 2. Podravka 70 0,00 475.639 144,62 3. Zagrebačka pivovara 600 0,00 346.500 24,22 4. Našicecement 480 0,00 288.000 200,00 5. Zagrebačka banka 0 600 -4,76 205.463 -44,09 6. Riviera Holding 41 2,50 200.815 2.717,27 7. Plava laguna 275 - 151.999 - 8. Varaždinska banka 69,90 2,79 130.353 2.209,95 9. Zagrebačka banka 3E 300 7,14 38.600 474,40 10. Zagrebačka banka 2C 650 18,18 33.950 6.072,73 UKUPAN PROMET 2.865.041 107,22 Vrijednost indeksa CROBEX 698 -2,51 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 19. - 22. travnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Bjelovarska banka 3.000 - 132.000 - 2. Tankerska plovidba 100 - 41.335 - 3. Jadroagent 180 - 37.050 - 4. Varteks 19 0,00 36.972 289,18 5. Istraturist 21 - 5.450 - 6. Ericsson Nikola Tesla 85 2,41 4.325 -81,44 UKUPAN PROMET 257.162 427,58 Vrijednost indeksa VIN 276 -0,36 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 15. - 22. travnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 15.04. 28.000.000 13.300.000 14,61% 136.471.000 16.04. 41.000.000 34.520.000 15,15% 117.619.000 19.04. 29.000.000 19.500.000 15,35% 124.473.000 20.04. 41.000.000 16.000.000 15,06% 144.909.000 21.04. 21.000.000 9.900.000 15,09% 97.964.000 22.04. 15.700.000 14.700.000 15,03% - Dnevni prosjek 29.283.000 17.937.000 15,04% 124.287.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 21.04 HNB 35 dana 104.200.000 10,06% 21.04 HNB 91 dan 12.500.000 11,00% 22.04 HNB (repo aukcija) 3 dan 320.575.108,80 12,52% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 21.04. - 515.500.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA TEJA PETRIN - NOVA SLOVENSKA MINISTRICA GOSPODARSTVA Slovenski parlament potvrdio je u utorak uvjerljivom većinom glasova imenovanje Teje Petrin, profesorice na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, za novu ministricu gospodarstva nakon što je dosadašnji ministar Metod Dragonja dao ostavku na taj položaj. Ona je najavila strožu politiku vlade prema nerentabilnim tvrtkama, koje računaju na državne subvencije, ukidanjemonopolnih djelatnosti, početak privatizacije poduzeća pod kontrolom države i orijentaciju na traženje strateških partnera u inozemnim kompanijama. Petrinovoj je opozicija u svojim raspravama zamjerila nepoznavanje konkretnih problema u gospodarstvu, no premijer Janez Drnovšek izjavio je da će joj osobito na početku njezina rada pružiti punu potporu. JEDINSTVENI CARINSKI SUSTAV U BIH OD 15. SVIBNJA Primjena povlaštenog carinskog tretmana za robe koje se u BiH uvoze iz RH prestat će 15. svibnja, utvrdilo je u četvrtak Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj u Sarajevu. Dopredsjednik Vijeća ministara BiH Neven Tomić podsjetio je kako je Republika Srpska 5. veljače otkazala sličan sporazum sa SRJ, Tomić je izjavio da ovo praktično znači početak primjene jedinstvenih carinskih stopa u cijeloj BiH. Dopredsjednik Vijeća ministara BiH najavio je i uspostavu stručnih skupina koje će razmatrati prijedlog novog trgovinskog sporazuma koji je već dostavila Hrvatska. Po njegovoj ocjeni, taj sporazum je usuglašen sa standardima što ih postavljaju Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Europska unija, a stručne ekipe trebale su načiniti popise proizvoda te razmotriti razinu zaštite koju valja primjeniti pri uvozu određenih proizvoda. Tomić je podsjetio da konačni izgled sporazuma treba biti temeljen na zajedničkim opredjeljenjima dvije zemlje za ulaz u WTO što znači da najmanje 80 posto trgovine treba biti obavljeno liberalno. SPAJANJE TELECOM ITALIA I DEUTSCHE TELEKOM, UZ JEDAN UVJET Talijanska telekomunikacijska tvrtka Telecom Italia ovih je dana objavila kako njezino poslovodstvo odobrava spajanje s njemačkim konkurentom Deutsche Telekomom, ali pod uvjetom da on prihvati udruživanje na ravnopravnoj osnovi, tj. da svaka od njih drži po 50 posto dionica. Postignu li dogovor o tome, nastat će europski telekomunikacijski div i drugi po veličini u svijetu, vrijedan približno 216 milijardi USD. Cilj takvog spajanja je stvaranje europskog diva, koji bi na svjetskom tržištu mogao konkurirati velikim američkim telekomunikacijskim kompanijama. Riječ je o dosad najvećem korporacijskom ugovoru, koji bi se, prema procjenama analitičara, mogao suočiti s nekoliko prepreka. Jedna od njih je određivanje udjela tih tvrtki u novoj grupi. Deutsche Telekom, kako piše njemački list 'Handelsblatt', traži većinski udjel, tj. 60 posto dionica nove tvrtke, dok bi preostalih 40 posto pripadalo Telecomu Italia. Talijanska strana, pak, inzistira na tome da svaka od njih drži po 50 posto dionica, što bi više odgovaralo njihovoj vladi, koja u toj talijanskoj tvrtki drži 3,4 posto dionica i ima pravo opstruiranja njezinog preuzimanja od strane kompanije. Od njemačke vlade još traži da pojasni mjere kojima bi ograničili korištenje svojih glasačkih prava u novoj kompaniji. Njemačka vlada, koja trenutačno drži 74 posto dionica Telekoma, namjerava svoj udjel tijekom idućih godina smanjiti, ali će privatizaciju provesti po njima najpovoljnijim uvjetima. Očekuje se da će Deutsche Telekom ponuditi dioničarima Telecoma Italia između 12 i 13 eura za dionicu, što je iznad 11,5 eura, koliko mu u "neprijateljskoj" ponudi daje Olivetti. NJEMAČKO GOSPODARSTVO NEĆE OSTVARITI OČEKIVANI RAST Njemačko gospodarstvo u 1999. neće rasti 2,5 posto kako se očekivalo, nego nešto manje, rekao je u utorak u Hannoveru njemački ministar gospodarstva Werner Mueller. "Nećemo dostići dva posto ali neće biti niti mnogo niže", rekao je Mueller prigodom posjeta hannoverskom sajmu. "Ne znamo kako će se razvijati stanje na tržištima Azije i Latinske Amerike u drugom i trećem tromjesečju", dodao je. Ministar gospodarstva reagirao je time na izjavu predsjednika Udruge njemačkih poslodavaca Hansa-Olafa Henkela koji je u ponedjeljak buduće izglede njemačkog gospodarstva označio mračnim. MINISTRI FINANCIJA EU-A O KOSOVSKOJ KRIZI Ministri financija EU okupljeni na sastanku u Dresdenu najviše su se bavili u subotu humanitarnom pomoći kosovskim izbjeglicama i podrškom krhkim albanskim i makedonskim gospodarstvima, dok istovremeno zabrinjava težina koju rat predstavlja za proračune nekih europskih država. Većina europskih zemalja slaže se s francuskom zamisli o odobravanju dvogodišnjeg moratorija Makedoniji i Albaniji na vraćanje dugova. Te dvije zemlje najviše su pogođene izbjegličkim valom tisuća kosovskih Albanaca. POČELO PROLJETNO ZASJEDANJE MMF-A I SVJETSKE BANKE Predstavljanjem studije o izgledima gospodarskih kretanja u svijetu iduće godine u Washingtonu je u utorak počelo proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Ovaj uobičajeni niz radnih sastanaka potrajat će do 28. travnja a potkraj tjedna očekuje se dolazak hrvatskoga izaslanstva. Ministar financija Borislav Škegro i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb prije desetak dana su razgovarali s dužnosnicima MMF-a i Svjetske banke o prvim, negativnim učincima kosovske krize na hrvatsko gospodarstvo. U sklopu proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke bit će održani zasebni sastanci ministara Skupine 24, Prijelaznog i Odbora za razvoj. RUSIJA NEĆE USPJETI VRATITI DUG OD 1,2 MILIJARDE USD Ruska vlada neće uspjeti u svibnju vratiti unutrašnji dug koji, izražen u USD iznosi 1,2 milijarde, izjavio je u utorak zamjenik ruskog ministra financija Mihail Kasjanov. "Nažalost, budući da nismo uspjeli obnoviti rezerve i stabilizirati situaciju, nismo u mogućnosti vratiti dug u svibnju", rekao je Kasjanov. Rusija bi u svibnju trebala vratiti ukupno 1,6 milijardi USD unutrašnjeg duga. Veći dio - 1,2 milijarde USD - dospijeva na naplatu 14. svibnja. 10. POSEBAN PRILOG HRVATSKA VLADA MORAT ĆE PROVESTI REVIZIJU DRŽAVNOG PRORAČUNA Zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti, hrvatska Vlada morat će sredinom godine provesti reviziju državnog proračuna, a gospodarstvo će najvjerojatnije upasti u recesiju, rekli su u ponedjeljak u Londonu članovi hrvatskog izaslanstva, sudjelujući na godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i rzavitak. Višečlano hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom vlade i ministrom financija Borislavom Škegrom i guvernerom Hrvatske narodne banke Markom Škrebom, predstavilo je hrvatske gospodarske pokazatelje i program privatizacije. Hrvatskom izaslanstvu većina pitanja bila je upućena na račun mogućih troškova zbog rata na Kosovu o tečaju i stabilnosti kune te vraćanju povjerenja u hrvatski bankarski sustav. Potpredsjednik vlade i ministar financija Borislav Škegro odgovorio je kako Hrvatska ne graniči s Kosovom, te kako kriza na Balkanu neće imati osjetljive posljedice za zemlju. Istaknuo je kako se hrvatska valuta u odnosu na njemačku marku proteklih godina pokazala stabilnom te da ne vidi razloge zašto bi se to u budućnosti promijenilo. Hrvatska Vlada odlučila je također ne spašavati banke koje se nađu u krizi platne sposobnosti, nego ih prepustiti stečajnom postupku. Unatoč tome što je hrvatsko izaslanstvo izložilo ne održive procjene o rastu bruto domaćeg proizivoda u ovoj godini od 5,5 posto do 6 posto, Škreb je novinarima rekao kako će hrvatska ove godine vjerojatno ući u recesiju, s padom bruto domaćeg proizvoda od otprilike jedan posto. Kako bi prevladala probleme, uključujući moguće gubitke u turizmu ove godine u iznosu od 450 do 500 milijuna USD, Hrvatska će od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke tražiti zajam u vrijednosti otprilike 200 milijuna USD, rekao je Škreb. Na pitanje novinara kojim mjerama Vlada namjerava vratiti povjerenje u hrvatsko bankarstvo i je li MMF uvjetovao daljnje financiranje Hrvatske time da Vlada ne spašava poslovne banke od sloma, Škreb je rekao da to nije uvjet MMF-a, te ukazao na pravne propise za koje je rekao da su jedini okvir u kojem je Hrvatska voljna rješavati probleme svog bankarskog sustava. Očito nezadovoljni odgovorima hrvatskih dužnosnika, nakon hrvatskog predstavljanja, predstavnici osam njemačkih banaka sazvali su novinare, kako bi im predočili razloge za odluku po kojoj najveće njemačke banke do daljnjega ograničavaju svoje poslovanje s Hrvatskom. Govoreći u ime skupine njemačkih banaka, izvršni direktor Bayerische Hypotheken- und Vereinsbank Martin Gisa, je rekao kako su njima hrvatski dužnosnici kao primjer za uspješno poslovanje isticali Gluminu banku, potičući ih u financiranju. Međutim, kad je Gluminoj banci zaprijetio poslovni slom, hrvatski dužnosnici su ignorirali sve pozive predstavnika stranih banaka za pronalaženje zajedničkog rješenja za spas te banke, rekao je Gisa. "Sve dok se ne uspostavi povjerenje prema hrvatskoj Vladi, njemačke banke svest će poslovanje s Hrvatskom na minimum", dodao je on. Prema obavijesti njemačkih bankarskih krugova, zbog sloma Glumine banke pedesetak stranih banaka pretrpjelo je gubitke u iznosu većem od 200 milijuna DEM.