SLUŽBENO POČELA PRIVATIZACIJA U FEDERACIJI BIH

SARAJEVO, 23. travnja (Hina) - Tiskanjem prvih izvadaka s jedinstvenih računa građana u Sarajevu je u petak službeno označen početak tzv. "velike privatizacije" u Federaciji Bosne i Hercegovine.#L# Prema prije utvrđenim zakonskim odredbama, sve osobe koje su bile državljani BIH 31. ožujka 1991. godine i tog datuma imali prebivalište na njezinu teritoriju imaju pravo na certifikate s kojima mogu sudjelovati u postupku privatizacije poduzeća, stanova ili poslovnih prostora. Odlukom Vlade Federacije BIH, svi građani koji su 1991. živjeli na teritoriju koji danas pripada tom entitetu, imaju pravo na početnu svotu od 1.900 konvertibilnih maraka. Za svaku godinu radnog staža državljanima Federacije pripadaju vrijednosni papiri u svoti od 190 maraka, a certifikatima mogu realizirati i potraživanja nastala po osnovi stare devizne štednje, neisplaćenih plaća za pripadnike Armije BIH ili HVO kao i restitucije. Direktor federalne Agencije za privatizaciju Adnan Mujagić na svečanosti održanoj u središnjem uredu Zavoda za platni promet koji obavlja tiskanje certifikata, izjavio je kako su nakon opsežnih priprema prikupljeni podaci o milijun i 912 tisuća osoba kojima su i otvoreni posebni računi. Tiskanje izvadaka koje je počelo danas bit će završeno do 7. svibnja, a nakon toga u roku 25 dana oni će poštom biti dostavljeni korisnicima. Građanima Federacije omogućeno je da prijave sve eventualne netočnosti koje će naknadno biti ispravljene. Direktor misije USAID-a u BIH Craig Buck ocijenio je kako je tiskanje i distribucija certifikata veoma važan proces kojim se zapravo otvara mogućnost privatizacije poduzeća, ali je istodobno upozorio da je to samo jedna od mjera koje valja poduzeti u provedbi gospodarskih reformi u BIH. "Čim se provede privatizacija poduzeća ulazimo u drugu fazu reformi u kojoj će SAD također sudjelovati", kazao je Buck. On je podsjetio kako je američka administracija odlučila ostati u BIH "još dugo vremena" i samim tim osigurati sredstva za zajmove koji će se odobriti privatnim tvrtkama, a ponudit će i pomoć u upravljanju privatnim poduzećima. Sjedinjene Države do sada su u BIH uložile oko 600 milijuna dolara kao dio ukupne međunarodne pomoći namijenjene obnovi te zemlje. Federalni premijer Edhem Bičakčić rekao je kako BIH nema drugog izbora nego nastaviti s visokom stopom gospodarskog rasta, "možda najvišom u svijetu". "Ulazak u proces privatizacije odgovor je Vlade Federacije na trenutačnu krizu", rekao je Bičakčić. On je istaknuo kako će privatizacija najvjerojatnije prouzročiti i smjenu nekih ljudi koji joj se nisu u stanju prilagoditi. Ubrzana privatizacija jedan je od uvjeta koje je međunarodna zajednica postavila BIH za održavanje nove donatorske konferencije najavljene za svibanj. Visoki predstavnik Carlos Westendorp najavio je ovog tjedna kako bi se "uz malo sreće" na tom skupu za obnovu BIH moglo osigurati dodatnih milijardu dolara. Lokalne vlasti u zemlji prije toga međutim moraju ispuniti još neke uvjete među kojima su najvažniji reforma bankarskog sustava i postojećih zavoda za platni promet. U Federaciji BIH u petak je istekao rok do kojeg su sve komercijalne banke morale osigurati najmanje po pet milijuna marka "živog" novca ili će se u protivnom naći pred likvidacijom. Na teritoriju ovog entiteta trenutačno djeluje 53 komercijalne banke, a procjenjuje se kako će ta brojka biti znatno reducirana jer najveći broj njih neće uspjeti osigurati propisanih pet milijuna maraka osnovnog i neto kapitala. Potkraj prošle godine taj uvjet su ispunjavale samo 22 banke kada je riječ o osnovnom kapitalu odnosno njih 36 u neto kapitalu. Ukupni rezultati bankarskog poslovanja u Federaciji također su loši jer su samo tri banke iskazale značajniji prihod koji podliježe oporezivanju. Prema podacima koje je na posljednjoj sjednici vlade iznio premijer Bičakčić, najveću dobit prijavila je Privredna banka Sarajevo (PBS) sa 400 tisuća maraka te Union banka i Market banka, također iz Sarajeva, sa po 200 tisuća maraka. Bičakčić je ovim bankama najavio i izravnu potporu u daljem poslovanju iako inozemne novčarske institucije uključujući tu i Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku već mjesecima inzistiraju na likvidaciji PBS smatrajući da je njezin dug naslijeđen iz prijeratnog vremena nemoguće sanirati. (Hina) rm rb