SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 19. travnja (Hina) ZAGREB - Sjedinjene Države i NATO cijene potporu koju Hrvatska daje vojnoj akciji Sjevernoatlantskog saveza u SR Jugoslaviji, ali približavanje Partnerstvu za mir uvjetuju i dalje ranije postavljenim kriterijima, prije svega provedbom Daytonskih sporazuma, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu posebni izaslanik američkog predsjednika Robert Gelbard. "SAD i NATO vrlo cijene napore Hrvatske kojima ona daje potporu akciji", rekao je Gelbard u izjavi za novinare nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. On je, međutim, naglasio kako kriteriji za pristupanje programu NATO-a Partnerstvo za mir ostaju i dalje isti, prije svega provedba Daytonskih sporazuma, povratak izbjeglica i rješavanje "raznih domaćih institucionalnih pitanja". "Smatramo da ozbiljan napredak može biti postignut na tim područjima u kratkom roku", naglasio je Gelbard. On je rekao da je "duboko nesretan manjkom napretka na brojnim područjima" u BiH. Izrazio je "iznimnu ljutnju" zbog govora koje su generali Ljubo Ćesić Rojs, Stanko Sopta i zapovjednik hrvatskog dijela vojske Federacije BiH Mijo Jelić održali prigodom proslave sedme obljetnice utemeljenja HVO-a u Mostaru 8. travnja. Predstojnik Ureda predsjednika Ivica Kostović naglasio je nakon razgovora da Hrvatska pridaje veliku važnost provedbi Daytonskih sporazuma, kao i Sporazuma o posebnim odnosima za rješenje stanja u BiH. Kostović je rekao kako su "bilateralni odnosi Hrvatske i SAD-a u usponu", naglasivši da su o tome u posljednje vrijeme već izmijenili nekoliko bitnih poruka američki predsjenik Bill Clinton i predsjednik Tuđman. Tuđman je pozdravio odluku Clintona kojom se dopušta isporuka oružja Hrvatskoj, a isto tako se pozdravlja i napredak gospodarskih odnosa, rekao je Kostović. ZAGREB - Posebni izaslanik američkog predsjednika Billa Clintona i američke državne tajnice za provedbu Daytonskog sporazuma Robert Gelbard razgovarao je u ponedjeljak u zgradi američkog veleposlanstva u Zagrebu s predstavnicima oporbene šestorice o stanju hrvatsko-američkih odnosa, te o operaciji NATO-a u SR Jugoslaviji. Na sastanak s Gelbardom došli su predstavnici svih stranaka šestorice: Vlado Gotovac (LS), Zlatko Tomčić (HSS), Radimir Čačić (HNS), Zlatko Tomac (SDP), Dražen Budiša (HSLS) te Emil Soldatić (IDS). "Odnosi između Hrvatske i SAD-a su uobičajeni, to znači da se u sferi ratne suradnje Hrvatska pokazuje dobrim partnerom, a što se tiče ostaloga, pitanja demokratizacije zemlje i izbornog zakona i dalje ostaju otvorena", rekao je nakon sastanka Gotovac. "Odnosi između Washingtona i Zagreba ocijenjeni su pozitivnima ali istaknute su i sve one teme koju su sporne u tim odnosima, odnosno zahtjevi koje međunarodna zajednica ima prema našoj državi, a to su demokratizacija političkog života, povratak izbjeglica i prognanika te provedba Daytonskog sporazuma", izjavio je Budiša. "Zadovoljni smo što su Amerikanci izrazili zahvalnost hrvatskom narodu za podršku koju dajemo (akciji NATO-a u SRJ) a dajemo je zato što mislimo da je to pravedna i potrebna akcija i drugo zato što je u interesu Hrvatske da se sruši velikosrpska politika da bi se demokratizirala Srbija", rekao je Tomac. ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić sudjelovat će zajedno s drugim zemljama susjedima SR Jugoslavije na summitu NATO-a u Washingtonu gdje će posebice razgovarati o kosovskoj krizi, doznaje se u ponedjeljak iz izvora bliskih hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova. U Washingtonu će se od 23. do 25. travnja sastati šefovi država ili vlada 19 zemalja članica NATO-a i 25 država članica programa Partnerstvo za mir. Američka državna tajnica Madeleine Albright pozvala je i ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH želeći da i oni sudjeluju o razgovorima o kosovskoj krizi unatoč tome što nisu članice NATO-a, niti Partnerstva za mir. Granić, koji u četvrtak putuje u Washington, sudjelovat će u razgovorima na sastanku ministarskog vijeća NATO-a i osam zemalja susjeda SR Jugoslavije, a Madeleine Albright će prirediti radnu večeru za osmoricu. Hrvatski ministar sudjelovat će i na simpoziju o krizi na jugoistoku Europe koji se održava u okviru summita. BUKUREŠT - Makedonija će tražiti od svojih stranih vjerovnika da joj ponište ili odgode vraćanje dugova za ovu godinu zbog velikih troškova zbrinjavanja izbjeglica s Kosova, izjavio je u ponedjeljak makedonski veleposlanik u Rumunjskoj. Veleposlanik Blagoj Zasov izjavio je da je Makedonija primila dosad gotovo 130.000 kosovskih Albanaca te dodao da bi je sukob na Kosovu mogao do kraja godine stajati čak do 1.5 milijardi američkih dolara. "Makedonija traži poništenje ili barem odgodu vraćanja 180 milijuna američkih dolara svog vanjskog duga za ovu godinu", rekao je Zasov. ŽENEVA - Predstavnik Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) rekao je u ponedjeljak da su jugoslavenske snage vjerojatno vratile kosovske Albance koji su pokušavali napustiti zemlju. Glasnogovornik UNHCR-a Kris Janowski kazao je da je tijekom noći obustavljen zadnji val izbjeglica koje su iz Kosova trebale ući u Albaniju. On je dodao da su izbjeglice zaustavljene i na graničnim prijelazima prema Makedoniji i Crnoj Gori. "Srbijanska granica je, navodno, formalno otvorena, no nitko je ne prelazi", što nas navodi na pomisao da Srbi zaustavljaju ljude i sprečavaju ih u prelasku granice", rekao je Janowski na konferenciji za novinare u Ženevi. SKOPLJE - Glasnogovornik NATO-a u Skoplju Eric Mongnot optužio je u ponedjeljak Jugoslaviju da provodi dezinformacijsku kampanju, te je opovrgnuo izvještaje jugoslavenskih medija od nedjelje koji su govorili o savezničkom zrakoplovu pogođenom iznad Makedonije."Jugoslavenski državni mediji provode danas kampanju laži. Primjerice, u nedjelju su jugoslavenske informacije govorile o savezničkom zrakoplovu koji je pogođen iznad Makedonije. To je u potpunosti netočno. Svi zrakoplovi ovog vikenda uspješno su se vratili u baze", rekao je Mongnot. Na pitanje novinara o glasinama da saveznički zrakoplovi koriste makedonski zračni prostor za bombardiranje Jugoslavije Mongnot je rekao da "to nije dio ovlasti koje je makedonska vlada dala NATO-u, te da saveznici makedonski zračni prostor koriste samo za obrambene misije". SOFIA - Bugarski čelnici odlučili su u ponedjeljak odobriti zahtjev NATO-a za slobodno korištenje bugarskog zračnog prostora za napade na SRJ. Bugarski predsjednik Petar Stojanov, premijer Ivan Kostov i predsjednik bugarskog parlamenta Jordan Sokolov izjavili su da će od bugarskog parlamenta tražiti dozvolu sklapanja sporazuma s NATO-om o korištenju bugarskog zračnog prostora koji uključuje i sigurnosna jamstva za Sofiju. ATENA - Neslužbeni sastanak visokih balkanskih dužnosnika i stručnjaka, tijekom kojeg će se raspravljati o obnovi regije nakon rata na Kosovu, počeo je u ponedjeljak u Ateni na inicijativu Grčke. Taj bi sastanak trebao omogućiti "ključne izmjene u gledištima, čija bi svrha bila pripremiti prijedloge za obnovu regije kad završi sukob na Kosovu", rekao je grčki ministar vanjskih poslova Georges Papandreu. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio je u ponedjeljak da će Rusija i dalje djelovati kao posrednik u jugoslavenskoj krizi, ali da neće dopustiti da cijela SR Jugoslavija bude prepuštena Zapadu. Kremlj je priopćio da će Jeljcin telefonski razgovarati s američkim kolegom Billom Clintonom o krizi u SRJ kasnije u ponedjeljak. Novinska agencija RIA prenijela je izjavu Jeljcinovog savjetnika za vanjsku politiku Sergeja Prihodka, koji je rekao da je Clinton zatražio taj razgovor. "Mi smo spremni posredovati između SRJ, NATO-a i SAD-a", rekao je ruski predsjednik nakon sastanka s visokim dužnosnicima u Kremlju, a prenio je Itar- Tass. "Bill Clinton se nada da će jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević kapitulirati, prepustiti cijelu Jugoslaviju", rekao je Jeljcin. "Mi to nećemo dopustiti. To je strateško mjesto". MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u ponedjeljak je rekao da Rusija neće poslati ratne brodove u Jadransko more, prenosi Reuters rusku agenciju Itar-Tass. Kremaljska press služba nije mogla odmah potvrditi te navode. Rusija, koja se protivi zračnim udarima NATO-a na Jugoslaviju, poslala je jedan izviđački ratni brod u Jadran i drži nekoliko ratnih brodova u pripravnosti u slučaju da NATO ojača svoju vojnu kampanju. "Danas smo odlučili da ne pošaljemo brodove. Jedan od naših brodova je tamo. Skuplja podatke o svemu u Jugoslaviji, o svakom zrakoplovu, šteti, broju žrtava", kazao je Jeljcin. LONDON - Britanski premijer Tony Blair obećao je u ponedjeljak da će istjerati srpske snage s Kosova i vratiti tu pokrajinu "narodu kojemu pripada". U svojem govoru prigodom otvaranja godišnjeg općeg sastanka Europske banke za obnovu i razvitak, Blair je poručio jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću da će biti "prisiljen na povlačenje s Kosova". Britanski premijer je rekao da se iz izvješća s terena, dostupnih saveznicima, jasno vidi da Milošević ponovno pokušava isprazniti Kosovo od svih Albanaca. "Svaki ponovljeni čin etničkog čišćenja za mene predstavlja još jedan razlog više da ostanem odlučan i da ustrajem na tome da će ta politika rasizma i pustošenja biti osujećena", rekao je Blair. MOSKVA - Saveznički napadi pogađaju "jugoslavensko gospodarstvo, civilne objekte, energetski sektor, tvornice i telekomunikacije", ali ne uništavaju vojne ciljeve, rekao je u ponedjeljak ruski ministar Igor Sergejev. Stanje u Jugoslaviji "nastavlja se komplicirati", rekao je Sergejev nakon sastanka s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, posebnim predstavnikom za Jugoslaviju Viktorom Černomirdinom, premijerom Jevgenijem Primakovim, ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim te s visokim ruskim vojnim dužnosnicima. "Prema našim obavijestima, NATO aktivno priprema kopnenu intervenciju", dodao je ruski ministar obrane. DEN HAAG - Žalbeni postupak u slučaju Dušana Tadića, najstarijeg zatvorenika Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) trebao bi započeti u ponedjeljak poslijepodne. Dušan Tadić (43), bosanski Srbin koji se od travnja 1995. nalazi u Haagu, osuđen je na 20 godina zatvora u svibnju 1997. WASHINGTON - Skupina američkih kongresmena u ponedjeljak treba izvijestiti predsjednika Kongresa Dennisa Hasterta i vođu senatske većine Trenta Lotta o opravdanosti zahtjeva predsjednika Billa Clintona za dopunskim novcem iz proračuna kojim bi se platili troškovi kosovske operacije. Protekli vikend 21 član Kongresa proveo je u zrakoplovnoj bazi Andrews, nedaleko od Washingtona, gdje su ih najviši vojni dužnosnici NATO-a podrobno upoznali s tijekom, ciljevima i troškovima američkog sudjelovanja u zračnim napadima NATO-a na ciljeve u SRJ. Američki tisak u ponedjeljak navodi kako je početni Clintonov zahtjev za oko 3,5 milijardi dolara dodatnog novca iz proračuna u međuvremenu povećan na 5,9 milijardi. SKOPJE - Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) prikupili su dokaze o ubojstvima, silovanjima i protjerivanjima Albanaca s Kosova, no nemaju potvrde o kolektivnim smaknućima niti postojanju masovnih grobnica, izjavio je glasnogovornik OESS-a u Skopju. NATO je u nedjelju ustvrdio da raspolaže zračnim snimkama 43 zajedničke grobnice koje su kosovski Albanci morali iskopati pod prisilom srbijanskih snaga. "Držimo utvrđenom činjenicom da se na Kosovu provodi protjerivanje ljudi silom", rekao je u nedjelju Jorgen Grunnet, glasnogovornik Veifikacijske misije na Kosovu (KVM) pojasnivši da su većinom protjerani kosovskiAlbanci opljački "Mogli smo potvrditi brojna ubojstva", te slučajeve silovanja, rekao je Grunnet. Međutim, vijesti o koletkivnim smaknućima i masovnim grobnicama nisu potvrđene kao "utvrđene činjenice", dodao je on. LONDON - Britanski premijer Tony Blair i njegov irski kolega Bertie Ahern započeli su u ponedjeljak u Londonu novi krug pregovora sa sjevernoirskim dužnosnicima usprkos zabrinjavajućoj blokadi mirovnog procesa. Nijedna strana nije za sada promijenila stajalište o samoj srži problema, odnosno razoružavanja IRA-e prije uspostave lokalne autonomne vlade u kojoj bi sudjelovali i protestanti i katolici. London i Dublin morat će izgleda nastaviti dijalog kako bi spriječili propadanje mirovnog sporazuma koji je zaključen prošle godine na Veliki petak, a koji se trebao početi primjenjivati najkasnije godinu dana kasnije. BERLIN - Predsjednik Bundestaga (donji dom njemačkog parlamenta) Wolfgang Thierse primio je u ponedjeljak u Berlinu ključeve novog Reichstaga, koji je nakon 66 godina dugog prekida ponovo postao sjedište njemačkih parlamentaraca. Britanski arhitekt Norman Foster, koji je obnovio i modernizirao zgradu, simbolički je Thierseu predao 50 centimetara dug ključ pred velikom kolonadom ispred ulaza u Reichstag, a podno natpisa "Dem Deutschen Volke" (Njemačkom narodu). "To je vliki trenutak za Njemačku, za Berlin i Bundestag. Vraćamo se na visoko simboličko mjesto", izjavio je Thierse u prisutnosti kancelara Gerharda Schroedera i bivšeg kancelara Helmuta Kohla, za čije je vladavine 1991. došlo do povijesnog ponovnog ujedinjenja dviju Njemački. Novi Reichstag blagoslovili su svećenici katoličke i protestantske crkve, a nove prostorije svečano će otvoriti zastupnici Bundestaga (njih 669), općom političkom raspravom o stanju njemačkog ujedinjenja, deset godina nakon pada Berlinskog zida. (Hina) dh dh