VOA 13. IV. NOVINARSKI O STANJU BGD

GLAS AMERIKE - VOA 13. IV. 1999. Dinmore: U Beogradu raste shvaćanje o potrebi za međunarodnom nazočnošću na Kosovu. Prilog Victora Beattiea. Novinar Glasa Amerike Victor Beattie razgovarao je telefonski s izvjestiteljem 'The Financial Timesa' Guyom Dinmoreom, koji se nalazi u Beogradu. - Možete li nam reći nešto više o noćašnjim napadima NATO saveza na ciljeve u okolici Beograda? = Sinoć zapravo uopće nije bilo oblaka, nebo je bilo puno zvijezda, i u okolici Beograda čula se jaka paljba protuzračne obrane, možda najjača do sada. Kako se čini, oko dvadeset i dva sata sinoć izvedena su tri vala napada, a udari su nastavljeni i ujutro. Čuli smo eksplozije u daljini, u okolici grada. Vjerojatno je pogođena rafinerija nafte u Pančevu, s druge strane Dunava. Javljeno je i o napadu na vojarnu istočno od grada. Noć je zapravo bila vrlo bučna. - Možete li opisati što se čuje kada počinje bombardiranje? Što se čuje prvo - sirena za zračnu opasnost, eksplozije ili vatra protuzračne obrane? = Uglavnom se prvo oglase sirene za zračnu opasnost, pa ljudi požure u skloništa i podrume. Zatim, oko pola sata kasnije, barem je tako bilo noćas, čuje se jaka paljba iz strojničkog oružja ili vatra protuzračne obrane. Zatim se ponekad začuju motori zrakoplova, no obično se čini da lete vrlo visoko. Naravno, nikada ih ne vidimo, uvijek su vrlo daleko. Zatim povremeno osjetimo eksploziju, jer se tlo počne tresti. Tu je i zvuk izbačene bombe ili ispaljene rakete. Sve je, zapravo, prilično zastrašujuće. - Kako reagiraju obični ljudi kad s njima razgovarate tijekom dana. Govore li o napadima ili izbjegavaju tu temu? = O tome se dosta razgovara. Upravo sam se vratio iz trgovine, u kojoj su svi, uglavnom stariji ljudi, vidno uzdrmani, razgovarali o prošloj noći. Izmjenjivali su iskustva i priznavali da su ustrašeni. Naravno, s obzirom da sam Britanac, nije mi lako razgovarati s njima, ali sam ipak pokušao. - Osjećate li da su neprijateljski raspoloženi prema vama? = S obzirom da ovdje živim već dvije godine, svi me poznaju i prihvaćaju. Međutim, mislim da neprijateljstvo prema strancima raste, no to nije teško razumjeti. - Kako se čini, NATO savez sada napada rafinerije u blizini Beograda i drugih gradova u Jugoslaviji, što svakako utječe i na život civila, pa i vojsku. Što nam možete reći o ograničavanju potrošnje goriva koje je nedavno uvedeno? = Vlada se vrlo brzo organizirala. Nekoliko dana nakon što su zračni udari počeli, uveli su organičenja na potrošnju goriva - po 40 litara mjesečno za svakog vlasnika vozila. Do tada benzina uopće nije bilo. Vlada je ipak uspjela pustiti u prodaju određenu količinu goriva i ljudi su počeli dobivati benzin koji se može nabaviti samo uz posebni kupon. Otada je i promet u Beogradu nešto živnuo, ali ne mislim da će to potrajati. Mislim da vlada pokušava spriječiti paniku, pa je zato pustila benzin u prodaju. Mislim da će nakon ovih najnovijih napada ostati vrlo malo goriva i da će ceste uskoro biti prilično prazne. Međutim, ova je zemlja godinama živjela pod sankcijama i nafta se, do ukidanja embarga, krijumčarila u zemlju iz Rumunjske i Bugarske. Mislim da će uskoro ponovno biti tako. Jugoslavija neće nikada ostati bez kapi nafte. Mislim da će se naći načina da transport funkcionira, barem u ograničenom obliku. - Jugoslavenska skupština jučer je prihvatila prijedlog o udruživanju s Rusijom i Bjelorusijom. Što žele postići takvim udruživanjem? Isto tako ste upozorili da jača uvjerenje da će biti potrebno postići određeni oblik sporazuma s međunarodnom zajednicom što se tiče razmještanja međunarodnih snaga? = Da, mislim da Jugoslavija pokušava iskoristiti svoj položaj neutralne ili nesvrstane zemlje u središtu Europe, te da NATO savezu pokušava dati do znanja da može odbaciti svoje nesvrstano naslijeđe i povezati se s braćom u Rusiji. Nacionalisti u Srbiji bi, prema riječima jednog ovdašnjeg političara, rado podigli - kako kažu - balkanski zid, odnosno, novi berlinski zid na Balkanu! Međutim, mislim da se obični ljudi nadaju da će im Rusija poslati vojnu pomoć, iako ne vjerujem da će se to dogoditi, barem dok je predsjednik Jeljcin na vlasti. Razgovarajući s ljudima u vladi, stječe se dojam da barem neki od njih počinju shvaćati da će morati prihvatiti nazočnost međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu. Čini se da službeno stajalište sada - međunarodne snage da, ali ne iz zemalja koje su, kako se ovdje kaže, sudjelovale u agresiji na Jugoslaviju. Možda bi to moglo uključivati i neke članice NATO saveza kao što su Grčka, Norveška i Španjolska. U svakom slučaju, Britanija, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Države ne bi bile prihvatljive. (VOA)