RDW 12. IV. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 12. IV. 1999. Pregled tiska I dvadesetoga dana od početka zračnih napada NATO-a na ciljeve u Jugoslaviji, Kosovo je naglašena tema u njemačkom tisku. Posebnu pozornost komentatori posvećuju mogućim diplomatskim naporima koji bi doveli do mirnog rješenja. Nadregionalni dnevnik FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG posebno ocjenjuje nastojanje Bonna da se u traženje rješenja uključi Rusija. Bez obzira što se danas ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a trude za više međusobne povezanosti u pitanju diplomacije i strategije, njemački krizni menadžeri svoje ambicije stavljaju u uključivanje Rusije u ovaj proces i u to da se Rusiju 'kao partnera uzima ozbiljno'. To međutim u Moskvi pretpostavlja završetak onoga što je premijer Primakov, koji se iz bolničkog kreveta požurio vratiti u svoj ured, nazvao nepodnošljivim spektaklom. Tko u svezi s time podupire Jeljcinov zahtjev za uključenje zemalja G-8, kao što to sada čini Bonn, izlaže se doduše sumnji da popušta ruskim prijetnjama. Ipak, trebali bi biti nastavljeni pokušaji da se Moskvu dobije za konstruktivno sudjelovanje u svladavanju sukoba na Balkanu. Objašnjenja što ga za to daju njemački emisari zapadne 'prioritete' ipak usuglašavaju s ruskima. SUEDWEST PRESSE iz Ulma bavi se pitanjem reakcije pacifističkih skupina, koje kao da nisu jako aktivne, i bilježi: S prvim izbjeglicama s Kosova rat je definitivno došao i u Njemačku. Time je dobio lice i više nije anoniman. Je li to možda razlog da brojne mirovne manifestacije na kraju tjedna nisu dobile zamah. Odbiju li se srpske i albanske skupine - ostali demonstranti se mogu brojiti tek u stotinama. Tako jasna nevolja Kosovara jamačno je mnogim uvjerenim pacifistima učinila jasnim da se ništa ne može učiniti samo crno-bijelim bojanjem. Ovaj rat je za Njemačku bolan proces učenja, ali koji može pridonijeti da naša zemlja zauzme primjereno mjesto u svijetu, pouzdano i bez uzrujavanja. I sada, u vrijeme nesmanjenih napada NATO-a i stalnoga srpskog progona Albanaca, komentator dnevnika HANDELSBLATT iz Duesseldorfa gleda prema budućnosti i traži odgovor na pitanje - što nakon vojne akcije? Zračni napadi na ciljeve u Jugoslaviji ulaze u svoju posljednju fazu: Najvažniji zadatak je - nakon vojne faze u igru ponovno uvesti politiku. I tu obvezatno u oči upada natuknica - Vijeće sigurnosti. Novu sigurnosnu arhitekturu moguće je ipak stvoriti samo sa starim snagama. A među njih pripada Rusija. Činjenica da su se Amerikanci prema Rusima dosad ponašali hladno i da ih s njihova puta nije mogla pomaknuti ni Moskva niti druge snage u Europi, jednom više naglašava njihovu moćnu poziciju na međunarodnoj pozornici. Ali tamo više nisu sami. Kosovski sukob, unatoč svim pojavama rubnog raščupavanja, u srži je sjedinio Europu. A ta je Europa u drukčijoj mjeri nego Amerika upućena na partnerstvo s Rusijom. Slično razmišlja i analitičar dnevnika FRANKFURTER RUNDSCHAU koji ističe: Krajnje je vrijeme da se više ne pouzdava samo u vojne napade, nego da se pokuša sve kako bi se omogućilo političko rješenje. Namjera njemačkoga ministra vanjskih poslova Joschka Fischera da to učini u sklopu zemalja G-8, put je koji ima smisla. Moskva ga je već predložila, jamačno i zato što je taj sklop neopterećen razlikama unutar Kontaktne skupine za Balkan ili između Rusije i NATO-a. Kopnene postrojbe su - ne želimo li da rat nepredvidivo eskalira - ostvarive samo s Rusijom i samo kao sila koja će mir osiguravati i provoditi. Put, slijedom toga, u stanje koje zaslužuje naziv 'mir', vodi samo preko Moskve. Zbog toga je ispravno da ga njemačka savezna vlada nastoji pronaći. Upravo taj put, i inače odnos prema ratu na Kosovu, mogao bi danas imati veliko značenje i na izvanrednom kongresu SPD-a na kome će kancelar Gerhard Schroeder postati i predsjednikom njemačkih Socijaldemokrata. U dnevniku RHEIN ZEITUNG nalazimo: Gerhardu Schroederu ne treba zavidjeti na njegovu izobilju moći kancelara i šefa stranke. Može se dvojiti da se i sam zbog toga sasvim dobro osjeća. Jer danas, budući da njemački vojnici u sklopu NATO-a bacaju bombe na srpske ciljeve, mogu usamljene vrhove vlasti činiti vrlo usamljenima. Schroeder koji ionako nikada nije imao sasvim erotski odnos sa svojom strankom, već odavna sluti da u dobroj staroj socijaldemokraciji zbog rata na Kosovu ključa. I više: Upravo jasna politika kancelara i njegova konzekventnog ministra obrane kojom dvojica bivših suparnika Njemačku suvereno svrstavaju kao uračunjiva partnera u Savezu - upravo ta politika u sebi skriva opasnost da stranci podari iskušenje. Do kraja pregleda evo još jednog navoda posvećenog današnjem kongresu SPD-a. Berlinski nadregionalni dnevnik DIE WELT: Prednost budućeg šefa stranke je da delegati doduše mogu iznositi verbalnu kritiku, ali da su u ponašanju kod glasovanja osuđeni na zajedništvo. Slab rezultat oslabio bi Schroedera, ali i vladu koju predvodi SPD. Iskušenje kroz koje je svojedobno zbog NATO-va bombardiranja prošao zeleni koalicijski partner - SPD si ni u kojem slučaju ne može dopustiti. Socijaldemokrati će se tako - kao što su činili i u predizbornoj kampanji - bar prema vani i uz škripanje zuba - uklopiti u novu crtu. Odluka o dvostrukoj dužnosti ima dakako malo zajedničkog s unutarnjim uvjerenjem stranke: Gerhard Schroeder u SPD iskušava dio revolucije odozgo. (RDW)