RU-YU-BA-HR-granice-Oružani sukobi-Ljudska prava-Izbjeglice/prognanici-Demografija RU-NEZAVISIMAJA 8.4.MIROVNI PLAN RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA8. IV. 1999.Balkanska inicijativaBoris Mihajlovič Ljvin, suradnik Instituta za gospodarsku
analizu, iznosi svoj prijedlog mirovnoga plana kojim bi se riješio sukob na Balkanu i kojim bi se tom području jamčila buduća trajna stabilnost: "Potrebno je otvoreno priznati sljedeće:1. Najsigurnije rješenje etničkih sukoba je stvaranje istorodnih nacionalnih država. Pokušaji da se nasilu sačuvaju višenacionalne države koje nisu sposobne za život, unatoč jasno izraženoj želji određenih, diskriminiranih, većih i kompaktnih manjina da sami određuju svoju sudbinu, uzrokuju samo produljenje sukoba. Prema tomu, sporazumi iz Daytona i Rambouilleta moraju se prepraviti.2. Ako se ovakav pristup, utjelovljen u zamislima Daytona i Rambouilleta nastavi, demografski i etnički pokazatelji u Jugoslaviji i nizu drugih zemalja ići će u pravcu narušavanja nutarnjeg mira s posljedicama za općeeuropsku sigurnost koje se mogu predvidjeti.3. Da bi se riješili tekući problemi i pronašao izlaz iz pogibeljne vojne slijepe ulice, treba biti svjestan da se nijedna zemlja ne
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
8. IV. 1999.
Balkanska inicijativa
Boris Mihajlovič Ljvin, suradnik Instituta za gospodarsku analizu,
iznosi svoj prijedlog mirovnoga plana kojim bi se riješio sukob na
Balkanu i kojim bi se tom području jamčila buduća trajna
stabilnost: "Potrebno je otvoreno priznati sljedeće:
1. Najsigurnije rješenje etničkih sukoba je stvaranje istorodnih
nacionalnih država. Pokušaji da se nasilu sačuvaju višenacionalne
države koje nisu sposobne za život, unatoč jasno izraženoj želji
određenih, diskriminiranih, većih i kompaktnih manjina da sami
određuju svoju sudbinu, uzrokuju samo produljenje sukoba. Prema
tomu, sporazumi iz Daytona i Rambouilleta moraju se prepraviti.
2. Ako se ovakav pristup, utjelovljen u zamislima Daytona i
Rambouilleta nastavi, demografski i etnički pokazatelji u
Jugoslaviji i nizu drugih zemalja ići će u pravcu narušavanja
nutarnjeg mira s posljedicama za općeeuropsku sigurnost koje se
mogu predvidjeti.
3. Da bi se riješili tekući problemi i pronašao izlaz iz pogibeljne
vojne slijepe ulice, treba biti svjestan da se nijedna zemlja ne
smije promatrati kao jedini krivac za sukob. Sve otegotne i
olakotne okolnosti moraju se ravnomjerno podijeliti između
strana.
Predlaže se sljedeći paket mjera:
1. Žurni prekid vatre. Sve se NATO-ve operacije prekidaju,
jugoslavenske se oružane postrojbe vraćaju u mjesta razmještaja
izvan Kosova, a postrojbe OVK-a odlaze na svoje položaje u sela.
2. Kosovo (bivša pokrajina Kosovo i Metohija) dijeli se na srpski i
albanski dio.
Istočni dio ostaje u sastavu Savezne Republike Jugoslavije
(Srbije), a zapadnome se dijelu (s Prištinom) daje mogućnost
samoodređenja i/ili ujedinjenja s Albanijom.
Dragovoljnu razmjenu stanovništva između tih dijelova podupiru
međunarodni donatori, a provodi se pod njihovim nadzorom.
Pravoslavnim manastirima koji ostaju u zapadnom dijelu, daju se
posebna jamstva (možda poput onih koja uživaju Konstantinopoljska
patrijaršija u Turskoj i Sinajski manastir u Egiptu).
3. Srpski dio Bosne i Hercegovine (republika srpska) s Brčkom može
se pripojiti Jugoslaviji na dogovornim načelima (primjerice, kao
sastavni dio Srbije ili kao posebni član federacije).
4. Hrvatski dio BiH može se pripojiti Hrvatskoj prema istom
načelu.
5. Muslimanski dio BiH dobiva potpunu i neograničenu suverenost i
naziva se 'Bosnom'.
6. Srpska područja u istočnoj Slavoniji mogu se priključiti
Jugoslaviji.
7. Preporučuje se mali ispravak makedonskih granica, pri čemu bi se
domaće albansko pučanstvo moglo ujediniti s dijelom Kosova koje se
odvaja. Ostatku albanskog puka u Makedoniji treba ponuditi
potrebne uvjete za moguće preseljenje u albansku
tvorevinu/državu.
8. Sve zemlje koje su obuhvaćene inicijativom (Jugoslavija, Bosna,
Hrvatska, Makedonija i Albanija) priznaju nove granice kao
konačne; osiguravaju slobodno preseljenje onih koji to žele
tijekom tri godine; uspostavljaju zonu slobodne trgovine na tome
području; međusobno osiguravaju neograničen pristup prometnicama
i kapacitetima; uspostavljaju režim bez viza za svoje građane.
One pristaju da operativno započnu pregovore o vojnim odnosima na
Balkanu. Sve te zemlje moraju imati pravo da provode vojne
inspekcije.
Slovenija, Grčka, Bugarska i Mađarska trebale bi se priključiti tim
sporazumima. Europska bi unija osiguravala poseban status zemljama
Balkanske inicijative, uključujući mogućnost njihova ulaska u EU
za deset godina (uz standardne uvjete postojanja demokratskih
institucija).
SAD, Rusija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Italija jamče
nepromjenjivost sporazuma o granicama. Privremeni nadzor
osiguravaju europske snage koje ne obuhvaćaju vojnike zemalja-
jamaca.
9. Međunarodna zajednica osniva posebnu zakladu za preustroj i
preseljenje (...). Taj se novac namjenjuje za provedbu programa
preseljenja, obnovu infrastrukture i sl. Zaklada također financira
povratak izbjeglica (među ostalim i iz inozemstva). Glavni su
donatori - EU, SAD, MMF i Svjetska banka.
Sve gospodarske sankcije koje vrijede za zemlje na ovome području
ukidaju se čim se prihvati i počne provoditi sporazum o promjeni
granica."