NJ 7.IV.SZ: KOSOVO ODLUČUJE O NATO

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 7. IV. 1999. Svjetska sila u nevolji "Američki Predsjednik suočava se s najvećim vanjskopolitičkim izazovom u svom mandatu. Eskalacija na Kosovu iznenadila je vladu u Washingtonu i opasno je potisnula u defenzivu. Dvije godine prije završetka svojih dana u politici i kratko nakon iscrpljujućeg unutarpolitičkog odmjeravanja snaga s republikancima, Bill Clinton nesumnjivo je oslabljen. Sada mu prijeti slom zbog prijetećeg neuspjeha mlake vojne strategije NATO-a na Kosovu - s nepredvidivim posljedicama za zapadni savez, vodeću ulogu Amerikanaca u svijetu i, naravno, unutrašnji odnos snaga u samim Sjedinjenim Državama. Nema dvojbe da je Kosovo više od svega ostalog i američki rat - naime, europske članice NATO-a nikada ne bi intervenirale da nije bilo američke odlučnosti. Stoga bi poraz u tom ratu bio istodobno i poraz Amerike i njezina Predsjednika. Više je uzroka očajnog stanja na Kosovu i ne baš uspješne uloge NATO-a. Od početka sukoba američki Predsjednik, a s njim i saveznici, odlučno su sužavali vlastite vojne opcije, mlako raspolažući preostalim mogućnostima. Javno su isključili mogućnost angažmana kopnenih postrojba, ojačavši time odlučnost srpskog Predsjednika da izdrži. Irak već godinama podnosi 'kirurške udare' SAD, ali Sadam Husein ne popušta. U Jugoslaviji su zračni udari dosad imali učinak opomene: tko tjedan dana unaprijed najavi razaranje glavnog policijskog stožera, ne treba se čuditi kada takva akcija ostane na razini simboličnoga gesta. Iza vojnog udara NATO-a skrivala se mjera ostvarivanja političkog preokreta bez nanošenja velike štete i istodobnog izbjegavanja potpore kosovskim pobunjenicima. Takva eksplozivna strategija propala je onog dana kada je Milošević odlučio jednostavno ignorirati ratne ciljeve NATO-a: jugoslavenski Predsjednik ne želi biti prisiljen na prihvaćanje sporazuma iz Rambouilleta te političke razgovore čini bespredmetnim izdavanjem zapovijedi o klanju i protjerivanju ljudi na Kosovu. Tromi NATO-v aparat ni danas nije u stanju ozbiljno prekinuti začarani krug svoje sužene strategije. Što sve to znači za razvoj događaja sljedećih dana? NATO mora ponovno steći inicijativu, mora ostvarivati uspjehe, mora pojasniti smisao dosadašnjih akcija. Milošević više ne smije trijumfirati, a njegova sloboda djelovanja mora biti neutralizirana. Toliko o teoriji čija se provedba u djelo čini gotovo nemogućom. Clinton, svjestan svog teškog položaja, igra na kartu vremena. Želi nastaviti napade još najmanje tjedan dana prije no što NATO svede bilancu. Igra na kartu polagane ali neprekidne eskalacije sukoba, nadajući se da će ubrzavanjem tempa ponovno izboriti slobodu odlučivanja. Svakodnevna lozinka vojnika treba biti strpljenje. Iako je američka vojska na teren prebacila helikoptere Apache radi napada na kopnene postrojbe na Kosovu, napadajući danas i središte jugoslavenskoga vojnog stroja, brzo rješenje nije moguće. Premještanje helikoptera upućuje na pretpostavku da se američka vlada priprema za angažman na terenu. Prvi će put borbene postrojbe američke vojske biti uključene u oružani sukob. Posredstvom helikoptera na Balkanu će biti stacionirane oklopljene kopnene postrojbe, a u Albaniji će biti izgrađena infrastruktura za rat na terenu. U samom Washingtonu javljaju se zagovornici iz svih političkih blokova, koji su spremniji prihvatiti opasni rat na terenu nego poraz NATO-a. Clinton zna da zbog aktualnog stanja mora pripremiti angažman kopnenih postrojba ako iz sukoba ne želi izići kao gubitnik te ako želi spriječiti legitimizaciju ubijanja, progona i paleži. Takav rat zahtijeva pak konsenzus među saveznicima i spremnost na prihvaćanje još većih patnja i na povećavanje političkog rizika. Naime, što NATO dublje tone u rat, to je neizvjesniji ishod i veća opasnost. Što će se dogoditi ako članice NATO-a istupe iz saveza? Kakva je uopće vrijednost saveza ako ne može dokončati genocid? Kakvu će ulogu SAD igrati u Europi i svijetu ako beogradski diktator smije javno otkrivati njegovu nemoć? Nakon jedne godine operetne zaokupljenosti samom sobom, Amerika se nalazi u okrutnom stisku ozbiljne vanjskopolitičke krize. Predsjednik je bio loše pripremljen na takav razvoj događaja, a aparatu su se potkrale teške greške. Izolacionisti već nestrpljivo topću nogama i zahtijevaju samoograničenje SAD. Takva bi politika bila kobna za Europu koja ponovno počinje proždirati sama sebe. Prvi puta balkanski vrtlog počinje djelovati i preko Atlantika. Na Kosovu se odlučuje o ulozi Amerike u Europi, a time i o opstanku NATO-a", zaključuje Stefan Kornelius.