POSLOVNI PREGLED, BROJ 98

POSLOVNI PREGLED broj 98 27. 03. - 02.04. 1999. SADRŽAJ: ? NOVINE U NACRTU PRIJEDLOGA CARINSKOG ZAKONA 2 ? VRIJEDNOST MIROVINE ZA JEDAN OSOBNI BOD IZNOSI 35,16 KUNA 3 ? NEMA DRASTIČNIH OTKAZIVANJA TURISTIČKIH REZERVACIJA ZA USKRS 3 ? ALKOHOLNA PIĆA MORAJU IMATI POSEBNU MARKICU 4 ? MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PREDLAŽE IZGRADNJU VELETRŽNICE 4 ? NATJEČAJ ZA IZBOR HRVATSKE OSOBE U MALOM GOSPODARSTVU 4 ? OČEKUJE SE VELIK INTERES ZA PRIVATIZACIJU TELEKOMUNIKACIJA 4 ? INA-NAFTAPLIN PLANIRA PROIZVESTI 1,55 MILIJUNA TONA KAPLJEVINE 5 ? SMANJENJE PROIZVOĐAČKIH CIJENA DERIVATA NIJE MOGUĆE 5 ? INA NAFTAPLIN SMANJUJE TROŠKOVE POSLOVANJA 5 ? PRIJEVOZNICI POSTIGLI DOGOVOR S INOM 5 ? O VLASNIČKOM UDJELU RH U NE KRŠKO 5 ? POČEO REMONT NUKLEARKE KRŠKO 5 ? DVIJE GODINE ZA IZGRADNJU PLINSKE TERMOELEKTRANE JERTOVEC 6 ? ULJANIK PREDAO BROD MONROVIJSKOMU NARUČITELJU 6 ? UGOVOR O FINANCIRANJU IZGRADNJE TRI TUNELA RIJEKA-ZAGREB 6 ? SPLITSKA ZRAČNA LUKA OSTVARILA 3,12 MILIJUNA KUNA DOBITI 6 ? ŽUPANJSKI ĐURO ĐAKOVIĆ POVEĆAVA IZVOZ KOMBAJNA 7 ? TVRTKA SINJ NEĆE U NAJAVLJIVANI STEČAJ 7 ? NOVI DIREKTOR BELUPA 7 ? U DUKAT PROTEKLIH PET GODINA ULOŽENO 400 MILIJUNA KUNA 7 ? NOVO PIVO OSJEČKE PIVOVARE 7 ? GALEB OČEKUJE PROIZVODNJU NA RAZINI LANJSKE 7 ? U KONZUMU ZAPOČELO PLAĆANJE MAESTRO DEBITNOM KARTICOM 8 ? POTPISAN SPORAZUM O NASTAVKU IZGRADNJE TRŽNICE U ZAGREBAČKOJ ŠUBIĆEVOJ ULICI 8 ? FINANCIJSKA KONSOLIDACIJA ISTRATURISTA 8 ? O POSLOVANJU "HOTELA JADRAN" 8 ? COMPAQ PREDSTAVIO STRATEGIJU ZA 1999. 9 ? POTPISAN UGOVOR O AMERIČKOM ZAJMU HRVATSKOJ 9 ? U BUDIMPEŠTI PREDSTAVLJENA HRVATSKA PRIVATIZACIJSKA PONUDA 9 ? HRVATSKA NIJE RIZIČNA DESTINACIJA 9 ? PROIZVODNJA RIBE U BARANJI SLABIJA OD OČEKIVANE 10 ? OBRTNICI SE PRIPREMAJU ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM 10 ? HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U PRAGU 10 ? NUŽNA MODERNIZACIJA DOMAĆE TEKSTILNE I ODJEVNE INDUSTRIJE 10 ? USKORO 9. MEĐUNARODNI SAJAM OPREME ZA TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 10 ? DEVIZNE PRIČUVE HNB-A 2,4 MILIJARDE USD 11 ? RAST BDP-A LANI 2,7 POSTO - U ČETVRTOM TROMJESEČJU PAD OD 0,8 POSTO 11 ? DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 490,3 MILIJUNA USD 11 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA 2,7 POSTO NIŽA 11 ? PORASLE ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA U INDUSTRIJI 11 ? PROSJEČNA CIJENA ČETVORNOG METRA STANA U HRVATSKOJ 7.520 KUNA 12 ? U UGOSTITELJSTVU LANI ZABILJEŽENO 4,8 MILIJARDI KUNA PROMETA 12 ? ODOBRENO 41.445 DOZVOLA NAUTIČKIM TURISTIMA ZA PLOVILA 12 ? PREDLOŽEN STEČAJ ZA NERETVANSKU GOSPODARSKU BANKU I INVEST ŠTEDIONICU 12 ? UGOVOR DRŽAVNE AGENCIJE ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA S ABN AMRO 13 ? MEĐIMURSKA BANKA ZAPRIMA ZAHTJEVE ZA NENAMJENSKE KREDITE 13 ? POVOLJNIJI UVJETI ZA KREDITE SLAVONSKE BANKE 13 ? HYPO BANKA CROATIA OSTVARILA USPJEŠNU POSLOVNU 1998. 13 ? JADRANSKO OSIGURANJE OČEKUJE 33,4 MILIJUNA DEM PREMIJA 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG: HBOR O REPROGRAMU TURISTIČKIH KREDITA 15 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA NOVINE U NACRTU PRIJEDLOGA CARINSKOG ZAKONA Na ovotjednom je otvorenom dijelu sjednice Vlada RH, između ostaloga: - odlučila je prijedlog Nacrt prijedloga hrvatskog carinskog zakona u cijelosti usklađenog s europskim carinskim standardima uputiti Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora na što hitnije čitanje. Njegovim stupanjem na snagu ispunit će se jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u europske integracije. Hrvatska će novim zakonom uvesti europsku normativu glede carinske tarife, nadzora i postupaka te carinskih obrazaca. Prijedlog novog carinskog zakona osigurat će gospodarstven carinski postupak, a to znači da robu i prijevozna sredstva nije potrebno zadržavati dulje nego što je to potrebno za obavljanje carinskog postupka, koji će, pak, biti lišen nepotrebnih formalnosti i suvišnih papira. Također je uvedena mogućnost da se roba upućuje s graničnog prijelaza izravno u proizvodnju ili u skladište korisnika, u kojem bi se potom obavljao njezin pregled. Time se izbjegavaju troškovi prijevoza robe od carinarnice i troškovi čekanja robe do završetka carinskog postupka. Carinska služba, kako stoji u prijedlogu, mijenja metode rada i težište prebacuje na naknadne provjere. Prijedlogom zakona ona dobiva šire ovlasti za provjeru roba, dokumenata, osoba i prostorija. Tako će se podaci o vrijednosti i vrsti robe provjeravati i pregledom knjigovodstvenih dokumenata, što je, prema mišljenju Carinske uprave, ponekad djelotvornija metoda od pregleda robe. Uvedena je i mogućnost primjene zajedničke carinske stope u slučajevima kada pošiljka sadrži više vrsta robe te je neracionalno tarifirati i obračunavati carinu za svaku robu posebno. Novost je i to da se osim javnog carinskog skladišta uvodi i privatno, koje će upotrebljavati uvoznici za smještaj robe koju uvoze. Time se napušta institut konsignacijskog skladištenja koji ne postoji u europskom carinskom sustavu. Znatno su izmijenjene odredbe koje sadrže carinske prekršaje. Zakon više, prema prijedlogu, neće sadržavati carinska krivična djela, jer su ona propisana u kaznenom zakonu. Oduzimanje robe više ne bi postojala kao kaznena mjera, što smanjuje troškove držanja robe koja bi morala ležati u skladištima do pravomoćnosti rješenja; - Ina-Industriji nafte d.d. dala koncesiju u trajanju od pet godina za istraživanje nafte i plina na području pod nazivom "Požeška kotlina". To je područje veličine 684 četvorna kilometra, a nalazi se u županijama Požeško- slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj. Ina je obvezna započeti istraživanja najkasnije do početka lipnja ove godine, a kompanija je procijenila da će vrijednost istražnih radova do 2003. iznositi otprilike 2,9 milijuna USD. Dosad je na istražnoj površini zemljišta izbušena jedna bušotina, gdje je pronađena voda s tragovima plina, a osim toga poznati su i površinski izdanci nafte u području Baćin Dola. Prije početka izvođenja daljnjih radova Ina je obvezna riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima i korisnicima zemljišta na kojima će se obavljati istraživanja. Svu nastalu štetu pričinjenu rudarskim istraživanjem snosit će domaća naftna kompanija koja je dužna obaviti i sanacijske radove na terenu šest mjeseci poslije isteka koncesije. Svake godine do sredine veljače Ina je obvezna dostavljati Ministarstvu gospodarstva RH izvješće o obavljenim radovima; - Poljoprivrednoj zadruzi (PZ) Jedinstvo iz Smokvica odobrila robni zajam tj. korištenje 26.990 litara diesel goriva D2 iz zaliha Ravnateljstva za robne zalihe, vrijednog 94.465 kuna. Robni se zajam odobrava bez naknade, s rokom povrata do 31. ožujka 2000. Kao osiguranje PZ Jedinstvo dat će Ministarstvu gospodarstva - Ravnateljstvu za robne zalihe odgovarajuće instrumente osiguranja plaćanja. Zadruga je od Vlade zatražila beskamatno korištenje diesel goriva iz državnih robnih zaliha za potrebe mehanizacije koja se koristi pri obnovi maslinika koji su uništeni u požaru prošloga ljeta; - tvrtkama koje otkupljuju grožđe odobrila je izdavanje mjenica radi podmirivanja njihovih obveza prema proizvođačima grožđa na otocima i području od posebne državne skrbi. Dugovanja tvrtki za otkupljeno grožđe iz lanjske berbe premašuju 92,29 milijuna kuna. Svaka će tvrtka izdati vlastite mjenice, koje će avalirati Ministarstvo financija RH. Kao jamstvo tvrtke će staviti na raspolaganje vlastite zalihe vina - po sortama i količini, dajući vlasnički list na robu Ministarstvu gospodarstva - Ravnateljstvu za robne zalihe. Obzirom da su tvrtke otkupljivači grožđa do sada pokušavale ishoditi kredite kod banaka za podmirenje dugova, u čemu nisu uspjele, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva smatra intervenciju Vlade nužnom kako bi se isplatilo proizvođače. Time će se ujedno, drže u tom ministarstvu, riješiti znatan dio problema oko proljetnih radova u vinogradima kao i nabavka potrebnog repromaterijala za ulaganje u novu proizvodnju. Hrvatska je Vlada prihvatila i prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da se prolongiraju obveze po izdanim kreditima i jamstvima na kredite poslovnih banaka za otkupljeno grožđe iz berbe 1997. Dug bi se trebao prolongirati na iduće dvije godine; - konačni prijedlog zakona o duhanu, usuglašen sa stajalištem Koordinacije za gospodarstvo, uputila Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora na drugo čitanje. Većina promjena u odnosu na prvotni tekst prijedloga zakona o duhanu proizlazi iz primjedaba i prijedloga koji su iznijeti u izvješću Odbora za zakonodavstvo Sabora. Zastupnici obaju domova svojim su raspravama tijekom prvog čitanja djelomice također utjecali na oblikovanje Konačnog prijedloga zakona o duhanu. Njime je jasnije određeno kada se mogu proizvoditi tipovi duhana različiti od postojećih u proizvodnji, a preciznije je određeno da se tim Zakonom uređuju odnosi u proizvodnji, otkupu, obradi i prometu duhana i proizvodnji duhanskih prerađevina. Preciznije je utvrđen i postupak procjene kakvoće duhana. Jasno je iskazano da u Povjerenstvu za ocjenu kakvoće duhana mora biti i predstavnik proizvođača duhana. Također je pojašnjena uloga Gospodarskog interesnog udruženja hrvatske duhanske industrije, koje je osnovano u lipnju 1998. Ono zastupa cjelokupno hrvatsko duhansko gospodarstvo, a njegovi su članovi Udruga proizvođača duhana, sva društva koja se bave proizvodnjom i obradom duhana, sve tvornice za proizvodnju duhanskih prerađevina te Duhanski institut. Brisani su pojedini članci, koji su se odnosili na neke mjere za održavanje i poticanje uzgoja domaćeg duhana, jer je to uređeno drugim propisima; - prihvatila prvo izvješće Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru ilegalnog zapošljavanja. U nadzoru Državnog inspektorata u prošloj godini otkriveno je 5775 radnika koji su radili na "crno", a od toga njih 1804 su bili stranci bez ikakvih dozvola. Najveći broj radnika na "crno" otkriven je u brodogradnji, turizmu i građevinskim poduzećima. Takvoj pojavi treba stati na kraj, ocjena je članova hrvatske Vlade. Vlada neće tolerirati "isprike" da primjerice građevinske tvrtke ne mogu naći odgovarajuću radnu snagu, dok u isto vrijeme takvih radnika ima prijavljenih na zavodima za zapošljavanje. Premijer Mateša zadužio je ministra rada da izradi reviziju svih prava koja proizlaze iz prava registracije na Zavodu za zapošljavanje. VRIJEDNOST MIROVINE ZA JEDAN OSOBNI BOD IZNOSI 35,16 KUNA Aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod od 1. siječnja 1999. iznosi 35,16 kuna, odlučeno je između ostaloga na ovotjednom zatvorenom dijelu sjednice hrvatske Vlade. Osim toga, tvrtki Vupik d. d. iz Vukovara odobren je predujam dijela sanacijskog kredita, a Hrvatskim željeznicama iznos za uređenje pješačke staze u Memorijalnom parku Jasenovac. Vlada je rasporedila iznos od 150 milijuna kuna iz proračuna za održavanje županijskih i lokalnih cesta u ovoj godini. Prihvaćen je prijedlog kandidature Hrvatske za domaćina Europskog kongresa Regional Science Association 2001. i pokroviteljstvo nad III. nacionalnim savjetovanjem o poticaju malog gospodarstva na razini županija, gradova i općina u Dubrovniku, od 3. do 5. lipnja 1999. Vlada je donijela odluke o programu restrukturiranja društva Tisak d. d. iz Zagreba. Mirko Kovačev razriješen je dužnosti pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva radi odlaska na novu dužnost, akademik Dalibor Brozović imenovan je glavnim ravnateljem Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Nikica Valentić imenovan je predsjednikom Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, a imenovani su i ostali članovi Upravnog vijeća. NEMA DRASTIČNIH OTKAZIVANJA TURISTIČKIH REZERVACIJA ZA USKRS Unatoč trenutačnoj političkoj situaciji na Balkanu, napadima NATO snaga na SR Jugoslaviju, po podacima turističkih zajednica jadranskih županija, nema drastičnih otkazivanja rezervacija iz zemlje i inozemstva za boravak na hrvatskom Jadranu za skorašnje Uskrsne blagdane. Na području Istarske županije dosad je rezervaciju otkazala jedna skupina švedskih gostiju, koja je za Uskrs trebala boraviti u hotelskim objektima pulske turističke tvrtke Arenaturist. U umaškom Istraturistu i objektima porečke Plave lagune do sada su tek u neznatnom broju stornirane već dogovorene rezervacije. Prema telefonskoj anketi provedenoj u srijedu, 24. ožujka, po ugostiteljsko-turističkim tvrtkama na području Primorsko-goranske županije, u županijskoj turističkoj zajednici očekuju za vrijeme Uskrsnih blagdana u hotelskim objektima otprilike 8.500 gostiju, odnosno 30 posto manje nego u isto lanjsko doba. Na području Opatijske rivijere očekuje se otprilike 3150 gostiju, nešto manje nego lani. Na Crikveničkoj rivijeri boravit će 1.000, tj. 30 posto manje. Na otocima Krku, Cresu, Malom Lošinju i Rabu odmarat će se približno 4.000 turista. U turističkim odredištima Splitsko-dalmatinske županije velikih otkazivanja rezerviranih aranžmana do danas nije bilo. U hotelskim objektima bolske turističke tvrtke Zlatni rat d.d. aranžmane je otkazalo 170 austrijskih turista. Rezervacije su otkazali zbog zatvaranja zračnog mosta iznad Hrvatske, jer su planirali doći čarter linijom iz Beča. U Tučepima su zasad otkazana samo dva apartmana, dok u Brelima i Makarskoj do jučer nije bilo otkazivanja rezervacija britanskih gostiju, koji tamo dolaze u organizaciji njihova turoperatora Saga-e. Za ovogodišnju glavnu turističku sezonu usporen je buking na području Splitsko-dalmtinske županije. Pravo stanje otkazivanja turističkih aranžmana za Uskrs, prema riječima djelatnika hrvatskih jadranskih turističkih zajednica, bit će poznato početkom idućeg tjedna. U Hrvatskoj turističkoj zajednici trenutačno skupljaju podatke od stranih turoperatora o stanju rezervacija turističkih aranžmana za glavnu sezonu, a prve procjene imat će početkom idućega tjedna. ALKOHOLNA PIĆA MORAJU IMATI POSEBNU MARKICU Porezni obveznici koji alkoholna pića stavljaju u promet suprotno odredbama članka 17. Zakona o posebnom porezu na alkohol - koji propisuje da alkoholna pića u prometu na carinskom području Republike Hrvatske od 31. ožujka moraju imati posebnu markicu Ministarstva financija, bit će novčano kažnjeni. Kazne, kako su izvijestili iz Porezne uprave Republike Hrvatske, kreću se od 40.000 do dva milijuna kuna. Ugostitelji i trgovci koji nisu na vrijeme naručili tiskanje posebnih markica, mogu to ipak učiniti naknadno. Zalihe alkohola i alkoholnih pića koja nisu označena posebnim markicama mogu se stavljati u promet tek kada ih se označi posebnim markicama koje će naručiti i preuzeti u nadležnom Područnom uredu Porezne uprave. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PREDLAŽE IZGRADNJU VELETRŽNICE Međimurska županija i dalje je zainteresirana za priključenje sporazumu o zajmu za projekt izgradnje nacionalnih veletržnica, zaključen između RH i Europske banke za obnovu i razvoj. Tim sporazumom predviđena je izgradnja šest veletržničkih centara, a Međimurska županija predlaže sedmu lokaciju na svome području. Vijećnici županijske skupštine na današnjoj su sjednici podržali izvješće posebnog povjerenstva za projekt izgradnje veletržnice napodručju Međimurske županije. Kao najpovoljnije mjesto za veletržnicu predloženo je zemljište općine Mala Subotica, uz čvorište Sveti Križ autoceste Goričan-Zagreb. Od Ministarstva poljoprivrede RH zatražit će se sufinanciranje studije o opravdanosti ulaganja, što je preduvjet da projekat uđe u program, tj. sporazum zaključen između RH i Europske banke za obnovu i razvoj. NATJEČAJ ZA IZBOR HRVATSKE OSOBE U MALOM GOSPODARSTVU Ministarstvo gospodarstva namjerava objaviti natječaj za izbor hrvatske osobe u malom gospodarstvu koja će kandidirati za europsku osobu godine u malom gospodarstvu. Između tri europska finalista, europski pobjednik proglasit će se na finalu krajem rujna ove godine u Portugalu. Iako će uvjeti natječaja biti tek objavljeni, jedan od osnovnih kriterija bit će, pojašnjavaju iz Ministarstva, izvoz u europske ili treće zemlje. Stoga Ministarstvo gospodarstva sugerira županijama, gradovima i općinama da - ukoliko znaju takve osobe, potaknu ih da se jave na natječaj. 2. HRVATSKE TVRTKE OČEKUJE SE VELIK INTERES ZA PRIVATIZACIJU TELEKOMUNIKACIJA Strateškom ulagaču do kraja godine bit će prodano 25 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT). Prema grubim procjenama, udjel je to vrijednosti između 600 milijuna i milijardu američkih dolara, a interes stranih ulagača za hrvatski telekom biti će velik, kazao je prilikom ovotjedne prezentacije plana privatizacije HT-a održane u Zagrebu Michael Phair, glavni koordinator tima stručnjaka investicijske banke Dresdner Kleinwort Benson, koju je hrvatska Vlada imenovala financijskim savjetnikom u tom projektu. U Srednjoj i Istočnoj Europi u tijeku su i privatizacije bugarskih (BTC), poljskih (TPSA), slovačkih (Slovak Telecom), ruskih (Svyainvest), makedonskih (Macedonia Telecom) i moldavskih telekomunikacija (MoldTelecom). No, prema mišljenju Phaira, ne treba se plašiti njihove konkurencije, već nastojati uvjeriti ulagače da je HT privlačna kompanija. Kako je istaknuo Phair, službenih kontakata s potencijalnim ulagačima zasad nema, no Dresdner Kleinwort Bensona ima saznanja da za HT postoji veliki interes. Naime, i Hrvatska i HT izuzetno su privlačne, kazao je on, zbog makroekonomskih pogodnosti i zbog samih telekomunikacija koje su modernizirane. Privatizaciju HT-a bit će utoliko lakše provesti nakon što se ta tvrtka početkom godine odvojila od Hrvatske pošte, te posluje na komercijalnim osnovama. Smjernice procesu privatizacije dat će i izvješće o poslovanju u 1998. bivše Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT), koje bi trebalo biti objavljeno do početka svibnja, nakon revizije. Lani je neto dobit te tvrtke, prema nerevidiranim podacima, iznosila 371 milijun kuna. Kako je prilikom prezentacije istaknuo predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović, proces privatizacije odvijat će se u dvije faze. U prvoj fazi, osim spomenute prodaje 25-postotnog udjela strateškom partneru, dionice HT-a dodijelit će se i braniteljima domovinskog rata te uz pogodnosti prodati zaposlenicima bivšeg HPT-a. U drugoj fazi, koja će započeti sljedeće godine, dionice HT-a javno će se ponuditi na Zagrebačkoj burzi i jednom stranom tržištu kapitala. INA-NAFTAPLIN PLANIRA PROIZVESTI 1,55 MILIJUNA TONA KAPLJEVINE INA-Naftaplin namjerava tijekom ove godine proizvesti ukupno 1,55 milijuna tona kapljevine, od čega nafte nešto više od 1,2 milijuna tona, a ostatak kondenzata. Proizvodnja plina trebala bi doseći 1,58 milijardi prostornih metara. Ovogodišnji je plan proizvodnje nafte za deset posto manji od lanjskoga, dok bi istodobno proizvodnja kondenzata trebala biti tri posto manja. Nafta iz Moslavine u ukupnom će proizvodnom planu sudjelovati sa 652,2 tisuće tona, slavonska nafta s 261,7 tisuća tona, nafta iz Angole s 233,2 tisuće tona, dok će u Egiptu biti proizvedeno 56,47 tisuća tona. Proizvodnja tekućih naftnih plinova i primarnog benzina trebala bi iznositi 126.000 tona. Planirana je proizvodnja 61 milijun prostornih metara etana, 2,64 tisuće prostornih metara vode visoke tehnološke kvalitete te 376.000 prostornih metara geotermalne vode. Tijekom ove godine nastavit će se nedavno započeta doprema nafte iz kupljenih rezervi u Rusiji, a u kolovozu ove godine očekuju se i prvi prostorni metri plina iz podmorja Jadrana. SMANJENJE PROIZVOĐAČKIH CIJENA DERIVATA NIJE MOGUĆE U vezi s prijedlogom Vlade RH o povećanju trošarina na motorne benzine od 98 oktana 15 lipa po litri, 25 lipa za bezolovni benzin i dizelska goriva te najave kako i INA predlaže nove cijene, u ovoj se petrokemijskoj kompaniji ocjenjuje kako prostora za smanjenje prodajnih cijena nema. Naime, kako se u prijedlogu o povećanju trošarina iznosi da to ne mora i značiti kako će se maloprodajna cijena korigirati na više, nameće se zaključak kako bi se zapravo mogla smanjiti Inina prodajna cijena što, kako se navode u Ini, u sadašnjem gospodarskom trenutku u kojem posluje i radi INA, na žalost nije moguće. U Ini ovaj stav obrazlažu činjenicom kako tvrdnje o padu svjetskih cijena nafte više ne stoje jer je cijena sirove nafte u prosincu sa deset narasla u ožujku ove godine na 13,5 USD po barelu. Otegotna okolnost je i rast tečaja dolara prema kuni od početka godine, ili još bolje od posljednje promjene cijena sa 6,3 na sedam kuna za USD. INA NAFTAPLIN SMANJUJE TROŠKOVE POSLOVANJA Troškovi poslovanja INA-Naftaplina prema planu za ovu godinu trebali su iznositi 1,09 milijardi kuna, odnosno 167,88 milijuna američkih dolara. Internim programom štednje ti će se troškovi tijekom godine umanjiti za 31,56 milijuna kuna ili približno pet milijuna USD. Obzirom da na 45 posto od ukupnih troškova poslovanja, a koji se odnose na plaće, poreze i doprinose te troškove napuštanja ležišta, nije moguće utjecati, uštede se odnose na preostali dio. Taj dio obuhvaća smanjenje utroška materijala i energije te uštede na području prijevoza, osiguranja i korištenja radne snage. Sektor proizvodnje unutar Ina-Naftaplina ima najveće troškove, a s obzirom na sadašnje cijene i obujam proizvodnje, oni su prilično visoki. Naime, samo dva Inina pogona proizvode naftu uz cijenu nižu od prosjeka Ina-Naftaplina. Poslovodstvo smatra da bi uz višu cijenu nafte i polja tih pogona bila u puno boljem položaju, dok bi uz eventualni pad cijene nafte na manje od osam dolara po barelu pojedina naftonosna polja proizvodila s gubitkom. Prije nešto više od godinu dana cijena nafte po barelu iznosila je 15,40 USD, lani u studenom je pala na 9,5 USD, dok se u posljednjih nekoliko mjeseci kretala između devet i 12 USD po barelu. Cijena prirodnog plina niža je od ranije planirane u Ini te umjesto očekivanih 9,8 iznosi 8,7 centi po prostornom metru. PRIJEVOZNICI POSTIGLI DOGOVOR S INOM Prijevoznici koji za potrebe INA-e Industrije nafte d.d. Zagreb prevoze naftne derivate prekinuli su u utorka jednodnevni prosvjed. Tada je dio prijevoznika blokirao izlaze rafinerijskoga punilišta autocisterni i odbio preuzeti derivate. Kao razlog navedeno je višemjesečno zakašnjenje isplate za prevezenu robu. Odluku o štrajku nisu podržali svi vozači, a posebice veliki prijevoznici. Navedeno je da su na sastanku predstavnici Udruge vozača malih obrtnika upozoreni na težak položaj INA-e i na neplaćena, a dospjela potraživanja, u iznosu većem od 1,2 milijarde kuna. Predstavnici INA-e istaknuli su da se ta situacija neminovno odražava i na dobavljače i prijevoznike, ali je, usprkos tomu, dogovoreno da će INA dugovanje iz prošle godine podmiriti u sljedećih nekoliko tjedana. O VLASNIČKOM UDJELU RH U NE KRŠKO Vlasnički udio Hrvatske u nuklearci Krško mogao bi se smanjiti na polovicu ako ne budu riješeni dugoročni odnosi i sklopljen sporazum koji bi riješio i pitanje njezina poslovanja na dugoročnoj osnovi. Predsjednik poslovodnog odbora nuklearke izjavio je nedasvno da kratkoročna zaduženja nuklearke iznose po nerevidiranoj bilanci za prošlu godinu gotovo 30 milijuna DEM. O tome su prošloga petka na sjednici poslovnog odbora - kojoj nisu bili nazočni i hrvatski članovi - raspravljala četiri slovenska člana. Ako ministri za gospodarstvo Metod Dragonja i Nenad Porges u sljedeća dva mjeseca ne dođu do dogovora, Slovenija razmišlja da gubitak zbog kratkoročnog zaduženja riješi na teret sadašnjeg 50-postotnog hrvatskog kapitala u nuklearci. POČEO REMONT NUKLEARKE KRŠKO Isključivanjem iz naponske mreže u ponedjeljak je započeo redovni godišnji remont nuklearke Krško koji će potrajati do 19. svibnja. Tijekom godišnjeg remonta bit će izvršena zamjena istrošenog nuklearnog goriva, pregledane crpke reaktora, a izvršit će se različita mjerenja i pripreme za zamjenu parogeneratora koja će slijediti iduće godine. Od 29. svibnja prošle godine kada je završen zadnji remont pa do sada nuklearka je radila neprestano i proizvela 4,5 milijuna megavatsati električne energije, što je 7,4 posto više nego u prethodnom ciklusu. Kako je izjavio direktor nuklearke Stane Rožman, nuklearka od lanjskog isključenja isporuke struje Hrvatskoj elektroprivredi bolje financijski posluje, a Slovensko elektrogospodarstvo (Eles) pokriva svoje obveze. Cijena modernizacije nuklearke Krško koja će biti izvedena iduće godine, kada će zbog stupnja začepljenja biti zamijenjeni i originalni parogeneratori koji su ugrađeni 1981, procjenjuje se na otprilike 100 milijuna USD. DVIJE GODINE ZA IZGRADNJU PLINSKE TERMOELEKTRANE JERTOVEC Plinska termoelektrana (PTE) Jertovec snage 240 MegaWata, tehnološki nastavak postojeće Termoelektrane (TE) pokraj Konjščine, trebala bi biti izgrađena za otprilike dvije godine nakon što se zaključi financijska konstrukcija projekta. Za prikupljanje potrebnog novca predviđeno je 18 mjeseci, tijekom kojih će se obavljati i pripremni radovi za početak izgradnje elektrane. Predviđa se da će vrijednost projekta premašiti 1,2 milijarde USD. Elektrana, koju će graditi američki Enron, kao pogonsko gorivo koristit će plin, a predviđa se proizvodnja električne energije od 1,4 do 1,7 TeraWatsati (TWh) godišnje, ovisno o uvjetima u elektroenergetskom sustavu. Elektrana će biti povezana s trafostanicom koju HEP planira izgraditi u Žerjavincu na trasi 400-kilovoltnog dalekovoda između Hrvatske i Mađarske. Time će ponajprije napajanje istočnog dijela grada Zagreba postati stabilnije, sigurnije i kvalitetnije. Izgradnjom toga objekta, (uz TE Plomin II snage 200 MW, koja je u završnoj fazi realizacije, ugovorene izgradnje Termoelektrane-Toplane (TE-TO) u istočnom dijelu Zagreba snage 200 MW i Elektrane-Toplane (EL-TO) u zapadnom dijelu Zagreba snage 50 MW, koja je već puštena u pogon), HEP će realizirati polovinu planova o izgradnji potrebnih 1500 MW snage do 2010. Predstavnici HEP-a i Enrona u utorak su u Zagrebu parafirali Ugovor o preuzimanju električne energije kojim je definirana cijena izgradnje kapaciteta, tj. snage te elektrane. Za otprilike mjesec dana najavljeno je i potpisivanje ugovora o kupnji električne energije između HEP-a i Enrona. Nakon izgradnje, Enron će upravljati elektranom 20 godina, a po isteku ugovorenog razdoblja prenijet će vlasništvo na HEP po simboličnoj cijeni od jedne kune. Tijekom razvoja, provedbe i njezine izgradnje Enron će u potpunosti koristiti usluge hrvatskih proizvođača. Pregovori oko ulaganja u izgranju TE Jertovec počeli su potpisivanjem Memoraduma razumijevanja u srpnju 1996. Trogodišnji pregovori rezultirali su parafiranjem sporazuma od strane Enrona u veljači, da bi Vlada RH u ponedjeljak odobrila HEP-u potpisivanje ugovora o kupnji struje s tom američkom tvrtkom. ULJANIK PREDAO BROD MONROVIJSKOMU NARUČITELJU U pulskome brodogradilištu "Uljaniku" ovoga je tjedna monrovijskoj tvrtki "Intrigue shipping" svečano predan tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija "Altair". Brod je dug 149, širok 23 i visok 12 metara, a može razviti brzinu od 15,5 čvorova. Tanker "Altair" prvi je od četiriju istih brodova za istoga naručitelja, a ova je primopredaja prva od šest predviđenih u ovoj godini. Planirano je predati i ostala tri tankera te prva dva broda od serije brodova za prijevoz automobila i kamiona. UGOVOR O FINANCIRANJU IZGRADNJE TRI TUNELA RIJEKA-ZAGREB U Parizu je ovoga tjedna potpisan ugovor između Koncesijskog društva za gradnju i održavanje autoceste Rijeka- Zagreb i londonske Barclays banke o kreditiranju izgradnje triju tunela u vrijednosti od 55 milijuna eura. Izvođenje radova, koje je na međunarodnom natječaju dobila francuska tvrtka Spie Batignole(Spi Batinjol), specijalizirana za tu vrstu poslova, počet će već u travnju s rokom završetka od 22 mjeseca. Francusko izvozna agencija COFACE sudjeluje s otprilike 40 posto u vrijednosti financijske konstrukcije za kreditiranje izgradnje. Tri tunela, što ih Spie Batignole izvodi u suradnji s hrvatskom tvrtkom Mediteran Union Tunel dd, gradit će se na dionicama Kupjak-Vrbovsko-Bosiljevo. Ukupna dužina tri tunela je 3.250 metara, a njihovo se probijanje ubraja među najsloženije poslove u cjelokupnoj izgradnji autoceste. SPLITSKA ZRAČNA LUKA OSTVARILA 3,12 MILIJUNA KUNA DOBITI Zračna luka Split prošlu je poslovnu godinu ostvarila 77,3 milijuna kuna prihoda, osam posto više nego preklani, i dobit od 3,12 milijuna kuna, odnosno 43,3 posto više. Pružanjem usluga u domaćem prometu ostvarilo se 41,5 posto od ukupnih prihoda, u međunarodnom 39,9 posto, ostali prihodi činili su 16,5 posto, a izvanredni ostatak. Lani je splitska zračna luka prihvatila i otpremila 522.042 putnika, što je otprilike pet posto više nego u godini ranije. Od ukupnog broja putnika, 363.863 je bilo na međunarodnim letovima. Istodobno, prevezeno je 1346 tona robe i 289 tona pošte. Kako su istaknuli u tvrtki, porast broja putnika lani je naročito bio izražen u drugom dijelu sezone, tj. u kolovozu i rujnu, kada je zabilježen porast čarter prometa iz zapadne Europe. U čarter prometu lani je, uz Croatia Airlines, najvažnija kompanija bila njemački Aero Lloyd, koji je u sezoni svake srijede povezivao šest njemačkih gradova sa Splitom te prevezao otprilike 32.000 putnika. Ostale važnije čarter kompanije su iz Češke, Irske i Francuske. Od ove godine u splitskoj luci očekuju postupni povrat britanskih turista, koji su prije Domovinskog rata zauzimali značajno mjesto u ukupnom turističkom prometu. Uz Croatiu Airlines, koja zauzima najvažnije mjesto u strukturi korisnika usluga splitske zračne luke, važan korisnik je i Adrija Airways. Od ove godine u redovnom prometu vezu s Bečom održava austrijska kompanija Lauda Air. Kroz tu zračnu luku lani je prošlo 6275 zrakoplova, šest posto manje nego u prethodnoj godini. Najvažnije putničko odredište bio je Zagreb, a ostale važne destinacije Frankfurt, Rim, Ljubljana, Prag, Dusseldorf, Pariz i London. ŽUPANJSKI ĐURO ĐAKOVIĆ POVEĆAVA IZVOZ KOMBAJNA Županjska tvrtka Đuro Đaković Poljoprivredni strojevi i uređaji, iz sastava holdinga Đuro Đaković, planira ove godine povećati izvoz, ponajviše kombajna HidroLiner 36.20. Marketinški i putem tvrtkinih dilera intenzivno obrađuju tržište Rusije, a s poslovnim partnerom iz Mađarske pokušat će određeni broj kombajna plasirati i na to tržište. Intenzivno se pregovara i s tvrtkom Đuro Đaković Hrana i Agrovojvodinom o prodaji kombajna na području Vojvodine. U tvrtki ističu kako se, prema dosad zaključenim ugovorima s njemačkom tvrtkom Deutz Fahrom, nastavlja s plasmanom poljoprivredne mehanizacije na zapadnoeuropsko i afričko tržište. Prošlu godinu karakterizira do sada najveći obujam proizvodnje, istaknuli su u toj tvrtki. Proizvedeno je 60 kombajna HidroLiner 36.20 s priključnim uređajima, 40 kombajna FarmLiner 33.70, te 30 vučnih berača kukuruza s ukupnim asortimanom rezervnih dijelova. Budući da još ne raspolažu s konačnim podacima poslovanja za prošlu godinu, u toj tvrtki kažu tek da su financijski pokazatelji za to razdoblje veći od planiranih, dok će ostvarena dobit biti na razini plana. TVRTKA SINJ NEĆE U NAJAVLJIVANI STEČAJ Graditeljska tvrtka Sinj d.d. koja zapošljavaja 200 radnika neće ići u stečaj, kako je to zaključio Nadzorni odbor prije 15 dana zbog teškog stanja i obustave rada koja traje neprekidno gotovo mjesec i pol dana. Nakon što je zaključen sporazum između udruge malih dioničara i većinskih vlasnika tvrtke, po kojemu vlasnici Jakov Kotarac i Ivan Tadić sljedećih pet godina ustupaju svoja upravljačka prava radnicima, svi zaposlenici odlučili su se vratiti na posao uz pristanak da im se dugovi za neisplaćene plaće i naknade prijevoza, zbog kojih su i štrajkali, reprogramiraju. Izabran je i novi upravitelj Alkasina, a najavljena je skora popuna i ostalih upravljačkih mjesta u tvrtki, kao i održavanje skupštine tvrtke na kojoj će se izabrati novi Nadzorni odbor. NOVI DIREKTOR BELUPA Novi je glavni izvršni direktor koprivničke farmaceutske tvrtke Belupo, iz sastava koncerna Podravka, Berislav Žuković, dosadašnji direktor Belupove vanjske trgovine, priopćila je Podravka. Bivši direktor Belupa Nikola Felak opozvan je s toga mjesta, kao i mjesta člana Uprave koncerna prošlotjednom odlukom Nadzornog odbora Podravke d.d. On će, kao i drugi opozvani član Uprave i dosadašnji glavni direktor Podravka prehrane, Zvonko Pavlek, biti raspoređen na novu dužnost unutar koncerna. O njihovom je opozivu, stoji u priopćenju, odlučeno iz poslovnih razloga. U DUKAT PROTEKLIH PET GODINA ULOŽENO 400 MILIJUNA KUNA Najveća hrvatska mljekarska industrija Lura Grupa, koja pokriva 61 posto nacionalne proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, u svoju najveću i najmoderniju tvornicu Dukat u Zagrebu u proteklih je pet godina uloženo približno 400 milijuna kuna. Pogoni i skladišta Dukata gotovo su u cijelosti automatizirani, a razvijena je i jaka distributerska mreža sa 80 kamiona koji opskrbljuju 10.000 prodajnih mjesta. U Dukatu naglašavaju kako mljekare Lura Grupe od ožujka prošle godine prerađuju isključivo mlijeko domaće proizvodnje zbog čega je za kupnju junica za kooperante, za koje je Lura Grupa preuzela garanciju za kredit i obvezu otkupa mlijeka, uloženo 20 milijuna DEM. Za razliku od 1997., kada je prerađeno 198 milijuna litara mlijeka, prošle godine su mljekare Lura Grupe preradile 230 milijuna litara čime je, kako je rečeno, dostignuta razina prerade iz 1989. U sklopu Lura Grupe nalaze se, osim Dukata, i bjelovarska Sirela, Mljekara Zadar i Sirela-Mljekara Livno te prijevoznička tvrtka Ralu i Lura holding, a kako je najavljuju, od 1. srpnja sve će se te članice ujediniti u jednu kompaniju-Lura grupu. Njihov je cilj učvrstiti vodeći položaj na tržištima Hrvatske i BiH, ali i geografsko širenje i izvoz koji za sada iznosi 15 do 20 posto ukupne proizvodnje. Uz to, dodala je, strategija poslovanja, nakon spajanja, uključuje i povećanje produktivnosti uz smanjenje troškova i ljudskih resursa. Planira se i specijalizacija po proizvodnim pogonima pa će tako Dukat ostati tvornica za proizvodnju mlijeka, fermentiranih proizvoda i mliječnih deserta, a bjelovarska mljekara za proizvodnju sireva. NOVO PIVO OSJEČKE PIVOVARE Osječka Pivovara predstavila je ovih dana svoj novi proizvod - pivo "Loevenbraeu", po originalnoj recepturi poznate muenchenske pivovovare s višestoljetnom tradicijom. Poslovodstvo osječke Pivovare istaknuo je da je tvrtka prošle godine za pripremu proizvodnje novoga piva uložila otprilike tri milijuna DEM kako bi ispunila uvjete za licencnog partnera i postigla propisanu kvalitetu piva. Pivo "Loevenbraeu" radi se od slada, dvije vrste hmelja i kvasca iz Njemačke, a jedini domaći sastojak je voda, koja također mora biti obrađena na propisani način kako bi se očuvala kvaliteta piva. Pivo se nalazi u prodaji u bocama od 0,33 litre te limenkama od 0,33 i 0,5, litre te u bačvama od 30 i 50 litara namijenjenim ugostiteljstvu. Kako je istaknuto novi proizvod na području Slavonije plasirat će se preko distributvnih centara u Osijeku, Đakovu, Slavonskom Brodu, Slatini, Vinkovcima i Požegi, a putem sustava "Gucić" i ostalim dijelovima Hrvatske. GALEB OČEKUJE PROIZVODNJU NA RAZINI LANJSKE Omiška tvrtka za proizvodnju rublja Galeb planira u ovoj godini ostvariti proizvodnju od šest milijuna komada, približno kao i lani, pri čemu će 25 posto proizvodnje biti plasirano na domaće tržište. Prema riječima poslovodstva, ovogodišnje će investicije dosegnuti razinu od 500.000 do 700.000 DEM, što će pokriti iz vlastitih izvora. Galeb je lani poslovao s 2,6 milijuna kuna dobiti, što je prvi pozitivan rezultat nakon četiri godine, a posljedica je povećanja plasmana na domaćem tržištu. Naime, tvrtka je posljednjih pet godina ponajviše bila orijentirana na izvozne poslove, no, zbog precijenjenog tečaja kune nisu bili adekvatno plaćeni. Stoga su se usmjerili na domaće tržište, koje je dohodovnije, ali nesigurnije u naplati. Kako ističu, najveći problemi s kojima se ta tvrtka suočava su nelikvidnost, teškoće u naplati te izvoz koji nije dovoljno stimuliran. Zato u Galebu ističu nužnost poduzimanja mjera za kreditiranje izvoza. Inače, tvrtka ima 700 zaposlenih, najviše izvozi u Njemačku, Francusku, Sloveniju i BiH, a već desetak godina obavlja i lohn posao s partnerom iz Švicarske. U KONZUMU ZAPOČELO PLAĆANJE MAESTRO DEBITNOM KARTICOM Trgovačka kuća Konzum i Zagrebačka banka u srijedu su potpisali Ugovor o prihvatu Maestro kartice i Ugovor o korištenju bančine EFT POS konfiguracije. Time Maestro kartice, kao zamjena za dosadašnje čekovne kartice, postaju sredstvo plaćanja kupljene robe u Konzumovim trgovinama. Uvođenjem EFT POS terminala na Konzumova prodajna mjesta, za više od 600.000 korisnika debitnih Maestro kartica te više od 60.000 korisnika MasterCard kartica s odgodom plaćanja u Zagrebačkoj banci, omogućeno je korištenje kartice kao sredstva plaćanja. Primjena tog terminala započet će u SuperKonzumu, a nakon kratkog probnog vremenskog razdoblja proširit će se i na 165 prodajnih mjesta Konzuma u Zagrebu, te na po jedno prodajno mjesto u Zaprešiću i Jastrebarskom. Predstavnici banke objavili su namjeru da se unutar godine dana postavi još 5.000 takvih uređaja i na drugim prodajnim mjestima, a predviđa se i mogućnost da svako prodajno mjesto postane i mjesto za isplatu gotovog novca klijentima nakon obavljene kupnje. POTPISAN SPORAZUM O NASTAVKU IZGRADNJE TRŽNICE U ZAGREBAČKOJ ŠUBIĆEVOJ ULICI Ovih je dana potisan sporazum o nastavku izgradnje i dovršenju objekta "Tržnice Gorica" kod Martićeve, Šubićeve i Heinzelove ulice. Tim će dogovorom Grad Zagreb preuzeti organizacijsko-investitorske poslove na dovršenju tržnice od tvrtki "Gortan - građevinarstvo" i "Gortan - ing", koji su tržnicu započeli graditi prije desetak godina. Suinvestitori će zajedničkim sredstvima dovršiti gradnju tržnice "Gorica", pri čemu će dodatna cijena po četvornom metru poslovne površine, biti jednake za sve ulagače. Pritom će Grad Zagreb dati sredstva za svojih 557,99 četvornih metara neto obračunske površine, a za ostalu svoju površinu osigurat će početna sredstva u iznosu od 2,6 milijuna DEM u kunskoj protuvrijednosti. To će, naglašeno je nakon potpisivanja, odmah biti uplaćeno kao početni kapital za dovršenje izgradnje tržnice. Grad Zagreb, prema Sporazumu, uskoro će objaviti javni natječaj za odabir izvođača radova. Natječaj će trajati 45 dana, a u lipnju će biti sklopljen ugovor s najpovoljnijim izvođačem kako bi se osigurao nastavak izgradnje tržnice, koja bi trebala biti dovršena krajem godine. Rok dovršenja ovisiti će i o budućem izvođaču. FINANCIJSKA KONSOLIDACIJA ISTRATURISTA U umaškoj turističkoj tvrtki Istraturist tijekom 1998. provedena je korekcija vrijednosti temeljnog kapitala i financijska konsolidacija, čime su stvoreni uvjeti za normalno poslovanje i novi investicijski ciklus. Radi pokrića gubitaka iz proteklih godina, koji su iznosili 474,60 milijuna kuna, tvrtkin kapital je smanjen sa 770,48 na 256,83 milijuna kuna. Dioničari Istraturista odlučili su nakon toga i dokapitalizirati tvrtku, i to privatnom emisijom dionica u korist Zagrebačke banke, kojom su temeljni kapital povećali za 210,6 na ukupno 467,50 milijuna kuna. Zagrebačka banka tako je stekla dionice u iznosu od 158,18 milijuna kuna na temelju potraživanja prema Istraturistu, te 52,5 milijuna kuna vrijednih dionica novčanom uplatom temeljnog uloga. Nominalna vrijednost dionica serije A i novih redovnih dionica na ime serije B iznosi 100 kuna. Problemi u Istraturistovom poslovanju započeli su investicijama u 1989. i 1990., kada je, među ostalim, sagrađen i veliki sportsko-rekreacijski kompleks Stella Maris, u što je uloženo više od 30 milijuna DEM. Tijekom 1991., kada je tvrtka trebala početi vraćati kredite, započeo je rat, a smanjen je i broj turističkih dolazaka. U godinama koje su uslijedile nije bilo značajnijeg prihoda od turizma, rasle su kamate na kredite, a tvrtkini su gubici dosegnuli 474 milijuna kuna. Najveći dio Istraturistovih investicija financirao se kreditima hrvatskih i inozemnih banaka. Preuzimajući dio dugova domaćih tvrtki prema inozemnim bankama, Zagrebačka banka je, među ostalim, u zamjenu dobila i dionice umaške tvrtke. Tako je postala vlasnikom 43 posto dionica te tvrtke. Otkupila je i tvrtkine kredite, te ih svela na nižu kamatu, tj. prosječno 11 posto. Novom emisijom dionica serije B riješio se dospjeli dug u visini od 60 milijuna DEM, a Zagrebačka je banka stekla vlasnički udio u visini od 68 posto. O POSLOVANJU "HOTELA JADRAN" Pločanska tvrtka "Hoteli Jadran", koja na području Makarskog primorja i Pelješke rivijere ima 2.000 hotelskih ležaja i zapošljava više od 200 radnika, posluje bez gubitaka. Na nedavnom skupu zaposlenika, Uprava tvrtke obećala je radnicima da će nakon pristizanja kredita, odobrenog od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, do polovice travnja ove godine biti isplaćene tri zaostale plaće. Kako je istaknuto, unatoč brojnim teškoćama, obnovljeni su hotel Faraon u Trpnju na Pelješcu i Laguna u Gradcu. U obnovu smještajnih kapaciteta, uvođenje telefona i televizora u svaku sobu, izgradnju teniskih terena i ostalih sadržaja, pločanski hotelijeri uložili su više milijuna DEM. Rečeno je da će hotel "Faraon" u Trpnju, koji je na petogodišnji ugovor zakupila grupacija iz Muenchena, ove sezone poslovati 180 dana, dok će najveći hotel "Labineca" u Gradcu poslovati 165 turističkih dana. Kapaciteti hotela "Lagune" u Gradcu rasprodani su na zapadno tržištu, pa se u ovogodišnjoj sezoni očekuje prihod od pet milijuna njemačkih maraka. Već će idućeg mjeseca početi uređenje okoliša i dotjerivanje hotela, pa će od devet objekata u sastavu pločanskih hotela, djelomično raditi samo hotel "Biokovo" u Gradcu i motel "Baćinska jezera" pokraj Ploča. Ako zbog situacije u SRJ ne bude većih poremećaja, pločanski hotelijeri povećat će ove sezone svoje prihode za nekoliko milijuna DEM, rečeno je. COMPAQ PREDSTAVIO STRATEGIJU ZA 1999. Računalna korporacija Compaq kao glavni zadatak za ovu poslovnu godinu postavila je preuzimanje vodeće uloge na području Interneta. Ključni pokretači takvoga rasta bit će konvergentnost informatike i telefonije, pokretne računarske tehnologije, intranet i Internet, rekli su ovih dana hrvatskih predstavnici te korporacije na tiskovnoj konferenciji. Time je Compaq objavio svoj novi strategijski prioritet, temeljen na činjenici da se 40 posto svih aktivnosti na Internetu odvija na Compaq sustavima. Stručnjaci za osobna i poslovna računala iz tog centra predstavili su nekoliko novih Compaqovih proizvoda. Pri tome posebno valja izdvojiti Aero 2100 color Palm-size PC, koji predstavlja prvi izlazak te tvrtke na izuzetno konkurentno tržište malih ručnih računala, a također su prezentirana i Compaqova rješenja za Problem 2000. Novinari su ponajviše bili zainteresirani zašto Compaq, iako je nekoliko puta bilo najavljivano, još nije otvorio vlastiti ured u Hrvatskoj. "Naša namjera još je uvijek prisutna, jer mi želimo otvoriti taj ured, ali ne znamo kada. Ipak, valja priznati, to uvelike ovisi o nekim tržišnim parametrima koji nam za sada ne govore da bi njegovo otvaranje bio opravdan Compaqov tržišni potez. No, s druge strane težit ćemo boljem uspostavljanju odnosa s našim partnerima kako bi naša prisutnost na hrvatskom tržištu bila jača", kažu predstavnici. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISAN UGOVOR O AMERIČKOM ZAJMU HRVATSKOJ Potpredsjednik hrvatske Vlade i minsitar financija Borislav Škegro i veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj William Montgomery potpisali su ovih dana Ugovor o zajmu za financiranje nabave roba i usluga iz SAD-a za izgradnju autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik. Riječ je o prvom zajmu Hrvatskoj za koji jamči američka vlada,a vrijedan je 228 milijuna USD. Rok otplate od 14 godina, počekom od 4,5 godine, te s kamatnom stopom nešto višom od pet posto. Kredit je odobrila The Chase Manhattan Bank a jamstvo je izdala US Exim Bank. Ugovor o zajmu omogućit će tvrtki Bechtel jednoj od najvećih američkih komapnije, ostvarenje projekta gradnje prve dionice auto ceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik. U BUDIMPEŠTI PREDSTAVLJENA HRVATSKA PRIVATIZACIJSKA PONUDA Brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika i gospodarskih stručnjaka, među kojima i ministri privatizacije i turizma, Milan Kovač i Sergej Morsan te čelni ljudi Fonda za privatizaciju i Agencije za promicanje stranih ulaganja, Stipe Hrkač i Vanja Kalođera predstavili su u utorak u Budimpešti privatizacijsku ponudu RH. Ministar Kovač podsjetio je da je prilikom siječanjskog posjeta mađarskog premijera Orbana Zagrebu zaključeno, da je potrebno intenzivirati gospodarsku suradnju dviju zemalja, jer ona nije adekvatno pratila vrlo dobre političke odnose. Sadašnji je posjet u funkciji promicanja konkretnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, pogotovo u hrvatske turističke objekte koji su ponuđeni stranim ulagačima. Istodobno, ministar Morsan istaknuo je komplementarne prednosti Hrvatske na planu turizma. Osim toga, promjenama u zakonu osigurana je i pravna sigurnost stranih ulaganja u Hrvatsku, koja je i prema stranim supervizorima na odgovarajućoj visini. Predsjednik Fonda za privatizaciju Stipe Hrkač govorio je o osobnostima hrvatske privatizacije te najavio da se sada planira privatizacija sedam javnih poduzeća, od čega prvo slijedi privatizacija u hrvatskim telekomunikacijama. Hrkač je također objasnio kako je u slučaju privatizacije turističkih objekata već riječ o provedbi druge faze privatizacije tj. ti objekti nisu više državni i u gruntovnicama su ubilježeni s konkretnim imenima sadašnjih vlasnika. Tijekom prezentacije konkretnih turističkih objekata ponuđenih na kupnju stranim ulagačima, prvi svoju ponudu predstavio Hrvatski fond za privatizaciju koji nudi vlasništvo tj. udjel u vlasništvu turističkih objekata na Krku (Haludovo), Rabu (Imperijal) i u Primoštenu. Svoju ponudu za privatizaciju predstavio je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji nudi objekte Jadran d.d. Crikvenica. Zatim su ponudu iz svog porfelja vlasništva u turističkim objektima na obali i otocima predstavili odgovorni iz Splitske i Privredne banke koja je indirektni vlasnik s najvećom procijenjenom imovinom u turizmu. Na kraju su svoju ponudu za strana ulaganje iznijeli predstavnici iz Privatizacijskih investicijskih fondova te iz Fonda za obiteljsko i poslovno ulaganje DOM. Primjedbe potencijalnih ulagača odnose se uglavnom na nedostatak detaljnih podataka o rezultatima financijskog poslovanja u prethodnim godinama i cijene objekata koje su po njima i po nekoliko puta više od realnih. HRVATSKA NIJE RIZIČNA DESTINACIJA Hrvatsko veleposlanstvo u Londonu reagira na sve pojave netočnih tvrdnji u britanskom tisku, prema kojima je Hrvatska zbog NATO-vih udara na Jugoslaviju za turiste postala nedostupanom ili rizičnom, priopćilo je veleposlanstvo u utorak. Veleposlanstvo je uputilo pismo uredništvima londonskih dnevnih listova "The Times" i "The Daily Telegraph", u kojima je upozorilo na greške u njihovim člancima u svezi s našom zemljom. Naime, riječ je o člancima objavljenim u subotu u posebnim prilozima za turizam, u kojima su ti listovi naveli da zbog NATO-ve akcije nije moguće letjeti u Hrvatsku te da britanske turističke agencije imaju planove za otkazivanje odmora u Hrvatskoj. Hrvatsko veleposlanstvo upozorilo je na činjenicu da je hrvatski zračni prostor bio zatvoren samo u četvrtak te da je u petak ponovno otvoren za civilni promet. "Hrvatska je sigurno odredište za odmore i ne postoje razlozi da turističke agencije otkazuju programe za Hrvatsku", istaknuo je hrvatski veleposlanik u Londonu Andrija Kojaković u pismima uredništvima "The Timesa" i "The Daily Telegrapha". Urednik "The Timesa" je na pismo hrvatskog veleposlanika odgovorio u ponedjeljak i obećao ispravak greške u sljedećem izdanju posebnog priloga. "The Daily Telegraph" za sada još nije reagirao na pismo. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA PROIZVODNJA RIBE U BARANJI SLABIJA OD OČEKIVANE Očekivana proizvodnja ribe u Baranji, na beljskim ribnjacima, neće se ostvariti, priopćeno je iz Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Regionalne komore Osijek. Uzgoj riba obavlja se na području od 150 hektara. Prošle je godine pod jednogodišnjim nasadom mlađi bilo sto, a pod dvogodišnjim 50 hektara. Riječ je uglavnom o proizvodnji šarana, čak 90 posto. Kao razloge što se neće ostvariti očekivana proizvodnja u Odjelu navode izuzetno loše klimatske uvjete tijekom lanjskog kolovoza i rujna, kada su visoke temperature negativno utjecale na uzgoj ribe te velik broj kormorana u Kopačevskom ritu, koji uništavaju ribu. Primjerice, kod konzumne ribe proizvodnja je smanjena za 25 posto, a kod jednogodišnjih i dvogodišnjih nasada mlađi 35 posto. Unatoč tome što se štete procjenjuju na otprilike tri milijuna kuna, ribnjičarstvo valja i dalje razvijati, smatraju u Odjelu, budući je Baranja oduvijek bila poznati proizvođač slatkovodne ribe. OBRTNICI SE PRIPREMAJU ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM Prvi sljedeći nastup hrvatskih obrtnika bit će na Zagrebačkom velesajmu od 26. do 30. travnja u sklopu 41. Međunarodnog sajma obrtništva. To će, nakon nedavno održanog sajma obrta u Muenchenu, biti nova prilika za domaće obrtnike i male poduzetnike da se uključe u tržišnu utakmicu prezentirajući svoje proizvode i usluge, te da procjene svoju konkurentsku sposobnost, rekli su čelnici Hrvatske obrtničke komore (HOK). Budući da mnogi hrvatski obrtnici nemaju dovoljno znanja, spretnosti i financijske snage da sami pripreme marketinški nastup, Sajam obrtništva predstavlja mjesto i priliku da predstave svoj rad. Međunarodni sajam obrta, koji se po 51. put, od 18. do 24. ožujka održao u njemačkom gradu Muenchenu, bio je peti nastup hrvatskih obrtnika na tom sajmu, pripomognut od strane HOK-a, a okupio ih je ukupno 57 pod motom "Hrvatski obrtnici - vaši partneri u novom mileniju". 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U PRAGU Hrvatska gospodarska izložba, na kojoj će se predstaviti 87 hrvatskih tvrtki, održat će se od 12. do 14. travnja, u palači Žofin u Pragu. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora (HGK) te hrvatsko veleposlanstvo u Pragu. Tehnički će izložbu postaviti Zagrebački velesajam, a svoje će proizvode predstaviti u najvećem broju prehrambene tvrtke, turistička, metaloprerađivačka, tekstilna itd. Cilj izložbe je predstavljanje hrvatskog gospodarstva u Republici Češkoj, što je početak ovogodišnjih promotivnih aktivnosti Ministarstva gospodarstva. Slična se izložba planira i u Čileu potkraj godine. Za vrijeme izložbe u Pragu planirano je potpisivanje sporazuma o suradnji gospodarskih komora Zagreba i Praga te susret na razini ministara gospodarstva Hrvatske i Češke. Kako hrvatsko-češka trgovinska suradnja bilježi pad, Ministarstvo ovom izložbom promovira hrvatsko gospodarstvo s ciljem sklapanja bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini. Njime bi se, ocijenio je Mimica, osigurala konkurentnost hrvatske robe na češkom tržištu, što vodi povećanju razmjene. NUŽNA MODERNIZACIJA DOMAĆE TEKSTILNE I ODJEVNE INDUSTRIJE Za uspješno poslovanje domaće tekstilne i odjevne industrije potrebno je modernizirati i preustrojiti proizvodnju, ali, prije svega, potrebno je imati vlastiti proizvod tj. "hrvatsku marku" prepoznatljivu na europskom i svjetskom tržištu. Istaknuto je to na 9. raspravi pod nazivom Proizvodi i proizvodnja u Hrvatskoj, posvećenoj tekstilnoj industriji, čiji su organizatori bili Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) i Hrvatsko društvo za sustave. Kako je istaknuto, da bi se modernizirala domaća tekstilna i odjevna industrije potrebno je razviti vlastite kreacije proizvoda, temeljene na bogatoj hrvatskoj etnografskoj baštini. Također, potrebno je osigurati visoku kvalitetu proizvoda, racionalizirati proizvodnju osuvremenjivanjem opreme te proizvoditi ekološki prihvatljive proizvode, a u tom su smjeru već postignuti određeni uspjesi. Kako je istaknuto, izvoz tekstilne i odjevne industrije zadržao se na razini iz ratnih godina. Udjel tekstilne industrije u izvozu iznosi 17,3 posto, a u uvozu 6,2 posto. Domaća tekstilna i odjevna industrija ima 46.600 zaposlenih, što obzirom na broj ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosi 17,3 posto. To je vrlo važan podatak, naglašeno je, jer te industrijske grane znatno utječu na ukupnu zaposlenost, tim više što je u njima zaposleno približno 75 posto ženske radne snage. USKORO 9. MEĐUNARODNI SAJAM OPREME ZA TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Deveti međunarodni sajam za turizam i ugostiteljstvo pod nazivom "Promohotel", u organizaciji porečke marketinške tvrtke Studio 053, započinje 7. travnja u Poreču i trajat će četiri dana. Cilj toga sajma je pružanje mogućnosti hrvatskim ugostiteljskim i turističkim gospodarstvenicima da na jednom mjestu doznaju novosti u opremanju turističkih objekata te u što mogu investirati. Na više od 2.000 četvornih metara površine izlagat će pedesetak izlagača iz Hrvatske i inozemstva. 6. STATISTIKA DEVIZNE PRIČUVE HNB-A 2,4 MILIJARDE USD Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem veljače ove godine iznosile su otprilike 2,4 milijarde USD, što je 214 milijuna USD manje nego krajem siječnja te 28 milijuna USD manje nego potkraj istog lanjskog mjeseca. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 220,7 milijuna USD, 39 milijuna USD manje nego u siječnju, na valute i depozite 1,51 milijardu USD ili 170 milijuna manje, a na obveznice i zadužnice 667,4 milijuna USD ili 39,4 milijuna manje. Devizne pričuve poslovnih banaka krajem toga mjeseca bile su na razini od 1,66 milijardi USD, 104,8 milijuna manje nego potkraj siječnja. (Izvor: HNB) RAST BDP-A LANI 2,7 POSTO - U ČETVRTOM TROMJESEČJU PAD OD 0,8 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), prema rezultatima tromjesečnog obračuna u stalnim cijenama iz 1990., prošle je godine porastao 2,7 posto prema 1997. Njegova vrijednost nalazila se na razini 84 posto vrijednosti BDP-a u 1990. U četvrtom je tromjesečju lani, prema prethodnim procjenama Zavoda, zabilježen pad BDP-a od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time je prekinut njegov kontinuirani rast započet 1994. Pad BDP-a posljedica je smanjenja industrijske proizvodnje, prometa u trgovini, obujma građevinskih radova i smanjenja prometa. Hrvatski je BDP u prvom lanjskom tromjesečju porastao 3,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, u drugom tromjesečju 3,9 posto, a u trećem 4,2 posto. Prema podacima MMF-a objavljenim u listopadu prošle godine u publikaciji "World Economic Outlook", u usporedbi s tranzicijskim zemljama Češkom, Poljskom, Mađarskom i Slovenijom, Hrvatska je od 1995. do 1997. bila druga po brzini rasta BDP-a. (Izvor: Državni zavod za statistiku) DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 490,3 MILIJUNA USD Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je dva ovogodišnja mjeseca iznosio 490,3 milijuna USD. U istom razdoblju lani on je iznosio gotovo 537 milijuna USD. Pokrivenost uvoza izvozom u veljači je iznosila 51,5 posto, dok je u siječnju bila 60,7 posto. U Hrvatsku je u prva dva mjeseca uvezeno robe za 1,1 milijardu USD, 5,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Izvoz je dosegnuo vrijednost od 627,4 milijuna USD ili 3,5 posto manje. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 225 milijuna USD ili 8,1 posto manje, a najveći porast je zabilježen kod izvoza netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 5,2 posto, na 220 milijuna USD. Najviše je, pak, uvezeno kapitalnih proizvoda, u vrijednosti 359 milijuna USD ili 2,2 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 37,5 posto na 124 milijuna USD. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 609,6 milijuna USD, 3,5 posto manje, a uvoz 918,3 milijuna USD, 4,8 posto manje. U zemlje Europske unije izvoz je uvećan 8,4 posto na 351,8 milijuna USD, dok je uvoz smanjen 9,9 posto na 622,1 milijun USD. Najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner bila je Njemačka, na čije je tržište izvezeno robe vrijedne 130,8 milijuna USD ili 2,3 posto više, dok je uvoz smanjen 2,2 posto na 222 milijuna USD. Na slovensko je tržište izvezeno robe vrijedne 68,6 milijuna USD, 2,6 posto manje, dok je uvoz dosegnuo 89,1 milijun USD ili 5,4 posto manje. Istodobno, izvoz u BiH dosegnuo je 80,3 milijuna USD ili sedam posto manje, dok je uvoz porastao 0,1 posto na 17,9 milijuna USD. (Izvor: Državni zavod za statistiku) INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA 2,7 POSTO NIŽA Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj od prosinca lani do kraja veljače ove godine pala je 2,7 posto prema istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porasla je 15,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena 8,9 posto, a u prerađivačkoj industriji šest posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja energije, 9,9 posto, a veća je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 0,2 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je 16,1 posto, intermedijarnih bez energije 6,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 2,8 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PORASLE ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA U INDUSTRIJI U veljači ove godine zalihe gotovih proizvoda u hrvatskoj industriji porasle su jedan posto u odnosu na siječanj i 13,2 posto prema istom lanjskom mjesecu. U rudarstvu i vađenju zalihe su porasle 1,4 posto, a u prerađivačkoj industriji 1,0 posto u odnosu na isti mjesec lani. U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha gotovih proizvoda zabilježen je u preradi kože, izradi galanterije i obuće, za 21 posto, te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 16,6 posto. Najviše su, pak, smanjene zalihe u proizvodnji električnih strojeva i aparata, za 13,7 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca zalihe gotovih proizvoda porasle su 13,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROSJEČNA CIJENA ČETVORNOG METRA STANA U HRVATSKOJ 7.520 KUNA U Hrvatskoj je prošle godine prodano 1.333 stanova, ukupne površine 72.757 četvornih metara. Prosječna cijena četvornog metra stana iznosila je 7.520 kuna. U ukupnoj cijeni na troškove pripreme zemljišta otpalo je 1.483 kune po četvornom metru, troškovi gradnje i dobit izvođača bili su 4.686 kuna, dok se ostatak odnosio na ostale troškove. Tijekom prošle godine u Zagrebu je prodano 677 stanova površine 37.228 četvornih metara, po prosječnoj cijeni od 9.093 kune po četvornom metru. U ostalim naseljima prodano je 656 stanova, površine 35.529 četvornih metara, po prosječnoj cijeni po četvornom metru od 5.872 kune. Ovi podaci ne obuhvaćaju cijene stanova na kojima su izvedeni samo grubi građevinski radovi, tzv. "rohbau". (Izvor: Državni zavod za statistiku) U UGOSTITELJSTVU LANI ZABILJEŽENO 4,8 MILIJARDI KUNA PROMETA U Hrvatskoj je u ugostiteljstvu tijekom lanjske godine zabilježeno 4,8 milijardi kuna prometa, četiri posto više nego 1997. Najveći je promet ostvaren u Istarskoj županiji - 1,2 milijardi kuna ili sedam posto više. U ugostiteljskim tvrtkama na području Primorsko- goranske županije lani je zabilježeno 952,4 milijuna kuna prometa, isto kao i preklani, a u gradu Zagrebu 859 milijuna kuna prometa ili jedan posto manje. U Hrvatskoj je lani bilo 1738 ugostiteljskih poslovnih jedinica, dva posto manje, koje su upošljavale 30.167 djelatnika ili četiri posto manje nego 1997. (Izvor: Državni zavod za statistiku) ODOBRENO 41.445 DOZVOLA NAUTIČKIM TURISTIMA ZA PLOVILA U Hrvatskoj je lani za plovidbu u obalnom moru izdano 41.445 dozvola, 4,8 posto više nego preklani. Morem je doplovilo 10.923 plovila ili šest posto manje, dok je kopnom dovezeno 30.522 plovila, tj. 9,3 posto više. Najviše odobrenja za plovidbu našim morem dobili su Nijemci - 15.738 ili 4,7 posto više nego 1997. U lanjskom kolovozu odobreno je najviše dozvola za plovidbu, i to 13.646 ili 1,7 posto više nego preklani. U srpnju je odobrena 13.171 dozvola, isto kao i u preklanjskom srpnju, dok je u lipnju odobreno 7.532 dozvole, 38,4 posto više. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I OSIGURANJE PREDLOŽEN STEČAJ ZA NERETVANSKU GOSPODARSKU BANKU I INVEST ŠTEDIONICU Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) predložio je pokretanje stečajnog postupka Neretvansko gospodarskoj banci d.d. Ploče i u Invest štedionici d.d. Zagreb. Naime, priopćeno je iz HNB, činjenice do kojih se došlo izravnim nadzorom ovih dviju institucija, kao i analizom njihovih financijskih izvješća ukazuju na višegodišnje probleme u poslovanju, te nepoštivanje zakonskih propisa i mjera HNB-a. Ove institucije ne raspolažu adekvatnim kapitalom, a nesposobne su i za plaćanje, obzirom da su im žiro- računi već duže vrijeme blokirani. Neretvansko gospodarskoj banci, kao i Invest štedionici odobreno je korištenje interventnog kredita HNB-a, koji po dospijeću nije vraćen. Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je na temelju zaključaka rasprave da ne postoje izgledi da se ove dvije financijske institucije oporave i nastave stabilno poslovati u budućnosti, te donio odluku o upućivanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad ove dvije financijske institucije. Na ovoj, 132. sjednici Savjeta HNB- a, donesena je Odluka o prijenosu računa banaka i štedionica iz Zavoda za platni promet u HNB i o početku rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja temeljem koje će od 6. travnja 1999. godine HNB voditi račune za namirenje banaka i štedionica. Kako bi se poslovanje na međubankarskom tržištu prilagodilo skorom uvođenju Sustava velikih plaćanja, odnosno stvorili potrebni preduvjeti za funkcioniranje tog sustava, doneseno je nekoliko odluka. Tako je, između ostalih, donesena Odluka o prekonoćnom međubankarskom trgovanju kojom se reguliraju način i uvjeti rgovanja na međubankarskom tržištu u prvoj fazi razvoja sustava međubankarskog trgovanja, te Odluka o uvjetima i načinu odobravanja kratkoročnog interventnog kredita kojom su jasnije precizirani uvjeti pod kojima se odobrava interventni kredit, skraćen je rok korištenja interventnog kredita na jedan dan, te dokinuta mogućnost produljenja roka korištenja interventnog kredita. Savjet HNB-a donio je i nekoliko odluka iz područja bonitetnog nadzora, kojima se postojeća regulativa usklađuje s temeljnim principima Bazelske komisije za superviziju banaka, međunarodnim računovodstvenim standardima, te odredbama novog Zakona o bankama. To su odluke o kontnom planu za banke, o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke, o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke, o načinu izračunavanja kapitala banke, te o visini i načinu formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka banke. Ove odluke, po ocjeni Savjeta HNB-a, jačaju nadzornu funkciju hrvatske središnje banke, i poboljšavaju regulativu za poslovanje hrvatskom bankovnom sustavu. Savjet HNB-a prihvatio je na ovoj sjednici i Pravilnik o postupku i kriterijima za davanje prethodne suglasnosti za imenovanje, predsjednika i članova uprave banaka, kao i Pravilnik o stručnom bankarskom ispitu, koji propisuje sadržaj, rokove i način polaganja stručnog bankarskog ispita kandidata za mjesto člana, odnosno predsjednika Uprave banke ili štedionice, te kriterije koje taj kandidat mora ispunjavati da bi uopće pristupio tom ispitu. UGOVOR DRŽAVNE AGENCIJE ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA S ABN AMRO Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i ABN AMRO, ovih su dana potpisali Ugovor u sjedištu Privredne banke Zagreb (PBZ). ABN AMRO je od Državne agencije izabran za savjetnika u procesu privatizacije PBZ-a, s zadaćom pripreme Banke za privatizaciju. Na temelju prikupljenih podataka i analize, ABN AMRO treba predložiti način privatizacije banke. Taj proces, između ostaloga, obuhvaća utvrđivanje kriterija prodaje dijela dionica PBZ-a iz portfelja Državne agencije kao i odabir potencijalnih investitora koji potom dobivaju relevantne informacije o Banci, potrebne za donošenje odluke o kupnji dionica, izvijestili su iz PBZ-a. MEĐIMURSKA BANKA ZAPRIMA ZAHTJEVE ZA NENAMJENSKE KREDITE Međimurska banka d.d. Čakovec u četvrtak je počela zaprimati zahtjeve za nenamjenske kredite, koji će se odobravati tijekom ovoga mjeseca. Bit će to krediti u maksimalnom iznosu u protuvrijednosti do 50.000 DEM, s rokom otplate od jedne, dvije ili tri godine. Ovisno o roku otplate, udio zajmoprimca bit će od 15 do 25 posto i to u bančinim dionicama. Kamatna stopa na tu vrstu kredita je 14 posto, a odobravaju se uz valutnu klauzulu. Međimurska banka i dalje odobrava građanima potrošačke kredite u protuvrijednosti od 550 do 2.500 DEM, kao i kratkoročne kredite obrtnicima i pravnim osobama. Prošle je godine plasirala više od 7.000 kredita građanima te 1.000 kredita obrtnicima i trgovačkim društvima u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna. Od četvrtka u banci primjenjuju još jednu novost, tj. smanjenu bankarsku naknadu za plaćanje općim uplatnicama. Do sada je ta naknada iznosila 1,5 posto od uplaćenog iznosa, dok je od sada 0,75 posto. Bez obzira na visinu uplate, najviši iznos naknade je 50 kuna. Međimurska banka u četvrtak je izdala i prvih 15 MBCard/maestro kartica, a očekuju da će uskoro izdavati i eurocard/masterCard kartice. POVOLJNIJI UVJETI ZA KREDITE SLAVONSKE BANKE Slavonska banka d.d. Osijek priprema povoljnije uvjete otplate za nekoliko vrsta namjenskih i nenamjenskih kredita od dosadašnjih. Po riječima poslovodstva, dosadašnji uvjeti za dobivanje namjenskog kredita za kupovinu i izgradnju stambenih objekata bit će znatno promijenjeni. Umjesto roka otplate od pet godina i kamatne stope od 12 posto godišnje, ova vrsta kredita ubuduće će se otplaćivati deset godina uz kamatu od 10,90 posto, i 15 godina uz kamatnu stopu od 9,90 posto. Za dobivanje kredita više neće biti potreban depozit od 20 posto, već će tražitelj kredita trebati imati vlastiti udio od 20 posto u odnosu na ukupan iznos kredita. Krediti za dovršenje i adaptaciju stambenih objekata, umjesto dosadašnjih četiri, otplaćivat će se pet i deset godina, a dosadašnja jedinstvena kamatna stopa od 14 posto smanjuje se na 11,90 posto za kredite na pet godina i 10,90 posto za kredite na deset godina. Umjesto dosadašnjeg depozita u omjeru 1:4, kredit će se odobravati uz 30 posto udjela u ukupnom iznosu kredita. Rok otplate kredita za kupovinu bijele tehnike, građevinskog materijala i druge robe trajne potrošnje s dosadašnjih 36 smanjuje se na 24 mjeseca, kamatna stopa sa 16 na 14 posto, a ova vrsta kredita odobravat će se bez dosadašnjeg depozita 1:3 ili udjela. Kod nenamjenskih gotovinskih kredita za umirovljenike zadržan je dosadašnji rok otplate od 12 mjeseci, kamatna stopa od 11 posto spuštena je na deset posto, a udio ili depozit neće biti potreban. Zadržan će biti i rok otplate gotovinskih kredita na temelju prodaje deviza banci u omjeru 1:1 od 24 mjeseca, a dosadašnja kamatna stopa od 22 posto snižava se na 18 posto godišnje. Gotovinski krediti na temelju oročenog kunskog ili deviznog depozita u omjeru 1:2 i nadalje će se otplaćivati na 24 mjeseca, ali će se kamatna stopa sa 16 posto spustiti na 15 posto. Na kunski depozit banka plaća kamatu od tri posto, dok se na devizni kamata ne plaća. Za kredite do 30.000 kuna bit će potrebna četiri jamca, a više od toga iznosa i hipoteka u omjeru 1,5:1 prema odobrenom iznosu kredita. Banka planira i jednu novinu u kreditnom poslovanju, a to je korištenje police osiguranja kredita kod kvalitetnih domaćih osiguravajućih zavoda. HYPO BANKA CROATIA OSTVARILA USPJEŠNU POSLOVNU 1998. Hypo Banka Croatia dd prvu punu poslovnu 1998. godinu završila je uspješno ostvarivši dobit prije oporezivanja od 13,7 milijuna kuna. Ukupan iznos štednje zadnjeg dana prošle godine iznosio je 97,5 milijuna kuna, što je tri puta više nego godinu prije. Banka je kroz različite oblike, u Hrvatsku u 1998. uložila tri milijarde kuna, a za ovu je godinu planirano ulaganje od 4,1 milijardu kuna, dok je bilanca porasla na 1,1 milijardu kuna. Vlasnik Hypo banke Croatia je s 92 posto Hypo koncern a 8 posto Europska banka za obnovu i razvoj. U 1998. su otvorene dvije nove podružnice - u Poreču i Splitu, a krenulo se i s novim programom - nevezane štednje. Riječ je o programu u kojem sredstva nisu vezana, već su uvijek dostupna, a kamatna stopa je do šest posto. Najviše kredita, od ukupno datih u vrijednosti 877 milijuna kuna tijekom 1998., odnosi se na kredite za turizam, slijede graditeljstvo te mali i srednji poduzetnici. JADRANSKO OSIGURANJE OČEKUJE 33,4 MILIJUNA DEM PREMIJA U splitskoj osiguravajućoj tvrtki Jadransko osiguranje očekuju da će tijekom ove godine ostvariti fakturiranih premija u visini od 33,4 milijuna DEM ili 40 posto više nego lani. Prošle je godine Jadransko osiguranje ostvarilo ukupno 23,8 milijuna DEM fakturiranih premija, što je 51 posto više nego 1997, preliminarni su podaci poslovodstva te tvrtke. Dobit poslije oporezivanja za prošlu godinu iznosit će približno 2,93 milijuna DEM, a stopa rasta je u odnosu na godinu ranije iznosila 135 posto. Prema strukturi portfelja tog osiguravatelja, lani se najveći dio premija - 83,6 posto - odnosilo na obavezno osiguranje vozila, 5,28 na kasko osiguranja, 3,25 posto na osiguranja od nezgode, dok je na osiguranja imovine i ostalo otpalo 3,79 posto. Udjel Jadranskog osiguranja na hrvatskom tržištu osiguranja povećao se sa 1,63 posto u 1997. na 2,03 posto lani, a poslovodstvo za ovu godinu predviđa daljnje povećanje udjela i približno sličnu strukturu portfelja, uz eventualna povećanja premija na području imovinskih i kasko osiguranja. Jadransko osiguranje posluje putem tri podružnice u Zagrebu, Splitu i Šibeniku, te preko više od 60 prodajnih mjesta, a zapošljava 91 djelatnika. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 30. ožujka - 01. travnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 560 3,32 336.546 -87,24 2. Podravka 68 -10,53 325.694 63,55 3. Riviera Holding 38 8,57 294.381 9.680,10 4. Zagrebačka banka 0 645 2,38 245.200 -36,11 5. Riječka banka 60 0,00 222.960 643,20 6. Varaždinska banka 68 1,49 153.408 103,57 7. Splitska banka 30 0,00 24.000 90,48 8. Karlovačka pivovara 370 - 21.740 - 9. Končar 40 -4,76 6.050 139,89 UKUPAN PROMET 1.729.984 -49,18 Vrijednost indeksa CROBEX 715 2,58 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 29 ožujka - 01. travnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Plava laguna 320 - 11.050 - 2. Razvitak Ludbreg 35 - 9.800 - 3. Jadran-Turist 35 -12,50 8.085 61,70 4. Ericsson Nikola Tesla 97 -3,00 7.279 -92,50 5. Riviera Holding 38 - 3.268 - 6. Splitska banka 30 0,00 3.000 -72,73 7. Croatia line 20 - 2.260 - UKUPAN PROMET 44.742 -66,07 Vrijednost indeksa VIN 279 -4,45 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 25. ožujka - 01. travnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 25.03. 26.000.000 7.000.000 16,00% 127.537.000 26.03. 45.500.000 15.500.000 15,03% 91.089.000 27.03. - - 10,00% 61.806.000 29.03. 28.000.000 16.650.000 15,15% 123.744.000 30.03. 51.000.000 16.500.000 14,72% 145.037.000 31.03. 60.000.000 22.500.000 16,00% 174.241.000 01.04. 13.000.000 7.000.000 16,00% - Dnevni prosjek 37.250.000 14.192.000 15,48% 120.576.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 30.03. Ministarstvo financija 42 dana 75.900.000 10,60% 31.03 HNB 35 dana 102.000.000 10,00% 31.03 HNB 91 dan 8.000.000 11,00% 01.04 HNB (repo aukcija) 5 dana 454.068.723,60 12,53% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 30.03. - 594.900.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 31.03. - 461.800.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA ZANIMALJE SLOVENSKIH TURISTA ZA HRVATSKU NE OPADA Zanimanje slovenskih turista za ljetovanje u Hrvatskoj ne opada zbog kosovske krize jer je riječ o destinaciji koja je Slovencima poznata, pa im ne trebaju dodatna uvjeravanja o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji, izjavio je za ljubljanski "Dnevnik" u utorak direktor najveće turističke agencije "Kompas - Holidays" Tomaž Visenjak. Unatoč događajima na Balkanu zanimanje za ljetovanje u Hrvatskoj, Grčkoj i drugim sredozemnim zemljama raste. Posve suprotno, osobito kad je riječ o Hrvatskoj, rezervacije i uplate sve su brojnije, samo je interes za Tursku znatno manji nego lani, rekao je Visenjak. Drugi turoperateri navode da je nakon napada NATO-a na SRJ zanimanje za Crnu Goru, s kojom je lani obnovljena turistička suradnja, sasvim prestalo, pa će i već bukirani kapaciteti vjerojatno biti otkazani. RUSIJI ODOBREN NOVI KREDIT MMF-A Rusija će, nakon stanke od sedam mjeseci, dobiti novu pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), izjavio je u ponedjeljak ruski premijer Jevgenij Primakov, nakon razgovora s direktorom MMF-a Michelom Camdessusom, javlja agencija Interfax. Sljedeći tjedan, u Moskvu bi trebala doputovati misija MMF-a kako bi se pripremili konačni dokumenti i dogovorile pojedinosti, rekao je Primakov nakon razgovora s Camdessusom koji je trajao više od tri i pol sata. ZEMLJE JUGOISTOČNE AZIJE OŠTRO KRITIZIRAJU MMF Sociolozi, ekonomisti i drugi stručnjaci iz zemalja trećega svijeta, okupljeni na konferenciji u tajlandskom glavnom gradu Bangkoku, oštro su kritizirali Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog neuspjeha u rješavanju azijske ekonomske krize. Riječ je bila o trodnevnoj konferenciji "protiv-globalizacije", prvog foruma takvog opsega u jugoistočnoj Aziji, gdje već dvije godine traje duboka ekonomska kriza. Sudionici foruma pozvali su na "demokratizaciju međunarodnog financijskog sustava". Većina ih je zatražila ostavku glavnog direktora MMF-a Michela Camdessusa i njegove ekipe, jer smatraju da su "odgovorni za neuspjeh te institucije". Kritizirajući neprimjereni odgovor međunarodnih financijskih institucija na krizu u Aziji, Bello je ocijenio da su "MMF i Svjetska banka postali dio problema umjesto da predstavljaju njegovo rješenje". 10. POSEBAN PRILOG HBOR O REPROGRAMU TURISTIČKIH KREDITA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), za obnovu i sanaciju izravnih ratnih šteta na hotelsko-turističkim objektima te unapređenje i što kvalitetniju pripremu hotelskih kapaciteta za prihvat gostiju u sezonama 1996., 1997. i 1998. godine, odobrila je ukupno 1,7 milijarda kuna kredita. Do 31. ožujka 1999. godine za pripremu ovogodišnje sezone ukupno je odobreno 338,1 milijuna kuna. HBOR je od samog početka djelovanja u okviru svojih kreditnih aktivnosti pratila potrebe turističkog sektora. U početku su te aktivnosti bile usmjerene u prvom redu na obnovu i sanaciju ratnih šteta na hotelsko-turističkim kapacitetima. Međutim, temeljem smjernica Vlade Republike Hrvatske, prema kojima je ulaganje u turizam jedna od prvenstvenih zadaća hrvatskog gospodarstva, HBOR od 1996. godine provodi programe kreditiranja namijenjen kreditiranju pripreme tekuće turističke sezone. Obzirom da su već krajem sezone 1998. godine, brojni hotelijeri iskazali potrebu za nastavkom financiranja ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, HBOR je u zadnjem tromjesečju 1998. godine započeo s kreditiranjem turističke sezone 1999. godine. Iako se krediti najvećim dijelom odobravaju putem poslovnih banaka, pojedinim je hotelsko-turističkim društvima kredit odobren izravno, bez posredstva poslovne banke, ali uz prethodnu Odluku Vlade RH o izdavanju Jamstva u korist HBOR-a. Pored navedenog, HBOR je, imajući u vidu teškoće hotelsko- turističkih društava, odobrio produženje roka dospijeća prve rate po kreditima odobrenim za pripremu turističke sezone 1997. i 1998. godine za godinu dana. Tako prva rata po kreditima odobrenim za pripremu turističke sezone 1997. godine dospijeva na naplatu 31. ožujka 2000. godine, dok će korisnicima kredita za pripremu turističke sezone 1998. godine prva rata dospjeti na naplatu 30. rujna 2000. godine. Slijedom ovakve dinamike dospijeća kredita za pripremu turističkih sezona 1997. i 1998. godine, korisnici kredita za pripremu sezone 1999. godine započet će s njihovom otplatom 30. rujna 2001. godine. Ulaganja u turistički sektor HBOR nije ograničio samo na velika hotelsko-turistička društva. Naime, uvažavajući zahtjeve i potrebe dijela turističkog sektora koji se bavi obiteljskim turističkim gospodarstvom, u HBOR-u je krajem 1998. godine osmišljen poseban Program kreditiranja turističkog obiteljskog gospodarstva. Kroz tu kreditnu liniju Banka će više pažnje posvetiti kreditiranju fizičkih osoba koje iznajmljuju sobe turistima, obrtnicima i malim poduzetnicima koji se bave turističkom djelatnošću, poglavito na područjima od posebne državne skrbi i otocima. Ta kreditna linija provodit će se putem poslovnih banaka, doznaje se iz Uprave HBOR-a.